Spektakularni Red Bull Showrun održan je u Sarajevu u subotu, a bolid Formule 1 vozio je proslavljeni vozač Dejvid Kultard (David Coulthard).<h2>Novi projekti</h2>"Red Bull Showrun“ događaj je koji godinama obilazi evropske metropole i od ove godine i Sarajevo se našlo na ovoj prestižnoj mapi. Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo, kazao je kako je ovaj događaj pokazao da je glavni grad u stanju da organizira vrhunske projekte te da se uveliko spremaju i za nove.

- Brojke su rekordne, gosti su sve zadovoljniji, a čini se i sarajevski turistički i ugostiteljski radnici imaju razloga za zadovoljstvo onim što se ostvaruje – kaže Fazlagić.<h2>Evropski grad</h2>Prof. dr. Nenad Brkić, koji predaje na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, te i jedan od koautora studije o brendiranju KS, u razgovoru za "Dnevni avaz“ ističe kako ovakvi događaji itekako doprinose promociji i brendiranju nekog grada.

- Postajemo dio porodice glavnih gradova, ovakvi događaji privlače medije, privlače turiste, čine sretnim domaće o stanovništvo. To je način promocije grada i turizma, ali od svega ima i ekonomske koristi te mislim da bismo trebali imati više događaja poput ovog.Brkić navodi kako Sarajevo treba nastaviti ovim putem, ali da ga raduje što je ovakvih događaja u gradu tokom posljednjih godina sve više.- Sarajevo je sigurno najveći brend koji imamo u Bosni i Hercegovini. Kulturno-historijsko naslijeđe je najveća naša prednost. Sarajevo treba etablirati kao prijestonicu kulture. Čini mi se da je to ono što nama Sarajlijama i Sarajevu najviše leži, tu imamo najviše potencijala da organiziramo i promoviramo. Ali za to će nam trebati i bolja infrastruktura.&nbsp;

Država tu treba uraditi svoj dio posla. Tu prije svega mislim na komunalnu i turističku infrastrukturu – navodi Brkić u razgovoru za "Dnevni avaz“.<h2>Poseban duh</h2>Profesor Brkić navodi da Sarajlije često, uprkos državi, uspijevaju održavati visok kulturni nivo u gradu.- Nekada je on građen uz podršku države, ali možda i češće, uprkos državi ovakvoj kakva jeste. Ljudi su uspjeli da organiziraju i naprave neke događaje, muzeje, evente, kompanije koje privlače pažnju i domaće i međunarodne javnosti. Sarajevo je relativno mali grad, ali ima taj neki duh, miris i okus koji može da bude privlačan prije svega zemljama u regiji, ali i Evropi u cjelini – navodi Brkić.

Kulturno-historijsko naslijeđe je najveća naša prednost, Sarajevo treba etablirati kao prijestonicu kulture, navodi Brkić

"Red Bull Showrun“: Kultard zabavljao Sarajlije 

Koliko događaji poput "Red Bull Showruna" doprinose imidžu glavnog grada: Sarajevo je najveći brend Bosne i Hercegovine!

