NA DANAŠNJI DAN

Ljubiša Samardžić: 7. godišnjica smrti barda regionalnog glumišta

Danas je nedjelja, 8. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 115 dana

Ljubiša Samardžić. Avaz

I. P.

8.9.2024

Na današnji dan 2017. godine, u Beogradu je preminuo Ljubiša Samardžić Smoki, jedan od najboljih srbijanskih i regionalnih glumaca.

Samardžić je rođen u Skoplju, 19. novembra 1936. godine. Osim glumom, bavio se i režijom i produkcijom filmova i serija. Već kao student Akademije za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu Ljubiša je počeo glumiti u nekoliko pozorišnih predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta, koje je ubrzo napustio i okrenuo se glumi u filmovima.

Prvu ulogu odigrao je filmu “Igre na Skelama” (1961.), a već naredne godine, ulogom šarmantnog nespretnjakovića u filmu „Prekobrojna“ skrenuo je pažnju kritike i publike. Zbog toga je u sljedećem filmu „Peščani grad“ dobio glavnu ulogu, nakon koje mu je ostao cjeloživotni nadimak Smoki, prema liku kojeg je glumio.

Slavu stekao ulogama u partizanskim filmovima

Ipak, najveću slavu stekao je ulogama u partizanskim filmovima, posebno u filmovima Veljka Bulajića „Bitka na Neretvi“ i „Kozara“, a domaćoj i svjetskoj sceni najviše će ostati u sjećanju po ulozi ilegalca Zisa u filmu „Valter brani Sarajevo“ reditelja Hajrudina Krvavca.

Tokom sjajne karijere Ljubiša Samardžić je u glumio u više od 100 filmova različitih žanrova i tv-serija poput kultnih „Kuda idu divlje svinje“, „Policajac sa petlovog brda„ i „Vruć vetar“. Osvojio je brojne nagrade na festivalima u SFR Jugoslaviji i šire. U periodu od 1973. do 1988. dobio je šest Zlatnih arena na Pulskom filmskom festivalu za svoja glumačka ostvarenja, postavši najnagrađeniji glumac Pulskog festivala.

Samardžić je postigao zapažene uspjehe i u rediteljskom poslu. Prvi film „Nebeska udica“, koji je režirao i producirao u svoj produkcijskoj kući „Sinema dizajn (Cinema design)“, 1999. godine, premijerno je emitiran na Berlinskom filmskom festivalu 2000. godine, a bio je prvi srbijanski kandidat za Oskara u kategoriji za najbolji strani film van engleskog govornog područja, također 2000. godine. Režirao je i filmove “Nataša“, koji je dobio nagradu za najbolji film u Bugarskoj (Albeni) i nagradu za umjetničko izražavanje na MED filmu 2002. u Rimu, te “Ledina”, 2003., što je, ustvari, njegova najintimnija drama, koju je snimio nakon smrti svog sina. Također je režirao i dvije tv-serije: „ Jesen stiže, dunjo moja“ i „Miris kiše na Balkanu“, koje su producirane u njegovoj produkcijskoj kući. 

Kralj Stjepan Dabiša. Wikipedia.org

Preminuo bosanski kralj Stjepan Dabiša

1395. - U Kraljevoj Sutjesci preminuo bosanski kralj Stjepan Dabiša, a sahranjen je u Bobovcu. Kralj Stjepan Dabiša na prijestolje je došao nakon smrti Tvrtka I Kotromanića. Dabišino porijeklo nije sasvim razjašnjeno. Bio je vanbračno dijete, unuk bana Stjepana I, ali izvori se razilaze o pitanju ko je od dva mlađa Stjepanova sina bio Dabišin otac. Jedni izvori navode da je otac Stjepana Dabiše bio Ninoslav Kotromanić, mlađi brat Vladislava Kotromanića, a drugi tvrde da je da je bio mlađi vanbračni sin Vladislava Kotromanića i polubrat Tvrtka I.

1474. - Rođen italijanski pisac Lodoviko Ariosto (Ludovico), čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1645. - Umro španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas (Francisco Gomez de Quevedo y Santibanez Villegas), satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog pera čas bio povlašten na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Djela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov svinjac", "Dom poludjelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri posljednje kastiljanske muze".

