Po legendi, u Jemenu je postojalo pleme Azra (arap. djevica, čista kao pustinjski pijesak). Ukoliko mladići iz tog plemena nisu mogli da ostvare ljubav prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u rat da bi što prije umrli zaljubljeni, jer život bez ljubavi nije život. Inspirisan legendom, Hajnrih Hajne je napisao pjesmu "Azra" i objavio je 1851. godine u zbirci "Romansero".
Svjetski bol
Hajne je jedan od najvećih njemačkih liričara XIX vijeka. Osjećajan, duhovit, smeo, borben i sarkastičan: pjesnik je "svjetskog bola", ali i raskida sa romantikom. Bio je revolucionar kako kroz liriku, tako i kroz društveno djelovanje. Zbog naprednih pogleda dela su mu za života u Njemačkoj bila zabranjivana, a kako je bio jevrejskog porijekla, zabrana je bila obnovljena i u doba nacizma. Jedan je od najčešće prevođenih pjesnika sa njemačkog govornog područja, a na prostoru bivše SFRJ je najprevođeniji strani pjesnik.
"Kraj tanana šadrvana" je sevdalinka (bosanska, gradska, ljubavna pjesma) koja je nastala prijevođenjem pjesme »Azra« (nem. Der Asra) Hajnriha Hajnea. Pjesmu su, osim Alekse Šantića (1923.), prevodili: Safvet-beg Bašagić, Dragutin Ilić, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić... Njeni motivi su upotrijebljeni u narodnoj, klasičnoj, starogradskoj, pop, rok, pank i novovalnoj muzici. Navodno, Hajneova "Azra" je poznatija u Bosni i Hercegovini nego u Njemačkoj.
"Sevdalinka je bol – koja pjeva. To je posebna vrsta boli, ljubavne boli, dakle, boli koja raduje i radosti koja boli - volšebna dijalektika paradoksalnog emocionalnog miksa". kaže prof. dr Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka - alhemija duše".