Krajem marta ove godine visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) napravio je izmjene Izbornog zakona koje imaju za cilj konačno stati ukraj izbornim krađama koje su u BiH masovna i dobro poznata pojava. <h2>Tehnologija, inšallah</h2>S tim ciljem poduzeto je nekoliko mjera, a ona najvažnija je svakako uvođenje elektronskih skenera na glasačkim mjestima, koji bi uveliko trebali smanjiti mogućnosti izbornih krađa i manipulacija. Naime, ubuduće, nakon što glasate, trebate skenirati listić i vaš glas će automatski biti zabilježen u bazi podataka, bez mogućnosti naknadnih manipulacija i prevara.Ipak, to na ovim izborima neće biti slučaj, a stranke će i dalje imati odriješene ruke nastaviti po starom. Naime, na ovim izborima bit će proveden pilot-projekt u svega desetak općina. No, da stvar bude gora, prema pouzdanim informacijama „Dnevnog avaza“, u CIK-u vlada poprilična panika glede toga da li će i ovaj pilot-projekt biti uspješan. Naime, još nije jasno ko i kako će osigurati neophodnu opremu, a stvar dodatno komplicira to što se više međunarodnih institucija nudi da pokrije proces, a postoji i strah zbog toga da li će uređaji funkcionirati kako treba.Dakle, iako je izmjenama Šmit predvidio i daleko strožije sankcije za izborne krađe i prevare, sam način glasanja će i dalje otvarati vrata za potencijalne izborne krađe koje su do sada bile na sceni. CIK je početkom maja uputio poseban zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH tražeći 19 miliona KM za organizaciju izbora.Drugim riječima, neku bitniju promjenu na ovim izborima i dalje nećemo moći očekivati, s obzirom na to da će se većinom glasati i brojati „po starom“. No, dobra stvar je da će barem biti pokrenut proces koji bi trebao u budućnosti i na sljedećim izborima dovesti do daleko poštenijih ishoda.<h2>Moglo je prije</h2>Možda u toj činjenici leži i jedan od razloga što ni sami političari nisu dizali glas protiv Šmitove odluke o izmjenama Izbornog zakona. Iako je Milorad Dodik mjesecima vodio kampanju najavljujući kako izmjene Izbornog zakona koje će donijeti Šmit neće prihvatiti, najavljujući čak i da će se RS okrenuti u osnivanje vlastite izborne komisije, na kraju ipak na izbore izlazi po Šmitovim izmjenama, usput komično lažući da bi on, kao, mogao organizirati i neke posebne izbore na proljeće naredne godine i pokušavajući da se sakrije iza drugih stranaka.No, suočen s već jednom optužnicom, jasno je da Dodik Šmita i njegove odluke i pravila koje donosi ipak priznaje. U vezi s tim, nameće se logično pitanje zašto ta pravila nisu mogla biti donesena i mnogo ranije, a građani BiH oslobođeni decenija izbornih krađa i prevara koje su ovu državu vodile u krivom smjeru.<h2>Mijenjanje historije</h2>Prethodnih godina izborne krađe bile su široko prisutna pojava u BiH, a na biračkim mjestima bilježene su brojne nepravilnosti. Pojedine potencijalne krađe išle su toliko duboko da su mijenjale konačne pobjednike izbora, pa i samim tim historijske tokove bh. društva. Najeklatantniji primjer su izbori za predsjednika RS 2022. godine, kada tokom izborne noći CIK uopće nije ni objavljivao preliminarne rezultate.&nbsp;

Neku bitniju promjenu na predstojećim lokalnim izborima i dalje ne možemo očekivati, s obzirom na to da će se većinom glasati i brojati „po starom“

Uvođenje tehnologije čeka bolje dane: I ove godine će se krasti na izborima

Gdje je i šta nam radi Vijeće ministara BiH? Naime, već danima ne čujemo nikakve informacije o aktivnostima, zakonima i inicijativama vrhovnog izvršnog organa vlasti u Bosni i Hercegovini. A počelo je tako optimistično.Elmedin Konaković pohodio je Laktaše i iz prvih redova gledao utakmice Igokee, iz trojke su nam poručivali da oni znaju kako će s Dodikom i da on neće biti destruktivan ako mu se ista energija ne nudi iz Sarajeva, sve karte su bacane na evropski put...I, uistinu, uspjelo je proći nekoliko evropskih zakona koji su godinama stajali zabunkirani i BiH je dobila neko zeleno svjetlo za početak pregovora.I dok HDZ i dalje drži isprazni optimizam govoreći o napretku i evropskom putu BiH, čini se da iz trojke pomalo već i shvataju da su pojeli go*no. No, ispostavilo se ubrzo da je Dodik nepromjenjiv. Naime, njegove politike u konačnici ipak ne zavise od toga koliko će partneri iz Federacije biti manje ili više dobronamjerni prema njima. Njegov put je odavno zacrtan, a to je iznurivanje Bosne i Hercegovine dokle i koliko može, uz pokušaje dokazivanja u praksi da je ona „nemoguća država“.Dakle, Dodik prvo plasira neku teoriju, a onda čini sve što može u praksi da je dokaže. Pa tako ni budžet još nije usvojen.Na tom destruktivnom putu on testira granice do kojih može ići i povlači se kad se oprži, no u konačnici nikad ne odustaje, nego samo čeka povoljniju priliku.Ako je spreman i sarađivati i „pustiti“ određene reforme da prođu, to je isključivo zbog lične koristi i interesa koji bi mogao izvući iz toga.Sada je prešao na taktiku hladnog mira, odnosno držanja državnih institucija ponovo taocem koji radi s minimumom energije, onoliko koliko je Dodiku ćeif, slično kao u periodu 2018. – 2022.I ako nešto treba biti lekcija posljednjeg mandata s Dodikom, onda je to - ne puštajte ga, pobogu, više u državnu vlast. Ako baš ne morate.

