Četiri članice Evropske unije su odlučile glasati protiv obustave rata između Izraela i Palestine, te im se pridružilo još 15 država članica koje su odlučile ostati suzdržane. Takve odluke izazvale su brojne reakcije u većem dijelu kontinenta.

Izlazak iz UN-a

Češka ministrica vanjskih poslova Jana Černokova (Cernochova) otišla je najdalje u podršci Izraelu, pa je čak pozvala na izlazak Češke iz UN-a, uz zgražanje zbog izostanka osude Hamasa i njegovih krvavih zločina u Izraelu, objašnjavajući češku odluke da glasa protiv.

Rezoluciju su sastavile arapske zemlje i u njoj se ne spominje Hamas, već se traži prekid vatre, što je za češku ministricu podržavanje terorističke organizacije.

I dok su vlade širom Evropke branile svoje odluke istim argumentom, jednako glasne su bile opozicijske stranke, ali i organizacije za ljudska prava i pojedinci.

Rezolucija Generalne skupštine nije obavezujuća, ali ima političku težinu, kao i ovaj put.

Suzdržani pravdaju odluku

„Tagesspiegel“ je, pozivajući se na izvore iz vlade, naveo da je odluka o suzdržanosti Njemačke bila koordinirana između Ministarstva vanjskih poslova na čelu sa Zelenima i premijerskog socijaldemokratskog ureda. Otpor je pružila liberalna stranka FDP.

Razočarenje glasanjem izrazile su konzervativne stranke CDU i CSU, kao i izraelski ambasador u Njemačkoj koji je kritikovao komentirajući da suzdržanost nije dovoljna.

- Pozicija Velike Britanije sramotna je abdikcija moralne odgovornosti – kazao je Humza Jusaf (Yousaf), prvi ministar Škotske i lider Škotske nacionalne stranke (SNP), pa nastavio:

- Kada sam razgovarao sa svojom punicom, koja je u Gazi, rekla mi je da se osjećaju napušteno. Ne vidim kako će smrt još više djece i ljudi pomoći u sigurnosti bilo kojeg naroda, uključujući Izrael, a kamoli donijeti mir - poručio je Jusaf nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo suzdržano.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia) branila je odluku svoje vlade, naglasivši da je u skladu sa pozicijom mnogih drugih evropskih zemalja i članica G7, ali su lijevo orijentirani zastupnici to nazvali „velikom pogreškom“.

Vođa grčke ljevičarske stranke Syriza izjavio je da je to dan srama za njihovu diplomatiju i historiju.

- Budući da je tražen prekid vatre, to bi značilo da Izrael nema pravo da se brani - rekao je nizozemski premijer Mark Rute o odluci Nizozemske da bude suzdržana.

Međutim, mnogi se nisu složili, a stranke D66 i SP su pozvale hitnu raspravu u parlamentu.

- Želimo pokrenuti raspravu o Gazi. Umjesto prekida vatre, vidimo eskalaciju. Umjesto pomoći, vidimo blokadu. To vodi većem broju žrtava i nesigurnijem Izraelu - poručio je Šerd Šerdsma (Sjoerd Sjoerdsma) iz D66.

Finska ministrica vanjskih poslova je poručila kako bi Helsinki glasao „za“ da je bilo jasne osude Hamasa.

Ispregovarati rješenje za mir

Glasanje je prošlo sa 120 glasova za, 45 suzdržanih i 14 protiv, među kojima su bili Izrael i SAD. Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) iz redova Zelenih rekla je da su "intenzivno radili na ravnoteži teksta rezolucije".

- Svi znamo da jedino ispregovarano rješenje s dvije države pruža mogućnost Palestincima i Izraelcima da žive u miru, sigurnosti i s dostojanstvom. Da to dobijemo, trebaju nam međunarodna zajednica i Ujedinjeni narodi – poručila je Berbok.

Generalna skupština glasala je nakon četiri propala sastanka Vijeća sigurnosti u dvije sedmice. Dvije trećine glasova potrebne su da rezolucija bude prihvaćena, a suzdržani glasovi se pritom ne računaju. Norveška i Francuska su glasale za, a Britanija, Njemačka i Italija bile su suzdržane, što je pokazalo podjelu u Europi.