Na današnji dan 1827. godine, umro je njemački kompozitor Ludvig van Betoven (Ludwig van Beethoven), jedan od najvećih u historiji muzike, koju je usavršio novim sredstvima, obogatio i produbio, dovodeći do vrhunca klasičnu sonatnu formu.
Univerzalnost njegovog genija ogleda se u poetskom i duboko proživljenom slikanju prirode, neposrednom izražavanju lirskih i ljubavnih osjećanja, potresnom i dramatskom crtanju životnog puta heroja. Betovenovo svaralaštvo je ujedinilo zreli klasični stil i nagovijestilo romantizam.
Djela: devet simfonija, opera "Fidelio", klavirske sonate, sonate za violinu i klavir, gudački kvarteti, uvertire, pet koncerata za klavir i orkestar, "Koncert za violinu i orkestar u de-duru", ciklus pjesama "Dalekoj dragoj", mise, solo pjesme, kamerna muzika.
Tenesi Vilijams . wannabemagazine.com
Tenesi Vilijams. wannabemagazine.com
Rođen američki pisac Tenesi Vilijams, dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade
1707. - Prema "Zakonu o Uniji" (Act of Union 1707), Engleska i Škotska ujedinile su se u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije.
1859. - Rođen engleski pisac Alfred Edvard Hausman (Edward Housman), čija je pesimistična poezija izraz životne čežnje i promašenosti. Posebno su ga privlačile teme ubistva i samoubistva, ličnog nevjerstva i kosmičke nepravde. Djela: zbirke pjesama "Momak iz Šropšira", "Posljednje pjesme".
1874. - Američki pisac Robert Li Frost, četverostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, rođen je na današnji dan. Najčešće je obrađivao teme ljudske usamljenosti, prolaznosti, te istovjetnosti čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na Zapad", "Sabrane pjesme".
1892. - Umro američki pisac Volt Volter Vitmen (Walt Whitman), pjesnik slobode i demokratije. Osnovu njegovih pjesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini ljubav prema čovjeku. Snažno je utjecao na modernu liriku, posebno najvažnijom zbirkom pjesama "Vlati trave".
1911. - Rođen američki pisac Tomas Lenijer Vilijams, poznat kao Tenesi Vilijams (Tennessee Williams), dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade, 1948. za „Tramvaj zvan čežnja“ te 1955. za „Mačka na vrućem limenom krovu“. Ostala djela: drame "Staklena menažerija", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "Ljeto i dim", "Noć iguane", "Camino real ", "Vieuh Carre", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".
Sara Bernar. stil.kurir.rs
Sara Bernar. stil.kurir.rs
Preminula francuska glumica Sara Bernar, najveća tragičarka svog doba
1923. - Preminula francuska glumica Sara Bernar (Sarah Bernhardt), koja je obilježila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali "božanska Sara", a njenu uspješnu karijeru nije prekinula čak ni amputacija noge 1915. godine. Bila je i profesorica Konzervatorija u Parizu. Napisala je "Memoare".
1925. - Rođen francuski kompozitor i dirigent Pjer Bulez (Pierre Boulez), čije je stvaralaštvo obilježeno posebnim smislom za kolorističke, dinamičke i ritmičke nijanse i specifičnim pristupom ljudskom glasu. Djela: "Koncertna simfonija", "Polifonija X", kamerno djelo "Livre pour quatuor", "Strukture za dva klavira", "Čekić bez gospodara", "Vjereničko lice".
1931. - Američki glumac Lenard Nimoj (Leonard Nimoy), najpoznatiji po ulozi Spoka (Spock) iz serijala “Zvjezdanih staza”, rođen je na današnji dan. Godine 1965., Nimoj je odigrao svoju prvu ulogu u serijalu „Zvjezdane staze“, što je radio sve do 1969. godine. Zatim je nastavio da glumi istu ulogu u sedam igranih filmova. Uloga Spoka donijela je Nimoju tri nominacije za Emi nagradu.
1940. - Umro Spiridon Luis, grčki atletičar, prvi olimpijski šampion u maratonu.
1940. - Rođen Džejms Langston Edmund Kan (James Langston Edmund Caan), američki filmski, pozorišni i tv glumac. Najpoznatija uloga mu je Sonija Korleonea (Sonny Corleone) u kultnom filmu „Kum“ za koju je dobio i nominaciju za Oskara. Kasnije je glumio i u popularnoj TV seriji „Las Vegas“.