Ne puštajte ga, pobogu, više u državnu vlast, ako baš ne morate

BiH u laktaškim raljama

U Sarajevu su se pojavile zmije. Dana 9. juna zmija je uočena uz rijeku Miljacku na području sarajevskog naselja Otoka. Dan poslije, u ulici Džamijska, u sarajevskom naselju Hrasno, u jednom haustoru vladala je prava uzbuna, jer je u ulaz ušla zmija i zavukla se ispod lima na stubištu.&nbsp;Zmija je ušla u haustor nakon što je jedna stanarka, prilikom izlaska iz zgrade, stala na nju, srećom bez posljedica, a zmija je potom kroz otvorena vrata šmugnula u stubište.<h2>Drama u Hrasnom</h2>No, da nadležne očito pojava zmija pretjerano i ne brine pokazuje iskustvo kroz koje su prošli stanari. Naime, najprije su pozvali vatrogasce, ali oni su im rekli da nemaju ništa sa zmijama i da nisu nadležni.&nbsp;

Potom su pozvali Civilnu zaštitu Novo Sarajevo, ali oni su im rekli da imaju ugovor s firmom „Sanitacija“ koja bi se, kako su rekli, navodno trebala pobrinuti za ovaj problem.&nbsp;U ovoj firmi im se, međutim, niko nije javio. Pozvali su još neka komunalna preduzeća da bi, nakon što su shvatili da niko neće reagirati, uzeli pravdu u svoje ruke i izbacili zmiju iz haustora. Zmija je inače bila duža od jednog metra.<h2>Ne pomjerati se</h2>Prošli mjesec i stanovnici Alipašinog požalili su se na sve veći broj zmija koje su se pojavile u njihovom naselju.Zbog toga mnogi građani strahuju za svoju sigurnost.U razgovoru za "Dnevni avaz“, dr. Kemal Kadrić, specijalista urgentne medicine, navodi da je u slučaju ujeda zmije najvažnije ne pomjerati se:- Kada čovjek miruje i krvotok miruje, kada se čovjek kreće otrov hitno dolazi do vitalnih poruke. Odmah nazovite Hitnu pomoć. Seruma ima dovoljno, ali se on ne daje za svaki ujed, nego samo ako se procijeni od ljekara da je pacijent vitalno ugrožen. Nije svaka zmija otrovnica – navodi Kadrić.

I dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu i za problem zmije očigledno niko nije nadležan, a Vlada KS za sve i ne haje, građanima izgleda jedino ostaje da budu oprezni i sami se zaštite.<h2>14 vrsta</h2>Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan, dok je preostalih 11 neotrovno i bezopasno.&nbsp;Sve tri vrste zmija otrovnica koje žive u BiH mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava, te po kratkom zdepastom tijelu.&nbsp;Po obojenosti odstupa šarka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.