1799. - Rođen srbijanski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, autor "Građanskog zakonika kneževine Srbije", prvi predsjednik Matice srpske. Uređivao je "Serbski letopis" i "Golubicu", pokrenuo časopis "Ogledalo serbsko" i pisao poeziju u stilu pseudoklasicizma.

1830. - Francuski književnik i filolog Frederik Mistral (Frederic), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. godine, rođen je na današnji dan. Najviše je pisao lirske pjesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pjesništvo na provansalskom, a poslije dvije decenije rada sastavio je francusko-provansalski rječnik. Djela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

Antonjin Dvoržak. Wikipedia.org

Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak

1841. - Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Koristio se i folklorom drugih slavenskih i sjevernoameričkih naroda. Bio je sljedbenik romantičarskog novoklasicizma Johanesa Bramsa. Djela: opere "Rusalka", "Jakobin", "Đavo i Kaća", devet simfonija, uključujući čuvenu "Simfoniju iz Novog svijeta", orkestarska kompozicija "Slovenske igre", "Koncert za violončelo i orkestar br. 2 u h-molu", "Koncert za violinu i orkestar u a-molu", koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.

1920. - Branko Fučić, hrvatski historičar umjetnosti i kulture, naučnik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, akademik, rođen je na današnji dan. Bio je istaknuti promotor glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre. Od 1989. godine bio je dopisni član Slovenske akademije nauka i umjetnosti u Ljubljani, a od 1991. godine redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preminuo je u Rijeci 31. januara 1999. godine.

1925. – Rođen engleski filmski glumac Piter Selers (Peter Sellers), komičar poznat po majstorskom prerušavanju u različite likove. Filmovi: "Lolita", "Dr Strendžlav", "Pucanj u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobro došli, gospodine Čens", serija filmova o Pinku Panteru.

1949. - Umro njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus (Richard Strauss), direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio do ekspresionizma, ali je uvijek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu ispunio je novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. vijeka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pjesme, kamernu muziku. Djela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Sinfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavalir s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

Cata Dujšin-Ribar. Akademija-art.hr

Preminula Cata Dujšin-Ribar, hrvatska slikarica i pjesnikinja

1994. - Preminula Katarina Cata Dujšin-Ribar, hrvatska slikarica i pjesnikinja. Rođena je kao Katarina Gattin, kasnije poznata s prezimenima svojih dvaju supruga Dubravka Dujšina (1894. – 1947.) i dr. Ivana Ribara (1881. – 1968.). Rano je počela pisati stihove, no objavila ih je u kasnijoj dobi. Godine 1962., objavila je poemu "Noć tamna je moja", a 1971. prvu zbirku pjesama "Rastanci bez rastanaka". Drugu zbirku pjesama "Iz kamene jeke" objavila je 1975. Godine 1969., poklonila je gradu Zagrebu svoj stan u Demetrovoj ul., kbr. 3 (s bibliotekom, korespondencijom, porodičnom zbirkom i slikaricinim radovima), a 1978. rodnom Trogiru svoja djela, od kojih je, u Muzeju grada Trogira formirana Galerija Cate Dujšin-Ribar.

2009. - Umro Majk Bonđorno (Mike Bongiorno), italijanski TV voditelj rođen u SAD. Televizijsku karijeru započeo je 1950-ih na programu italijanske državne televizije, postavši najpopularnija televizijska ličnost. Bio je poznat i po nadimku il Re del Quiz (Kralj kviza) te da je sve nastupe započinjao riječima: Allegria! (Veselo!). Široj javnosti je najpoznatiji po tome što je jedanaest puta vodio Festival u San Remu.

2022. - U 96. godini preminula britanska kraljica Elizabeta II (Elizabeth), punim imenom Elizabeta Aleksandra Meri (Alexandra Mary). Vladala je Velikom Britanijom 70 godina, a prije nje kraljica s najdužom vladavinom od 63 godine bila Viktorija (Victoria). Najstarije dijete Elizabete II i Filipa je princ Čarls (Charles), koji je danas kralj Velike Britanije Čarls III. Kraljica Elizabeta II uživala je veliku pažnju i podršku javnosti sve do 1990-ih godina, kada se suočila s velikom recesijom i razvodom princa Čarlsa i princeza Dajane (Diana). Vrhunac pada u očima javnosti kraljica Elizabeta II doživljava nakon pogibije princeze Dajane u Parizu 1997. godine, za šta su mnogi krivili upravo kraljicu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.