U JU Centru kulture i mladih Općine Centar Sarajevo večeras je upriličeno pjesničko veče u okviru 63. Sarajevskih dana poezije.
Poeziju o ljubavi, mediteranu, zaljubljivanju, životu, smrti… govorili su gosti iz Hrvatske, Crne Gore i Danske Tomislav Domović, Boris Jovanović Kaštel i Niels Hav.
- Imali smo dosta pjesnika i veoma bogat bogat program tokom četiri dana festivala. Mi slavimo poeziju već 63 godine na Sarajevskim danima poezije. Danas je veoma tužan dan, u katastrofi koja se desila u našoj zemlji poginulo je dosta ljudi, izgubili su domove. Moram se ujediniti da im pomognemo i pokažemo empatiju. Ovo veče poezije posvećujemo njima, jer Sarajevski dani poezije dešavali su se i u ratnom periodu i bili su podrška ljudima u tim teškim vremenima.
Najveća pera države
Sa nama su večeras gosti koji su najveća pera država iz kojih dolaze - kazala je Bisera Suljić Boškailo, predsjedavajuća programskog savjeta Sarajevskih dana poezije.
Boris Jovanović Kaštel smatra se jednim od najznačajnijih crnogorskih pjesnika mediteranske orijentacije.
- Mediteran kao sudbina, identitet, sloboda. To je hodočašće do samoga sebe, a najdublja mora su ona koja su u nama samima i ta mora je najteže i najsloženije istražiti. Osjećam i dodirujem univerzum tako što razgovaram sa valovima. Mediteran je fetus svjetske civilizacije, maternica cijeloga svijeta - istakao je Kaštel.
Tomislav Domović, gost iz Hrvatske, jedan je od najznačajnijih pjesnika u svojoj domovini, a karijeru je počeo kao službenik u pošti.
- Poeziju pišem od djetinjstva, posao u pošti se desio u momentu kada sam trebao biti hranitelj porodici. Sada djelujem kao slobodni umjetnik i tako će biti do neke penzije. Poezija je izabrala mene pa sam i ja nju. U knjizi “Sto ljubavnih i nijedna više” govorim o ljubavi, i tu priču nisam završio i vjerovatno nikada ni neću dok dišem - poručio je Tomović.
Pjesnik iz Danske Niels Hav čije knjige su prevedene na bosanski jezik, obećao je da će zbog gostoprimstva koje osjeća u Sarajevu i BiH naučiti naš jezik koji mu je veoma interesantan.
Zajednički jezik planete
- Prvi put sam bio u bivšoj Jugoslaviji 1987. godine u Makedoniji na Struškim večerima poezije. Od tada sam stalno dolazio u Makedoniju, Srbiju, BiH, Hrvatsku. Poezija je jedan zajednički jezik planete, možda zato što se povezuje sa osjećajima. Možda zato mi danas uživamo u čitanju drevne konseske poezije. Stanje u izdavaštvu svugdje je slično. Kada odete na aerodrom bilo koji i ako zatražite bilo koju knjigu poezije, odgovor će biti da nemaju ništa. Širom svijeta poezija je mali brend. I mali je broj štampanih primjeraka i ovdje i u Danskoj, Francuskoj. To ne znači da poezija ništa ne znači ljudima. Nekima je dovoljno da sa nekoliko važnih riječi njima žive, zato je poezija jako važna za ljude - istakao je Hav.
Ovogodišnji, 63. Sarajevski dani poezije završavaju sutra 5. oktobra, a u 19 sati u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, kada će biti dodijeljen Bosanski stećak laureatu Željku Ivankoviću.
- Kako smo već ranije obavijestili javnost, mi iz Društva pisaca smo odabrali Ivankovića koji je značajan naš pisac, i nećemo odustati od te odluke. Da li će se predomisliti i doći preuzeti nagradu nakon što je u javnosti izašao sa viješću da neće, saznat ćemo sutra - istakla je Suljić Boškailo.