Građanima izgleda jedino ostaje da budu oprezni i sami se izbore sa zmijama

Sve češći gosti u sarajevskim mahalama: Zmije haraju Sarajevom, nadležan nije niko

Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Demokratska fronta (DF) imat će zajedničke kandidate za načelnike u Kantonu Sarajevo, dogovoreno je danas&nbsp; prostorijama Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije ( KO SDA).Ovaj dogovor je rezultat višesedmičnih razgovora između kantonalnih delegacija ovih stranaka.U petak će biti održana zajednička press konferencija na kojoj će javnosti biti predstavljeni detalji dogovora.<h2>Postignut dogovor</h2>Ovo je jedan od ključnih sastanaka za formiranje koalicije "Trojka 2" koja bi trebala imati zajedničke kandidate za načelnike u općinama u Kantonu Sarajevo.Predsjednik KO SDA Faruk Kapidžić je kazao da je jedan glavnih od uslova za postizanje dogovora da on bude predložen za poziciju gradonačelnika. Zauzvrat, SDA će biti spremna u mnogim općinama podržati kandidate za načelnike iz ovih stranaka. Tako bi kandidat „trojke 2“ za načelnika Općine Centar trebao biti Dennis Gratz iz DF-a, koji bi trebao ići na megdan aktuelnom načelniku Srđanu Mandiću (NS), ali moguće i Goranu Terziću (NiP), s obzirom da je u ovoj općini došlo do pucanja koalicije. U ovoj općini SDA je bila raspoložena da kandidira Davuda Bećirovića. U Novom Sarajevu kandidat „trojke 2“ bi trebao ići Muamer Bandić koji će, sve je izvjesnije, za suparnika imati gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Kariću, dok bi u Novom Gradu kandidat „trojke 2“ trebao biti aktuelni načelnik Semir Efendić. Iako su se iz općinskog odbora SDA nedavno pobunili protiv kandidature Efendića, istaknuvši da će ova stranka imati svog kandidati, Kapidžić je naglasio da će SDA biti spremna podržati aktuelnog gradonačelnika.<h2>&nbsp;Zelena periferija</h2>Dosta slabije šanse ova koalicija će imati u Starom Gradu gdje će protukandidat Irfanu Čengiću (SDP) ponovo biti Dženan Selimbegović (SDA).Dosta lakšu situaciju SDA bi trebala imati u prigradskim općinama gdje i danas drži vlast. U Općini Ilijaš u oktobru će „snage odmjeriti“ Amar Dovadžija ispred stranaka tadašnje četvorke, koji je i na posljednjim izborima bio kandidat, te Nermin Hodžić ispred SDA.U Vogošći, Trnovu i Hadžićima u kojima decenijama suvereno vlada, SDA ne bi trebalo imati većih problema da zadrži načelničke pozicije, kao ni u Trnovu gdje suvereno upravlja Ibro Berilo.<h2>Kapidžićeva kalkulacija</h2>Spremnost da prepusti kandidature DF-u i SBiH u gradskim općinama u zamjenu za podršku za gradonačelnika predstavlja priličan rizik za Kapidžića, s obzirom da izbor gradonačelnika uveliko zavisi od toga koja koalicija će nakon izbora imati većinu vijećnika u Gradskom vijeću Grada Sarajeva. No, činjenica da Kapidžić sebe već sada vidi na toj poziciji, pokazuje prilično samopouzdanje „Trojke 2“ u pogledu vlastitog izbornog rezultata.

Kapidžić je kazao da je jedan glavnih od uslova za postizanje dogovora da on bude predložen za poziciju gradonačelnika

