Na današnji dan 1961. godine, umro je slavni holivudski glumac Frenk Džejms Kuper (Frank James Cooper), poznatiji kao Geri (Gary) Kuper, tihi i nenametljivi „šerif“ mnogih vesterna u kojima je uglavnom glumio.

U skoro 40 godina karijere Kuper je snimio 100 filmova. Bio je pet puta nominiran za Oskara za najboljeg glumca, a osvojio je dva kipića. Na popisu Američkog filmskog instituta, 1999. godine, našao se na 11. mjestu među 25 najvećih muških filmskih zvijezda.

Dva Oskara

Godine 1929., s filmom „Virginijac“ Kuper je postigao veliki uspjeh i od tada mu karijera kreće vrtoglavim usponom sa svakom novom ulogom i filmom, a 1942. osvaja svog prvog Oskara za najboljeg glumca, za ulogu naslovnog junaka u filmu „Narednik u Yorku“.

Drugog Oskara Kuper osvaja 1953. godine za ulogu šerifa Willa Kanea u vesternu „Tačno u podne“. Snimao je filmove do kraja života, a posljednji je bio britanski film „The Naked Edge“ reditelja Majkla (Michael) Andersona, snimljen 1961. godine, nakon kojeg se podvrgnuo operaciji raka prostate. Međutim, rak je već bio metastazirao i Geri je umro šest dana poslije svog 60. rođendana.

Rođen srbijanski pisac Laza Lazarević

Laza K. Lazarević, srbijanski pisac i ljekar, rođen je na današnji dan 1851. godine u Šapcu. Smatra se tvorcem psihološke pripovijetke na prostoru naše regije. Pisac realizma Lazarević za života je objavio osam pripovijetki: „Prvi put s ocem na jutrenje“, „Školska ikona“, „U dobri čas hajduci!“, „Na bunaru“, „Verter“, „Sve će to narod pozlatiti“, „Vetar“ i „On zna sve“.

Pripovijetku „Švabica“ nije objavio, jer je, kako mnogi veruju, bila suviše autobiografska. Objavljena je tek sedam godina nakon piščeve smrti, 1898. godine.

Sve će to narod pozlatiti

Lazarevićeva najpoznatija pripovijetka „Sve će to narod pozlatiti“, prema mišljenju mnogih književnih kritičara, predstavlja jednu od najistinitijih i najsavršenijih priča srpske, ali i regionalne književnosti. To je jedina Lazina pripovijetka koja nema optimistički preokret.

Početkom 1888. godine Lazarević je izabran za člana Srpske akademija nauka i umjetnosti (SANU), koja je 8. jula 1890. nagradila njegovu posljednju pripovetku „On zna sve“. Naredne godine (1891.) 10. januara, Laza Lazarević je preminuo.

Umro Eugen Kumičić, hrvatski pisac  

Eugen Kumičić, hrvatski pisac i političar, predvodnik naturalizma u hrvatskoj književnosti, umro je 13. maja 1904. u Zagrebu. Bio je povjerenik Matice hrvatske za Istru, te član Glavnog odbora Matice u Zagrebu.

Kumičić je u vrijeme kad je stvarao, uz Augusta Šenou, bio najčitaniji hrvatski književnik. Pisao je u doba realizma, uglavnom historijske romane i drame socijalne tematike.

Kumičićev kritički prikaz ekonomskog i moralnog rasula u elitnim slojevima građanskog društva evidentan je u njegovim romanima „Olga i Lina“ ("ljubavna kolonizacija Hrvatske"), te „Gospođa Sabina“, koji su objavljeni 1881., odnosno 1883. godine, a „Pod puškom“ se smatra Kumičićevim najboljim djelom.