Na današnji dan 2024. godine, u Zagrebu je preminuo Veljko Bulajić, legendarni filmski reditelj koji je trajno oblikovao nekadašnju jugoslavensku kinematografiju. Četiri najgledanija regionalna filma svih vremena režirao je Bulajić. Najviše će ga se pamtiti po filmovima „Bitka na Neretvi“ i „Kozara“. Iako nije rođen u BiH, ostavio je veliki trag u našoj državi. Dobitnik je UNESCO-ove nagrade Kalinga za »vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti«
Veljko Bulajić rođen je u Vilusi kraj Nikšića, Crna Gora, 22. marta 1928. godine, ali je djetinjstvo i dio školovanja proveo u Sarajevu. Filmsku režiju diplomirao je u Centro Sperimentaleu u Rimu. te asistirao velikim redateljima kao što su Federiko Felini (Federico Fellini) i i Vitorio de Sika (Vittorio de Sica) pa se vratio u bivšu SFR Jugoslaviju.
Bulajićev prvi dugometražni igrani film „Vlak bez voznog reda“ prikazan je na Filmskom festivalu u Kanu, a legendarni film „Bitka na Neretvi“ je daleko najskuplji filmski spektakl snimljen u bivšoj SFR Jugoslaviji. U filmu su glumile holivudske zvijezde: Orson Vels (Welles), Franko Nero (Franco), Jul Briner (Yul Brynner), Sergej Bondarčuk (Sergei Bondarchuk) uz jugoslavenske zvijezde: Ljubišu Samardžića, Milenu Dravić, Fabijana Šovagovića i Velimira Batu Živojinovića. Film bio je nominiran za Oscara u Americi i osvojio je Zlatnu nagradu na filmskom festivalu u Moskvi. Premijerama u Sarajevu i Beverli Hilsu prisustvovali su: Sofija Loren (Sophia), Ronald Regan (Reagan), Josip Broz Tito... Promotivni poster za film izradio je slavni slikar Pablo Pikaso (Picasso).
Veljko Bulajić je u proljeće 2018. godine dovršio igrani film „Bijeg do mora“, hrvatsko-crnogorske koprodukcije.
Rođen Hans Kristijan Andersen, autor najljepših svjetskih bajki
1805. - Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian), autor najljepših svjetskih bajki, tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča, uključujući "Carevo novo odijelo" i "Ružno pače", zasnovanih na motivima danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke od njih ga je inspirisalo vlastito teško djetinjstvo, obilježeno siromaštvom. Ostala djela: pjesme, romani "Improvizator", "O. T.", "Samo muzičar", "Srećni Per", putopisi "Bazar jednog pjesnika", "U Španiji", drame.
1840. - Francuski pisac Emil Zola (Emile), tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, rođen je na današnji dan. Pisao je i pripovijetke, drame, književnu i umjetničku kritiku, polemičke članke, borio se za pravdu i napredak. Djela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zvijer-čovjek", "Novac", "Zemlja" (iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom "Rugon-Makarovi, prirodna i društvena historija jedne porodice pod Drugim Carstvom"), "Plodnost", "Rad", "Istina" (iz ciklusa "Četiri jevanđelja"), "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".
1872. - Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze (Samuel Finley Breese Morse), konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane znake na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf. Sastavio je i azbuku za telegrafisanje sastavljenu od tačaka i crtica, nazvanu njemu u čast Morzeova azbuka.
1914. - Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis Alec Guinness, koji se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Filmovi: "Nježno srce", "Veliko očekivanje", "Oliver Tvist", "Čovjek u bijelom odijelu", "Most na rijeci Kvaj" (nagrada Oskar), "Naš čovjek u Havani", "Lorens od Arabije", "Doktor Živago"…
1939. - Zoran Bečić, bosanskohercegovački glumac, koji je igrao brojne zapažene pozorišne, filmske i televizijske uloge, rođen je na današnji dan. Proslavio se ulogama u predstavama "Priče iz Bečke šume", "Bašeskija", "Čežnja pod brestovima", "Nora", "Hrvatski Faust", "Na Božijem putu", "Omer-paša Latas", TV seriji “Viza za budućnost”… Uporedo je igrao i u Kamernom teatru 55. U Narodnom pozorištu Sarajevo, gdje je proveo svoje posljednje glumačke dane, obavljao je i funkciju direktora drame. Bečić je do kraja života igrao svoju posljednju ulogu, dobivši i svoj posljednji aplauz na otvorenoj sceni, tumačeći lik Alihodže u predstavi "Legenda o Ali-paši".
1964. - Goran Karan, popularni hrvatski pjevač, slavi 60. rođendan. Godine 1999., objavio je svoj prvi solo album “Kao da te ne volim”, koji je bio najprodavaniji te godine u Hrvatskoj. Iste godine je pobijedio na najprestižnijem hrvatskom festivalu “Melodije hrvatskog Jadrana” s Runjićevom pjesmom “Prozor kraj đardina”. Pjesma “Lipa si, lipa” pobijedila je na festivalu “Hit ljeta” u Puli, a 2000. godine je predstavljao Hrvatsku na Eurosongu s pjesmom "Kad zaspu anđeli".
Rođen Miralem Pjanić, bh. fudbaler
1990. - Rođen Miralem Pjanić, bosanskohercegovački fudbaler i bivši reprezentativac. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu s porodicom je izbjegao u Luksemburg. Miralem je naslijedio fudbalski talent od oca Fahrudina koji je bio golman FK Jedinstva iz Brčkog, te FK Drine iz Zvornika. Fudbalsku karijeru Miralem je počeo u omladinskom pogonu kluba Schifflange 95 iz Luksemburga. Godine 2004., prelazi u omladinski pogon francuskog FC Metza, za koji je 2007. godine potpisao svoj prvi profesionalni ugovor. Svojim sjajnim nastupima počeo je privlačiti pažnju velikih evropskih klubova, te je ubrzo prešao u Olympique Lyon. Četiri godine potom, 31. augusta 2011., za 11 miliona eura prelazi u A.S. Romu, a u junu 2016. godine za 32 miliona eura Pjanić prelazi u rivalski klub Juventus. Miralem Pjanić je 2006. i 2007. godine igrao za U-17 i U-21 selekcije Luksemburga. Iako je igrao za mlađe selekcije reprezentacije Luksemburga, istakao je da ubuduće želi igrati isključivo za fudbalsku reprezentaciju svoje domovine, Bosne i Hercegovine. Godine 2008., obukao je dres bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije te debitovao 20. oktobra 2008. godine u Zenici na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Bugarske.
