U Organizaciji jedne od najvećih fondacija u Njemačkoj “Friedrich Naumann Stiftung” upriličena je sesija pod nazivom “Vizija EU 30 plus sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu“.

Sesija je započela pitanjem da li je moguće brzo učlanjenje u EU? Sudionici to ne smatraju realnim pošto još od 1993. godine postoje strogi uslovi za pristupanje, poznati kao Kopenhaški kriteriji. Uprkos ovim strogim zahtjevima, atraktivnost EU za BiH ne jenjava. Često je to „zadatak za generacije“, ali napori se isplate, rečeno je. Trajni mir, jedinstvena stabilnost u svijetu kroz sistem strukturirane, bliske saradnje nekada zaraćenih država u postizanju velikih ciljeva u globalizovanom svijetu, pristup najvećem povezanom unutrašnjem tržištu na svijetu – sve su to obećanja koja članstvo u EU donosi. Zbog toga će se nova pristupanja nastaviti, iako sa popriličnom skepsom nekih članica EU.

S tim u vezi fokus je i na BiH u projektu “Vizija EU-30-plus” gdje se žele postupno bliže sagledati zemlje kandidate. Pritom ulogu igraju i službeni kandidati za članstvo, kao i budući mogući podnosioci zahtjeva. Stručnjaci iz oblasti nauke, politike i ekonomije daju uvid u perspektivu i stavove zemlje u vezi s članstvom iz današnje perspektive i traže odgovore na pitanje gdje se zemlja nalazi u vezi s približavanjem Evropskoj uniji. Osvrnuli su se ne samo na ispunjavanje „tehničkih prepreka“, već i na razumijevanje stava, pozicije vlade i građana.

Posvetivši se Bosni i Hercegovini, koja je još od 2000. godine smatrana potencijalnim kandidatom za članstvo, Evropsko vijeće je 15. decembra 2022. zvanično dodijelilo Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo, pod uvjetom da zemlja poduzme korake ka jačanju vladavine prava, pojačanoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, poboljšanju kontrole migracija i jačanju osnovnih prava. U martu 2024. Evropska komisija je zatim preporučila državama članicama EU da započnu pregovore o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom.

Sa tim u vezi dr. Nedim Makarević, dugogodišnji ambasador BiH u četiri zemlje i trenutni opunomoćenik njemačkih liberala za zapadni Balkan naglasio je da nije realno očekivati brz i precizan napredak BiH u ispunjavanju poglavlja koja su zadana iz prostog razloga što sam Dayton kao ustavna činjenica ne dozvoljava efektivno rješenje istih.

- Onda bi se moralo ići u reformiranje samog Daytona, naglasio je Makarević podsjećajući da su kandidati kao što je Ukrajina bili daleko iza BiH u ispunjavanju traženih uslova.

Međutim ipak su primljeni u kandidatski status prije BiH radi trenutnog rata što opet pokazuje da su političke odluke moguće i da Brisel ne bi trebao da trenira “strogoću“ prema BiH u svim segmentima ili pak da to omogući kroz reformu Daytona. Nadalje, osvrnuo se i na primjere gdje se “progledalo kroz prste”, recimo Grčkoj koja je ekspresno primljena u EU iako, ističe Makarević, ekonomsko stanje nije bilo niti približno onom koje je EU očekivala.

Historičarka dr. Marie-Janine Calic, dala je uvid u historijski aspekt BiH, ali i bivše Jugoslavije, gdje su navedene mnoge relevantne činjenjice koje uzrokuju današnje stanje na terenu u BiH.

Dala je i pregled trenutne situacije te razmotrila šanse zemlje za buduće članstvo u EU.

Također se osvrnula na efikasnost funkcije visokog predstavnika .

Adnan Ćerimagić, viši analitičar berlinskog think tanka Inicijative za europsku stabilnost (ESI), ukazao je na izazovnu regionalnu dinamiku, istaknuvši kako je teško očekivati da Europska unija ima dovoljno snage i utjecaja da motivira istinske i duboke reforme u Bosni i Hercegovini, ukoliko Crna Gora, znatno manja i jednostavnija kandidatkinja s naprednijim statusom u procesu, nema jasniju perspektivu o tome kada bi mogla postati članica EU. Ćerimagić je naglasio da je pozitivno što je EU od kraja 2022. godine pokrenula proces priključenja BiH, te da su, prema procjeni EU, nove vlasti od januara 2023. poduzele određene korake naprijed. Ipak, zaključio je da će tek kroz predstojeće razgovore o reformama potrebnim za Plan rasta i formalno otvaranje pregovora o članstvu biti jasno hoće li EU zaista imati dovoljno kapaciteta da potakne istinske i duboke reforme, prije svega vezane za pravosuđe.

Na kraju, s obzirom na proširenje u Europskoj uniji 30 plus te da je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, kao i Ukrajina, postavilo se pitanje da li postoji prečica pristupa Europskoj uniji? Je li opasno postavljati tezu da se samo u ekstremnim situacijama, kao što je rat, otvaraju “prečice“ prema EU. Zaključeno je da postoje najmanje dvije škole mišljenja od trenutnih članica Europske unije.