Danas je Međunarodni dan porodice, koji je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 1993. godine, sa željom da istakne važnost porodičnog života. Porodica, kao osnovna jedinica društva, zahtijeva zaštitu, pomoć i podršku od svojih članova, ali i društva, jer jedino na taj način svako pojedinačno može dati svoj optimalni doprinos zajednici u kojoj živi.
Ujedinjene nacije su i formalno zaštitile porodicu putem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Deklaracije o društvenom napretku i razvoju, te Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije protiv žena.
Međunarodni dan porodice obilježava se na različite načine širom svijeta: kroz programe koji su usmjereni ka pružanju podrške porodici, različite organizovane događaje i koncerte. Ciljevi obilježavanja ovog dana su postizanje jednakosti između žena i muškaraca u okviru porodice, dijeljenje kućnih obaveza i dužnosti, zaštita porodice i pomoć pri ispunjavanju odgovornosti prema zajednici.
Preminuo Đorđe Marjanović
Na današnji dan 2021. godine, u Beogradu je od posljedica Covida-19 umro Đorđe Marjanović, najpopularniji pjevač tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina 20. vijeka u Jugoslaviji i, prema mnogima, najveća zvijezda jugoslavenske zabavne muzike.
Muzikom se počeo baviti kao student farmacije, '50-ih godine prošlog vijeka. Popularnost stiče nakon televizijskog nastupa u kojem je otpjevao tada vrlo popularnu pjesmu "Zvižduk u osam". Đorđe je ostao upamćen najviše po svojim teatralnim nastupima na pozornici, u kojima je padao na koljena, plakao..., te na taj način pridobio brojne obožavatelje.
Moždani udar na nastupu
Učestvovao je na gotovo svim festivalima zabavne muzike u bivšoj Jugoslaviji. Njegovi najveći hitovi, uz "Zvižduk u osam", bili su: "Lazarela", "O, kakav mjesec", "Ljepotica", "Biondina", "Renato", "Ja plaćam ove noći", "Raznosač mlijeka", "Beograde", "Djevojko mala", "Romana", "Đavoli", "Dirlada", "Lazarela", "Milord" i "Natali".
Koban mu je bio 14. april 1990. godine, kada je nastupio u Australiji kao gost na koncertu Lepe Brene u Melburnu, gdje je, dok je pjevao pjesmu "Mene nema ko da žali", doživio moždani udar.
Od publike se oprostio koncertom u beogradskom Sava centru 2004. godine. Za njegov 80. rođendan, u oktobru 2011., u Domu sindikata u Beogradu održan je koncert „Milordu s ljubavlju".
109. godišnjica smrti Jovana Skerlića
Jovan Skerlić, srbijanski historičar i književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, umro je 15. maja 1914. godine, u 27. godini.
Od 1905. do 1914. bio je urednik „Srpskog književnog glasnika“, a od 1912. do smrti narodni poslanik. Kao književni historičar Skerlić je mnogo doprinio u izučavanju srpske književnosti 18. i 19. vijeka.
Svoj politički rad Skerlić je otpočeo kao socijalist, pristupivši socijalističkom pokretu kao student, te postavši član Srpske socijal-demokratske stranke od njenog osnivanja. Godine 1905., na 3. kongresu Stranke bio je isključen zajedno s tzv. grupom sindikalista, koja se nije slagala sa stranačkom politikom prema opoziciji i sindikatima. Nakon toga je postao vođa lijevog republikanskog krila Samostalne radikalne stranke.