Nakon više od 20 godina robije, Ana Montes, jedna od najpoznatijih špijunki Hladnog rata, puštena je iz zatvora u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ova 65-godišnjakinja provela je skoro dvije decenije špijunirajući za kubanske vlasti dok je radila kao analitičarka u Odbrambenoj obavještajnoj agenciji SAD.

Nakon što je uhapšena 2001. godine, zvaničnici su rekli da je gotovo u potpunosti razotkrila američke obavještajne operacije na otoku, dok je jedan zvaničnik rekao da je ona među špijunima koji su najviše naštetili SAD, a koji su uhvaćeni.

Protivila se aktivnostima Reganove administracije u Latinskoj Americi

Šefica kontraobavještajne službe Džordža Buša (George W. Bush), Mišel Van Kliv (Michelle Van Cleave), rekla je Kongresu 2012. da je Montes "kompromitirala sve, skoro sve, što smo znali o Kubi i kako smo djelovali na Kubi".

- Tako da su Kubanci bili svjesni svega što smo znali o njima i mogli su to da iskoriste u svoju korist. Osim toga, mogla je da utiče na procjene o Kubi u razgovorima sa svojim kolegama, a imala je i mogućnost da informacije koje je dobivala prenese drugim silama - rekla je Klivova.

Nakon hapšenja, Montes je optužena da je otkrila identitet četiri američka špijuna i veliku količinu povjerljivog materijala. Osuđena je na 25 godina zatvora, a sudija ju je optužio da je ugrozila cijeli narod.

Međutim, za razliku od drugih špijuna visokog profila uhvaćenih tokom Hladnog rata, Montes je bila motivirana ideologijom, a ne ličnom dobiti. Pristala je da radi za kubanske obavještajne službe djelimično zato što se protivila aktivnostima Reganove administracije u Latinskoj Americi.

Generalni inspektor Ministarstva odbrane naveo je u izvještaju da vjeruje da ju je motivirala i ljutnja na američku podršku nikaragvanskoj desničarskoj pobunjeničkoj grupi Kontras, koja je osumnjičena za ratne zločine.

Prvi put joj je prišao 1984. godine kolega sa Univerziteta "Johns Hopkins" nakon što je izrazila neslaganje sa američkim akcijama u Nikaragvi, a kasnije je upoznata sa kubanskim obavještajnim agentom i na večeri u Njujorku "bez oklijevanja pristala da radi preko Kubanaca da pomogne Nikaragvi", piše u izvještaju glavnog inspektora.

Godinu kasnije, otputovala je u Havanu na obuku, a zatim se pridružila Odbrambenoj obavještajnoj agenciji, gdje je na kraju postala viši analitičar.

Skoro 20 godina, svakih nekoliko sedmica, sastajala se sa kubanskim rukovodiocima u restoranima u Vašingtonu i pored toga slala šifrirane poruke sa strogo povjerljivim informacijama putem "pejdžera" ili malih bežičnih telekomunikacionih prijemnika.

Ona je na kraju uhapšena u septembru 2001. nakon što su američki obavještajci dobili dojavu da je ona kubanski špijun. Jedan od agenata FBI rekao je da je izgledala stoički prilikom hapšenja.

Bit će pod nadzorom pet godina

Po izlasku iz zatvora, Montes će biti pod nadzorom pet godina, a njeno korištenje interneta bit će praćeno. Također će joj biti zabranjeno da radi za vladu ili da kontaktira strane agente bez dozvole.

Agent FBI-ja, Pit Lap (Pete Lapp), rekao je da misli da je malo vjerovatno da će ona pokušati da ponovo uspostavi kontakt sa kubanskim agentima.

- Taj dio njenog života je završen. Uradila je ono što je uradila za njih. Ne mogu da zamislim da riskira svoju slobodu - rekao je Lap.

Montes se izjasnila krivom 2002. godine i provela je posljednje dvije decenije u zatvoru maksimalne sigurnosti u Teksasu.