Odluka Vlade FBiH da minimalna plata bude 1.000 KM izazvala je burne reakcije. Oglašavaju se sindikati, poslodavci i radnici. Jedni su zadovoljni, drugi nisu, a o posljedicama odluke govorili su i ekonomski stručnjaci.

Porezi i doprinosi na plate značajno utječu na neto primanja zaposlenih, kao i na troškove koje poslodavaca.

Drugačiji tretman

U Bosni i Hercegovini, osim direktnih poreza i doprinosa, određene dodatne naknade imaju drugačiji tretman u odnosu na zemlje u regionu.

Federacija BiH ima najveće opterećenje na plate. U FBiH je zbirna stopa doprinosa 41,5 posto - 23 posto na PIO/MIO, 16,5 na zdravstvo i dva posto na nezaposlenost, a porez na dohodak je fiksan (deset posto).

Manji bh. entitet RS ima zbirnu stopu doprinosa od 33 posto - 17 posto na PIO/MIO, 12,5 na zdravstvo i 1,7 posto na ostale doprinose uz porez na dohodak od deset posto.

Kada pogledamo zemlje regiona, najnižu zbirnu stopu ima Crna Gora od 32,5 posto. U ovoj zemlji je niži i porez na dohodak (devet posto).

U Hrvatskoj je zbirna stopa doprinosa od 37,2 posto, a u ovoj zemlji je porez na dohodak progresivan. Naime, za dohodak do 4.000 eura porez je 24 posto, a za iznose iznad toga 36.

Kada je riječ o Srbiji, zbirna stopa doprinosa je 37,8 posto, dok je porez na dohodak u ovoj državi deset posto.

Naknada za topli obrok

Po zemljama se razlikuje i porezni tretman naknade za topli obrok.

Tako u FBiH i Hrvatskoj topli obrok ne podliježe oporezivanju kao u RS, Srbiji i Crnoj Gori.

Neoporezivanje toplog obroka ide u prilog poslodavcima, jer to smanjuje ukupne troškove radne snage.

Kada se sve uporedi i "stavi na papir", očigledno je kako su zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH najviše u regionu.

Srbija i RS imaju više stope doprinosa, dok Crna Gora nudi najmanje opterećenje na platu.