Prošla je godina od pobune Jevgenija Prigožina i njegove grupe Vagner u Rusiji.

Prigožin je u jeku ruske invazije na Ukrajinu javno izrazio svoje nezadovoljstvo vojnim rukovodstvom zemlje, a posebno tadašnjim ministrom odbrane Sergejem Šojguom i šefom Generalštaba Valerijem Gerasimovim. Plaćenici su tokom svog “marša pravde” prvo zauzeli Rostov na Donu, gdje se nalazi štab Južnog vojnog distrikta, dok je naoružana kolona napredovala ka Moskvi.

Pobuna – koju je predsjednik Rusije Vladimir Putin na televiziji osudio kao izdaju – obustavljena je iznenada kako je i počela, nakon navodnog sporazuma koji je isposredovao bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. Prema njemu su odbačene sve optužbe protiv Prigožina i vagnerovaca.

Ali, tačno dva mjeseca nakon pobune, 23. avgusta 2023, Prigožin je poginuo u navodno avionskoj nesreći.

Njegova pobuna je bila izazov bez presedana za Putina. Nikad se ništa slično nije dogodilo za skoro četvrt soljeća njegove vlasti.

A ipak, 12 mjeseci kasnije, djeluje da je stisak vlasti ruskog predsjednika snažniji nego ikad, piše dopisnik “Sky Newsa” iz Moskve Ajvor Benet.

Putin je upravo započeo još jedan šestogodišnji predsjednički mandat, nakon što je ubjedljivo izabran s 87 posto glasova, prema zvaničnim rezultatima.

- Njegov pristup rješavanju ovog problema u stvari je bio prilično suptilan – rekao je “Sky Newsu” Andrej Soldatov, novinar i stručnjak za ruske sigurnosne službe.

Koje god pogrešne procjene da su dovele do pobune, Putin je i dalje taktički “veoma pametan”, dodao je Soldatov.

- On se nije odmah suprotstavio onima za koje je vjerovao da podržavaju Prigožina, već je umjesto toga pokušao da pokaže da se u stvari ništa zaista loše ne dešava – rekao je Soldatov.

Nije bilo ni momentalne čistke niti kazne. Benet piše da je, prateći dešavanja iz Londona, pomislio tada da to izgleda čudno, možda kao znak slabosti. Ali, prema Soldatovu nije tako. On vjeruje da je to bio kalkulisani odgovor da se izbjegne “davanje kiseonika” trenutku i rizikuje povećanje njegovog značaja.

- Ako poričete da nešto postoji, vi ne treba da reagujete, zar ne? Ne morate da imate reakciju. Tako se nosite sa strahom – rekao je on.

Svakako djeluje da je to “upalilo”. Bar iz našeg iskustva sa snimanja u Moskvi ove sedmice, djeluje da mnogi Rusi nisu čak ni svjesni da se taj događaj dogodio, piše Benet.

Na neformalnom memorijalnom mjestu vagnerovcima u jednoj od sporednih ulica kod Crvenog trga nalaze se fotografije palih boraca, uključujući Prigožina, kao i nekoliko zastava sa obeležjima grupe – lobanjom sa ukrštenim kostima – vezanim za ogradu.

“Skaj njuz” navodi da je razgovarao sa više ljudi, ali da većina nije znala o čemu govore kad su pomenuli pobunu.

To je možda teško za povjerovati, ali ne zaboravite da su ovdje svi mediji državni. Pokušaj pobune je možda u Britaniji bio glavna vest, ali ne i ovdje, piše Benet.

Ali, djeluje da je to bio samo jedan deo strategije, nastavlja on.

Kad je riječ o suočavanju s glasovima neslaganja s proratne strane – koji, poput Prigožina, nisu mislili da Kremlj nastupa dovoljno snažno u Ukrajini – Putin je želio da pošalje mnogo jači signal, kažu analitičari.

- Ono što smo vidjeli u mjesecima koji su uslijedili bilo je mnogo usaglašenije obračunavanje s militarističkim kritičarima Putina – rekao je “Sky Newsu” Najdžel Guld Dejvis, saradnik programa Rusije i Euroazije pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).

Istaknuti nacionalista Igor Girkin, na primjer, uhapšen je u julu, nedugo nakon pobune, pod optužbom za ekstremizam. Bivši komandant pobunjenika odigrao je ključnu ulogu u aneksiji Krima 2014, ali je u januaru zatvoren na četiri godine.

- Putin je naučio lekcije. Naučio je da nije sigurno držati okolo desničarske kritičare – rekao je Dejvis.