SDA, DF i SBiH imat će zajedničke kandidate u Kantonu Sarajevo

Situacija u Kantonu Sarajevo uveliko se zahuktava glede lokalnih izbora koji se održavaju u oktobru. Ono što je sve izvjesnije jeste da će građani na izborima okvirno odlučivati između dva bloka, jednog koji će činiti trojka (SDP, NS i NiP) te drugog u kojem će biti SDA, DF i SBiH.<h2>Neizvjesni Centar</h2>Ipak, i unutar samih blokova i dalje postoje tenzije i mnoge nerazjašenjene stvari. U Općini Centar Naša stranka objavila je kako će Srđan Mandić ponovo biti njihov kandidat za načelnika, dok su u DF-u, s druge strane, potvrdili kandidaturu Dennisa Gratza. Ostaje da se vidi kako će na ovo negirati NiP-ov odbor u Centru koji je već duže vremena u sukobu s Mandićem, ali i da li će SDA podržati Gratza ili će izaći sa svojim kandidatom.Prema neslužbenim informacijama, favorit SDA za kandidata u ovoj općini je Davud Bećirović. S druge strane, NiP bi u ovoj Općini mogao predložiti Gorana Terzića, bivšeg košarkaša.U Općini Ilijaš u oktobru će „snage odmjeriti“ Amar Dovadžija ispred stranaka tadašnje četvorke, koji je i na posljednjim izborima bio kandidat, te Nermin Hodžić ispred SDA. Hodžić je trenutno na poziciji direktora JU Kulturno-sportskog centra i Radio Ilijaša, dok je Dovadžija do prije nekoliko mjeseci bio na poziciji direktora Studentskog centra Kantona Sarajevo gdje je dao ostavku.U Općini Novo Sarajevo sve je izvjesnije da će kandidatkinja trojke biti gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, dok bi ispred druge koalicije zajednički kandidat mogao biti Muamer Bandić, član Stranke za BiH.Iako još nije poznato ko bi ispred trojke mogao biti kandidat u najmnogoljudnijoj općini, nesumnjivo do još jednog mandata pokušati doći aktuelni načelnik Semir Efendić. Ipak, iz općinskog odbora SDA u ovoj općini objavili su da neće podržati Efendića te da će imati vlastitog kandidata.Međutim, nije izvjesno da će se to zaista i desiti. Ono što je uočljivo jeste da u ovoj fazi i DF i Stranka za BiH vrlo samouvjereno ističu svoje kandidate za načelnike, iako su znatno slabije u odnosu na SDA.<h2>Pametno p(r)opuštanje</h2>SDA bi navodno bila spremna, poput SDP-a na prošlim izborima, progutati prepuštanje načelničkih kandidata koalicionim partnerima u zamjenu za poziciju gradonačelnika Sarajeva, a za ovu poziciju planiran je Faruk Kapidžić, trenutni šef kantonalnog odbora SDA.No, da bi prepustila načelničke kandidature, SDA želi dobiti garanciju da će imati podršku prvenstveno DF-a, a zatim i SBiH-a prilikom izbora za gradonačelnika Grada.Mnoge stvari trebale bi biti jasnije u srijedu, kada bi kantonalni odbori SDA, DF-a i SBiH trebali održati novi sastanak.<h2>Ilidža i Stari grad</h2>Kada je riječ o Općini Ilidža, u subotu je objavljeno da će kandidat SDA biti Samir Lokvančić, kojem će podršku pružiti SBiH i DF. Kandidat stranaka Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) bit će Nermin Muzur, aktuelni načelnik Općine Ilidža.Već je izvjesno i da će SDP, NS i NiP podržati aktuelnog načelnika Općine Stari Grad Irfana Čengića, kojeg podržava i DF. Da SDA ne računa ozbiljno na ovu općinu, govori podatak da će ponovo kandidirati Dženana Selimbegovića, a podršku će mu pružiti i SBiH.

Da bi prepustila načelničke kandidature, SDA želi dobiti garanciju da će imati podršku u Gradskom vijeću za gradonačelnika

Slažu se kockice za lokalne izbore: Žestoka bitka za načelnike i gradonačelnika Sarajeva

