Svjetski, a naš. To je jedan od najboljih opisa književnog velikana Aleksandra Hemona, Sarajlije s adresom u Čikagu.

Jezik teatra

Stigao je iz Sjedinjenih Američkih Država u svoj rodni grad, kako bi prisustvovao premijeri predstave „Svijet i sve u njemu“ u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), koja je izvedena 16. januara. A ovaj pozorišni komad je, ustvari, adaptacija Hemonovog romana „Bejturan i ruža“ koji je na engleski preveden kao „The World and All That it Holds“, što na našem jeziku znači „Svijet i sve u njemu“.

Hemon je ekskluzivno govorio za „Dnevni avaz“.

Objasnio je da je htio izbjeći direktan prijevod riječi „Bejturan“ (pelin) na engleski, jer bi značilo da se upotrijebi riječ „wormwood“ ili „crvljivo drvo“.

Istakao je da je sama adaptacija romana izvanredno odrađena.

- Nakon što sam vidio pretpremijeru, mogu reći da je jezik književnosti majstorski preveden u jezik teatra. Potpuno sam potresen gledajući predstavu. Glumci, energija, režija, sve je na vrhunskom nivou – naglasio je Hemon.

Iako je još kao mladić otišao iz Sarajeva, svoj grad i svoju domovinu nikad nije zaboravio. Dolazi kada god mu obaveze to dozvoljavaju.

- Često dolazim u Sarajevo i osjećam posebnu povezanost s gradom, jer svaka je moja „Bosna“ radna i mnogo mojih kreativnih projekata ima korijene ovdje. Veliki dio gdje ja živim čini i naša dijaspora, tako da je komunikacija dijaspore i domovinskog prostora ono o čemu ja pišem, što praktikujem i svi koje ja znam i volim isto rade. To je tkivo svega što radim – istakao je Hemon.

Pitanja poput nacionalizma, fašizma i posljedica raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije često su prisutna u njegovim projektima, reflektirajući društvene i historijske izazove koje istražuje kroz svoj rad.

Snaga umjetnosti

- Moje nade leže u mladim generacijama, koje su uvijek bolje od nas i prethodnih generacija, a naročito od onih generacija koje su bile prisutne tokom raspada Jugoslavije, rata i poslijeratne tranzicije. Moja nada za budućnost je isključivo zasnovana na moju vjeru u mlade ljude koji su bolji i pametniji od nas - rekao je Hemon.

Kroz roman „Bejturan i ruža“ prikazao je događaje iz Prvog svjetskog rata očima dvojice zaljubljenih muškaraca različitih kultura iz Bosne. Otkrio je kakav utisak želi da publika iz pozorišta ponese sa sobom nakon gledanja predstave.

- Želim da publika sa sobom ponese taj osjećaj zajedništva i snagu umjetnosti koja povezuje ljude – zaključio je Hemon.

Priča izbjeglica

Roman „Bejturan i ruža“ prati priču dvojice izbjeglica, Rafaela Pinta, sefardskog apotekara, i Osmana, muslimanskog vojnika, koji se zaljube tokom Prvog svjetskog rata u centralnoj Evropi.

Njihovo prijateljstvo počinje u ukrajinskim rovovima nakon atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda u ljeto 1914. godine. Zajedno bježe iz rovova, preživljavaju gotovo sigurnu smrt, susreću se sa špijunima i boljševicima, putuju preko planina i kroz pustinje, iz svijeta u svijet, stižući do Šangaja, i to zahvaljujući Pintinoj ljubavi prema Osmanu.

Hemon je osvojio brojne vrlo značajne nagrade za književnost.