Pažnja bosanskohercegovačke javnosti, očekivano, nije dugo fokusirana na jedan problem, jer čini se da je problema u životu prosječnog stanovnika BiH kao kod petorice u nekoj od uređenih evropskih država. Prije dvije sedmice pratili smo borbu stanovnika sjeverozapadne Bosne s poplavama, prije sedam dana ljutili se, tugovali i protestirali zbog nove tragedije koju je prouzrokovao nesavjestan vozač u Sarajevu, iz dana u dan, grad po grad, od Čelića, Teslića, Goražda, Mostara, zasipaju monsunske kiše, pa, uz sve redovne probleme, treba još pratiti narandžaste i crvene meteoalarme.

Ipak, odgovorna vlast, kakvoj se u BiH već dugo nadamo, neće poput nas, običnog puka koji se ionako puno ne pita, odmahivati rukama i svaku muku pravdati višom silom i sudbinom, već će potražiti uzroke i riješiti probleme. Ona sarajevska na testu je hoće li i na koji način s ulica eliminirati obijesne trkače, pojačati nadzor i povećati stepen sigurnosti u saobraćaju. Ohrabrujuće je što joj u tome dragocjenu pomoć pružaju stručnjaci s Fakulteta za saobraćaj i komunikacije, koji su analizom saobraćajnih nesreća iz protekle tri godine identificirali 16 opasnih lokacija u gradu.

Isti je put i ka rješenju drugog problema koji godinama zadaje glavobolje građanima širom države koji sa svakom jačom kišom nikako da se odbrane od poplava i bujica. Generacija prostornih planera godinama čeka posao u struci, a u međuvremenu radi čak i u tržnim centrima i na drugim, kako se ko snašao, radnim mjestima, dok o urbanizmu i izgradnji, sistemima oborinskih voda i uređenju korita rijeka odlučuje neko drugi.

Bez znanja u institucijama probleme ćemo samo odlagati i komplicirati, a dok mu konačno ne pružimo priliku, nekoliko stvari valjda možemo naučiti. U cijev prečnika 10 centimetara ne može nikako stati 50 litara po kvadratnom metru kiše.

Čak ni pred izbore ulice se ne asfaltiraju dok se prethodno ne zamijene dotrajali cjevovodi, šahtovi i potporni zidovi, a tek asfaltirane ceste nipošto se ne kopaju kako bi se to naknadno uradilo. Šume ne služe samo da ih siječemo i da se na drvo grijemo, padinski dijelovi gradova se pošumljavaju, a ne pretvaraju u goleti i šikare, jer jedno odraslo stablo u sezoni kiša može apsorbirati i do 450 litara vode dnevno.