„Janjuš, Kojović, Bećirspahić, Bratić, Katalinski, Hadžiabdić, Jelušić, Janković, Bukal, Sprečo i Deraković.“Tako je glasila udarna jedanaestorka sarajevskog Željezničara koji je u sezoni 1971/72 nogometnog prvenstva Jugoslavije postao, prvi put, šampion Jugoslavije.Prvi sastav Želje tada su činili: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branimir Jelušić, Boško Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo i Avdija Deraković, a još su u sastavu bili Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Šerbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rudić – na čelu sa velikanom trenerskog posla Milanom Ribarom.<h2>"Sarajevu draže bilo da Zvezda uzme</h2>"Titula se odlučivala u posljednjem kolu Prve lige Jugoslavije. Željezničar je imao dva boda prednosti u odnosu ne Zvedu, ali i lošiju gol razliku, te mu je trebao bod sa teškog gostovanja u Beogradu kod Partizana u slučaju da Zvezda pobijedi, dok je na Koševu kod Sarajeva gostovala Crvena zvezda, takmac „Plavih“ za titulu…Legendarni igrač Željezničara Brane Jelušić se svojevremeno se u razgovoru za Al Jazeeru Balkans prisjetio se te utakmice.-	Sarajevo je maltene uvijek više voljelo da Zvezda bude prvak, a ne mi, pa smo mi pretpostavljali kako će biti u Sarajevu. Uvijek smo prije utakmice izlazili na stadion, da vidimo kakav je teren, popričamo sa igračima… Taj dan – niko ništa ne priča, svi mutni, a stadion pun navijača Zvezde koji su navijali za Partizan – prisjetio se Jelušić.Prvo poluvrijeme između Partizana i Želje je bilo neizvjesno, a igračima je posebnu tenziju pravila činjenica da je pred kraj prvog poluvremena spiker na stadion objavio da Zvezda na Koševu već vodi s 2:0.Srećom, na kraju poluvremena Željezničar je uspio povesti. Boško Janković je u 42. minuti sa 18 metara pogodio donji ugao gola, golman Partizana Ivan Ćurković se bacio, ali nije uspio odbraniti. Drugo poluvrijeme Željezničar je riješio rutinski. Boško dao još dva gola, a Velija Bećirspahić još jedan, svoj, zanimljivo je, prvi gol u sezoni.Poslije utakmice navijači Željezničara su utrčali u teren kako bi s igračima proslavili titulu.

<h2>Legendarni Ribar</h2>Najviše zasluga za uspjeh te generacije pripada svakako treneru Milanu Ribaru koji je Željezničar i doveo do nivoa jednog od najvećih klubova u bivšoj državi.Činjenica da je Komunistička partija BiH kumovala osnivanju SD Torpeda 1946. koji će naredne godine biti preimenovan u „Sarajevo“, jasno je ukazivala koji klub je imao veće simpatije tadašnji vladajućih garnitura.

Za Željezničar kao stariji sarajevski klub to je značilo da će narednih 15 godina provesti uglavnom u Drugoj saveznoj ligi.Željezničar će u Prvu saveznu ligu konačno ući u sezoni 1962./63. te će već u prvoj sezoni zauzeti visoko treće mjesto. Šezdesete će biti prvo zlatno doba za sarajevski klub, a prekretnicu će svakako predstavljati preuzimanje trenerske klupe od Milana ribara, bivšeg igrača ovog kluba, 1967. godine.Pod njegovim vodstvom „Plavi“ su počeli igrali „totalni nogomet“. Mnogi su ih zvali „tim dinamit“ i smatrali kako su i prije 1972. trebali osvojiti titulu. A bili su blizu. U sezoni 1969./70. Željezničar je bio četvrti, a u sezoni 1970./71. drugi, iza splitskog Hajduka.

Željezničar je postao jedan od najvažnijih brendova Sarajeva i svojevrsni simbol popularne kulture.Zaslužena titula konačno je osvojena u sezoni 1971./72. Najbolji strijelac Željezničara u toj sezoni bio je Josip Bukal sa 14 golova, dok je Božo Janković postigao njih 13. Poseban kuriozitet je da je Josip Katalinski, iako je igrao centarhalfa, postigao čak 12 golova.

Hiljada građana dočekalo su igrače Željezničara pri povratku u Sarajevu, a u gradu je došlo do svojevrsnog delirijuma s blokiranim saobraćajnicama, navijačkim zastavama i pjesmama.Od tada je prošlo više od pet decenija, mnoge titule su proslavljene, ali ta ima posebnu težinu – prva u plavoj riznici i jedina u bivšoj Jugoslaviji.

