Na današnji dan 2000. godine, u saobraćajnoj nesreći na ostrvu Brač, poginula je hrvatska glumica Ena Begović. Diva hrvatskog i jugoslavenskog glumišta ostala je zapamćena kao jedna od najljepših glumica te žena izrazite senzualnosti i velike harizme.
Debitovala je u filmu “Ivan Goran Kovačić”, a prvu zapaženiju ulogu ostvarila u filmu “Pad Italije”, 1981. godine. Međutim, pozorišne daske su joj donijele i slavu i priznanja. Punih 16 godina bila je prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, odigravši više od 20 glavnih uloga među kojima se izdvajaju Desdemona, kontesa Nera, barunica Castelli, Teuta, Ana Karenjina...
U bogatoj 20-godišnjoj karijeri za svoje uloge dobila je niz priznanja i nagrada među kojima i Zlatnu arenu Pulskog festivala, a snimila je i više od deset filmova od kojih su najpoznatiji: “Glembajevi”, “Treća žena”, “Pad Italije” i “Četverored”.
Rođen francuski vojskovođa i car Napoleon I Bonaparte
1769. - Rođen francuski vojskovođa i car Napoleon I Bonaparte (Napoleone Buonaparte), jedan od najvećih osvajača u historiji, čiji su pohodi izmijenili Evropu i okončali feudalizam. Reformisao je administraciju, prosvjetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i građanski zakon, zaključio konkordat s papom Pijem VII i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i Austrije. Koristeći uspjehe, 1804. se proglasio carem, nastavio osvajanja i zaveo apsolutističku vladavinu. Napoleonove pobjede od 1805. do 1809. su omogućile potpunu političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim dijelom zapadne, srednje i južne Evrope, a, pokušavajući da pokori cijelu Evropu, 1812. se odlučio na invaziju Rusije. Poraz koji je tada doživio označio je početak njegovog kraja, a moć Francuske, iscrpljene ratovima i privrednom krizom, slomljena je porazom 1813. kod Lajpciga. Saveznici su ušli u Pariz krajem marta 1814., a Napoleon je abdicirao i prognan na sredozemni otok Elba. Odatle se vratio u Pariz u martu 1815., ali je već u junu konačno putučen kod Vaterloa i prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821. godine.
1771. - Škotski pisac Volter Skot (Walter Scott), tvorac modernog historijskog romana, rođen je na današnji dan. Sakupljao je i narodne pjesme i pisao epove iz historije Škotske. Preveo je na engleski jezik bh. narodnu baladu "Hasanaginica". Djela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj", "Ajvanho", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".
1883. - Rođen Ivan Meštrović, najistaknutiji vajar hrvatske moderne skulpture i svojedobno vodeća ličnost umjetničkog života u Zagrebu. Svrstan je među istaknute osobe svjetske umjetnosti prve polovine 20. vijeka. Slikao je u ulju (“Moja mati”, 1911.), pisao eseje (“Moji razgovori s Michelangelom”, 1926.), memoare o javnom i političkom životu svog doba (“Uspomene na političke ljude i događaje”, 1969.) i pripovijetke (“Ludi Mile”, 1970.). Godine 1952., poklonio je hrvatskom narodu Galeriju i Kaštelet u Splitu, Atelijer Meštrović u Zagrebu i porodičnu grobnicu, crkvicu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je, prema vlastitoj želji, pokopan. U Vrpolju je 1972. godine otvorena Spomen-galerija "Ivan Meštrović" s četrdesetak njegovih djela.
1888. - Engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens (Thomas Edward Lawrence), poznat kao Lorens od Arabije, arheolog, istraživač, pisac i ratnik, rođen je na današnji dan. Istakao se u borbama na Bliskom istoku i Saudijskoj Arabiji u Prvom svjetskom ratu - kad je okupio Arape, neprijateljski raspoložene prema Otomanskom carstvu. Spretno koristeći želju Arapa za slobodom, ostvario je mnoge ciljeve britanske kolonijalne politike.
1924. - Rođen engleski pisac Robert Okston Bolt (Oxton), poznat po popularnim, inteligentno, ali tradicionalno pisanim dramama s vještim zapletom, poput "Čovjeka za sva vremena" o životu Tomasa Mora, jedne od najboljih historijskih drama pisanih u 20. vijeku. Ostala djela: drame "Trešnja u cvatu", "Tigar i konj", "Blagi Džek", "Braća i sestre", "Vivat! Vivat Regina!", "Stanje revolucije", filmski scenariji "Čovjek za sva vremena" , "Lorens od Arabije", "Doktor Živago", "Rajanova kći".
Rođen Mensur Bajramović, bh. košarkaš i selektor
1965. - U Zenici rođen Mensur Bajramović, gdje je i započeo svoju košarkašku karijeru u timu Čelika 1980. godine, a u periodu od 1982. do 1985. nastupao i za sarajevsku Bosnu. Nakon toga se vratio u Čelik, odakle je kasnije otišao igrati u Tursku i Hrvatsku. Po povratku u rodnu Zenicu nastupao je još neko vrijeme u ekipi Čelika, da bi 1997. godine prestao aktivno igrati košarku.
Nakon igračke karijere Bajramović je ušao u trenerske vode te u početku vodio svoj klub Čelik. U međuvremenu je određeni period proveo i kao selektor mlade muške košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine u sezoni 1999/2000., ali i na poziciji asistenta selektora najbolje naše selekcije u mandatima Sabita Hadžića i Draška Prodanovića. U sezoni 2004/2005. Bajramović je bio trener KK Bosna ASA iz Sarajeva, s kojim je osvojio prvo mjesto u Ligi 10 šampionata BiH, a vodio ih je i kroz Ligu 6. Mensur Bajramović je bio selektor našeg državnog tima dva puta, od 2004. do 2006. i od 2008. do 2010. godine. U prvom mandatu predvodio je “Zmajeve” na Eurobasketu 2005., gdje smo osvojili 15. mjesto. Također je dva puta obavljao funkciju asistenta u stručnom štabu, 2001. i od 2017. do 2018. godine.
2011. Preminuo bh. fudbaler Nenad Bijedić, popularni Ćeća. Rođen je u Mostaru 1959. godine i kao fudbaler ponikao je u svom Veležu. U srcima navijača ostao je upamćen po fenomenalnoj predstavi u finalu Kupa Maršala Tita s Dinamom, gdje je svojim golovima umnogome doprinio da drugi put pehar završi u klupskim vitrinama. Nakon Veleža fudbalska karijera ga je kao igrača odvela u Bursaspor, za koji je igrao do 1991. godine. Poslije igračke, posvetio se trenerskoj karijeri. Šest godina je vodio Bursaspor, jedno vrijeme bio je trener Djarbakirspora, Sakarispora, Eskisehirspora i Ankaraspora. Upravo u Bursi zbog svog doprinosa kao igrač, ali i kasnije kao trener, uživao je status istinske legende kluba. Bio je i prvi trener koji je tada još kao "golobradog" klinca na fudbalsku scenu Turske "lansirao" Elvira Baljića, koji će nakon Burse nositi dres Galatasaraja i Real Madrida.
