Leonardo da Vinči (Vinci), jedan od najvećih umova italijanske renesanse, slikar, vajar, naučnik, pronalazač i arhitekta, rođen je 15. aprila 1452. godine. Bio je svestran i talentiran za različite stručne i naučne oblasti, ali je, ipak, najpoznatiji kao slikar. Svoju nauku je izražavao kroz umjetnost, a njegovi crteži i dijagrami pokazuju na koji način je razumio svijet oko sebe. Do danas je sačuvano sedamdeset njegovih slika.

Misli i ideje o slikama, arhitekturi, mehanici i ljudskoj anatomiji Leonardo je zapisivao na specifičan način, u zbijenim linijama napisanim kao odraz u ogledalu, kako niko ne bi mogao da pročita. Te sveske su sadržavale mnoge inovativne ideje, uključujući planove za leteću mašinu, bicikl i crtež fetusa u materici, kao i crtež ljudskog skeleta.

Mona Lisa

Portret „Mona Lisa” je Leonardovo najpoznatije djelo, a mnogi historičari umjetnosti smatraju da je to njegovo najznačajnije umjetničko postignuće. Danas je ova dragocjena slika izložena u pariskom muzeju „Luvr“ iza neprobojnog stakla.

Najveći osmanski graditelj

Godine 1489., na današnji dan, u turskom gradu Kajserija, u Anadoliji, rođen je čuveni dvorski osmanski arhitekt Koca Mimar Sinan, koji je radio u službi trojice sultana - Sulejmana Veličanstvenog, Selima I i Murata III.

Njegova najpoznatija remek-djela su džamije Selimija u Edirneu i Sulejmanija u Istanbulu. Izgradio je ukupno 334 objekta, od čega su 84 džamije, a uporedo je i obučavao mnoge asistente, među kojima su Sedefkar Mehmed aga koji je izgradio Džamiju sultana Ahmeda, poznatiju kao Plava džamija, i Mimar Hajrudin koji je izgradio Stari most u Mostaru.

Potonuo "Titanic"

Na današnji dan 1912. godine, u sjevernom dijelu Atlantskog okeana, na svom prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD, potonuo je britanski brod RMS „Titanic”, u to vrijeme najveći i najluksuzniji prekookeanski brod.

Uzrok potonuća bio je udar broda u ledenjak. Život su izgubila 1.523 od 2.224 putnika, a s njima i Edvard Džon Smit (Edward John Smith), kapetan "Titanica", kao i Tomas Endrjus ( Thomas Andrews), irski poslovni čovjek i brodograditelj, glavni projektant „Titanica“. 

"Bitak i ništa"

Godine 1980., 15. aprila, umro je Žan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre), francuski filozof, romansijer, esejist i dramski pisac, utemeljitelj ateističkog egzistencijalizma. Sartr je odbacio književnost 1964. godine, smatrajući da je buržoazija koristi kao zamjenu za pravo angažiranje u svijetu. Iste godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost koju je on, u skladu sa svojim mišljenjem, odbio primiti.

Sartrovo prvo filozofsko djelo je "Bitak i ništa" u kojem pravi razliku između "bitka po sebi“ koji je masivna materija, vječna i sve uvlači u sebe, te "bitka za sebe“ koji je svijest. Egzistencija čovjeka se, prema Sartru, stalno suprotstavlja bitku po sebi.