Najviše zasluga za uspjeh te generacije pripada svakako treneru Milanu Ribaru koji je Željezničar pretvorio u jedan od najjačih timova u bivšoj državi

Na današnji dan Željo je pokorio Jugoslaviju: Zvezdi nije pomoglo ni što je Sarajevo "pustilo" da pobijedi

Predsjednik RS Milorad Dodik predlaže da se neustavni dan RS ubuduće obilježava 15. februara umjesto 9. januara. Podsjetimo, Ustavni sud BiH je dan RS na ovaj dan proglasio neustavnim, ali Dodik je, i mimo toga, svake godine održavao parade.<h2>&nbsp;Zlokobne implikacije</h2>Umjesto toga, Dodik predlaže da dan RS ubuduće bude 15. februara, koji se obilježava kao Dan državnosti Srbije, u spomen dana kada je podignut Prvi srpski ustanak.Ova najava predstavlja Dodiku zgodnu priliku da sa sebe skine pritisak i potencijalne nove krivične sankcije zbog upornog obilježavanja neustavnog dana RS te da sve to zakamuflira u novu oblandu srpskog patriotizma i ujedinjavanja tako što će kao novi datum izabrati državni praznik iz susjedne Srbije. Kada se ovome doda i da su u RS, nakon brojnih upozorenja, odustali od usvajanja skandaloznog zakona o „stranim agentima“ ili da je, uprkos pompi, pristao da izađe na izbore prema Izbornom zakonu čije je izmjene donio Kristijan Šmit (Christian Schmidt), to sve ukazuje da je Dodik očito spreman „povući ručnu“ te nakon optužnice pred Sudom BiH i crne liste SAD dodatno „ne čačkati mečku“. Ipak, ovo nikako ne znači da će Dodik postati konstruktivan političar ili da će odustati od svojih nacionalističkih ambicija. To, dakako, ostaje, iako će izvjesno biti mnogo oprezniji u prelasku crvenih linija koje bi mu mogle nanijeti ličnu štetu.Ipak, „svesrpski sabor“, koji je tokom vikenda održan, ima potencijalno mnogo zlokobnije implikacije od ovog ili onog poteza koje Dodik vuče u okvirima Bosne i Hercegovine. Sadržaj deklaracije naglašava kulturno i duhovno jedinstvo Srba izvan geografskih granica Srbije, određujući srpski jezik, kulturu i pravoslavnu vjeru kao tačke integracije. Promovira srpski identitet kao osnov političkog organiziranja i kao nešto čemu državne granice ne smiju biti barijera. <h2>Naslonjeni na Putina</h2>Iako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić savršeno shvata da je u trenutnim geopolitičkim okolnostima otcjepljenje RS nemoguće, plan jasno izložen na „svesrpskom saboru“ jeste izvršiti svojevrsnu institucionalnu, političku i društvenu fuziju institucija u Srbiji i RS do te mjere da će te dvije političke jedinice, od kojih je jedna suverena država, a druga entitet, praktično biti jedno iako s formalno dva različita sistema.U tom smislu, određenje istog datuma za proslavu „državnosti“ odnosno „dana RS“ simbolična je, ali opasna je najava kretanja u tom pravcu.Usvojena deklaracija jasno crta program „srpskog sveta“ koji protagonisti srbijanskih vlasti godinama ističu kao svoj cilj, naslonjen ideološki na svoj pandan "ruskog svijeta" koji promovira Vladimir Putin, čim se šalje i jasna poruka da su Srbija i RS u međuvremenu u potpunosti stale uz ruski politički koncept koji postojeće države i njihove granice smatra historijskom greškom i slovom na papiru koje se može prekrajati.<h2>„Lukav plan“</h2>Iako autori deklaracije misle da su proveli „lukav plan”, spominjući evropsku integraciju kao navodni cilj Srbije, objavljivanje ove deklaracije jasno je guranje prsta u oko Evropskoj uniji, a EU treba biti svjesna svih opasnosti koje arhitekti ovog projekta mogu donijeti Evropi.