1942. - Erika Jong (Erica), popularna američka književnica, rođena je na današnji dan. Njen najpoznatiji roman je "Strah od letenja" iz 1973. godine. Prozvana je "ženskim Henryjem Millerom" zbog načina na koji opisuje žensku seksualnost.
Rođena Dajana Ros, američka soul, R&B i pop pjevačica
1944. - Rođena Dajana Ros (Diana Ross), američka soul, R&B i pop pjevačica, te glumica. Ros je deset godina bila prvi vokal grupe “The Supremes”, koja je zbog iznimne Dajanine popularnosti promijenila ime u “Diana Ross and the Supremes”. Godine 1969., Ros je počela solo karijeru. Nominaciju za Oskara donijela joj je glavna uloga u filmu "Lady Sings the Blues". Filmovi "Mahogany" i "Čarobnjak iz Oza" imali su manje uspjeha.
1953. - Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk (Jonas Edward Salk) objavio pronalazak vakcine protiv dječije paralize. Bio je profesor Univerziteta u Pitsburgu i direktor istraživačkog laboratorija za epidemiološke i virusne bolesti. Godine 1949., počeo se baviti problemima poliomijelitisa (dječije paralize), a 1954. godine uspio je proizvesti vakcinu protiv virusa, uzročnika te bolesti. Dobitnik je Nehruove nagrade za međunarodno razumijevanje 1976. godine.
1969. - Umro Rene Gijo (René Guillot), francuski književnik koji se proslavio svojim romanima za mlade, među kojima je i roman "Bijela griva". Napisao je romane "Kralj mačaka", "Sirga, kraljica džungle", "Grška i medvjed", "Jahači vjetra", "Mali izgubljeni pas", "Putovanja balonom" i druge. Prema njegovim romanima "Lavić" i "Gospodar slonova", 1993. i 1995. godine, snimljeni su filmovi. Godine 1964., Gijo je dobio nagradu Hans Kristijan Andersen, najprestižniju književnu nagradu za dečiju i omladinsku književnost.
1973. - Umro engleski pisac, glumac i pjevač Noel Kauard (Coward), veoma popularan između Prvog i Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Pisao je i režirao drame, komedije i muzičke revije koje se odlikuju duhovitim dijalozima, neočekivanim obrtima i scenskim efektima i prema većini njegovih komedija snimljeni su filmovi. Djela: "Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Riječ i muzika", "Privatni život", "Nestašni duh".
Marinko Madžgalj . telegraf.rs
Marinko Madžgalj. telegraf.rs
Umro Marinko Madžgalj, srbijanski glumac i pjevač
1984. - Preminuo Branko Ćopić, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih pisaca, izvršivši samoubistvo s mosta na Savi u Beogradu.
1993. - Umro srbijanski pozorišni i filmski glumac Taško Načić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matičnom pozorištu "Atelje 212" sjajnim ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu Trećem", "Čudu u Šarganu", "Kafanici, sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, među kojima je najzapaženija bila rola u "Davitelju protiv davitelja".
2015. - Preminuo švedski pjesnik Tomas Transtremer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2011. godine, jedan od najznačajnijih skandinavskih pisaca poslije Drugog svjetskog rata.
2016. - Umro Marinko Madžgalj, srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac, te pjevač benda "Flamingosi". Proslavio se ulogama u komedijama “Crni Gruja” i “Drug Crni u NOB-u”, ljubavnim dramama “Ranjeni orao” i “Grijeh njene majke”, a briljirao je i u pozorištu, posebno na sceni Ateljea 212 u predstavama “Sedam i po”, “Zbogom SFRJ”, “Sveti Georgije ubiva aždahu”, “Avgust u okrugu Osejdž” i “Kazimir i Karolina”... Igrao je i u Jugoslovenskom dramskom pozorištu: “Šine”, “Hamlet”, “Govornica”, “Molijer”, “Kako vam drago”, “Zapisi iz podzemlja”, “Iz junačkog života građanstva”. Kada je imao 37 godina, dijagnosticiran mu je karcinom pankreasa, koji je bio u posljednjem stadiju, te su mu ljekari saopćili da su mu ostala još samo tri mjeseca života, koje je on, prema riječima prijatelja i porodice, proživio najbolje što je mogao.