Predsjednik RS spreman odustati od 9. januara. Sadržaj deklaracije naglašava kulturno i duhovno jedinstvo Srba izvan geografskih granica Srbije


Ključne poruke "svesrpskog sabora": Dodik "povlači ručnu"


Jučer je obilježena 80. godišnjica Dana D, odnosno iskrcavanja saveznika na Normandiju koje je značilo početak potiskivanja njemačkih trupa sa Zapadnog fronta i, u konačnici, poraz Njemačke i samoubistvo Adolfa Hitlera. Pobjeda trupa Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije na Zapadu značila je i djelimični trijumf liberalno-demokratskog svijeta nad silama fašističkog mraka i totalitarnog terora koji je iza sebe ostavio holokaust i svjetski rat u kojem je poginulo oko 60 miliona ljudi.Pobjeda je bila djelimična, jer se preko polovine svijeta spustila željezna zavjesa komunizma koja je drugu polovinu svijeta držala u novim stegama neslobode, siromaštva i obezvređivanja pojedinca. Kada je Berlinski zid pao 1989., činilo se da je pobjeda liberalne demokratije konačna, a era vječne slobode na vidiku, no to se nikad nije ostvarilo.Osamdeset godina nakon Dana D, Evropa je ponovo u ratu za svoju civilizaciju i svoje vrijednosti, ratu koji bi sudbinski mogao odrediti budućnost civilizacije. Rusija je odlučila vojnim putem spriječiti želju susjedne Ukrajine da se priključi zapadnom političkom i civilizacijskom savezu. Uz Ukrajinu je stao Zapad, ali ni Rusija nije usamljena, jer se antidemokratske sile Istoka uključuju u vlastiti savez, najsimboličnije oličen kroz BRICS.On okuplja različite političke sisteme, ideologije i civilizacije, no njegovim članicama je zajedničko odbijanje (u manjoj ili većoj mjeri) zapadnog vodstva i civilizacijskih standarda.Baš kao i u Drugom svjetskom ratu, i danas sile s Istoka imaju svoje saveznike i u Bosni i Hercegovini, oličene najprije u Miloradu Dodiku, koji se ponovo sastao s Putinom, ali i sve većem broju iranskih i bliskoistočnih igrača u drugom entitetu koji pokušavaju naći neku istočnu alternativu za Bošnjake.BiH je možda mala, ali geografski i religijski dovoljno važna da bude na udaru različitih opasnih vjetrova s Istoka - koji su joj već nanijeli nesnosnu štetu.Stoga, globalna borba još jednom se prebija preko leđa BiH, a Zapad bi morao biti svjestan ko su njegovi saveznici, ali još važnije, ko su mu neprijatelji prema kojima je bio isuviše tolerantan.

Kao i u Drugom svjetskom ratu, globalna borba dobra i zla još jednom se prebija preko leđa BiH

Sluge Istoka

Predsjedništvo i Kantonalni odbor Naše stranke održali su sjednicu na kojoj je usvojen zaključak da Srđan Mandić bude kandidat za načelnika Općine Centar. Na ovaj način, Naša stranka je odlučila uzeti stvari u svoje ruke i prva povući potez na šahovskom polju koji bi mogao dodatno zakomplicirati odnose unutar trojke.<h2>U sukobu s NiP-om</h2>Naime, Mandić je već duži vremenski period u sukobu s općinskim odborom NiP-a na čelu s Jasminom Ademovićem koji je neuspješno, krajem prošle godine, pokušao da pokrene njegov opoziv. Teško je očekivati da Mandić, koji je na posljednjim izborima bio zajednički kandidat trojke, dobije podršku od općinskog odbora ove stranke za još jednu kandidaturu za načelnika.

Nezvanično, s Mandićem se nedavno sastao i lider NiP-a Elmedin Konaković, koji ga je u ime jedinstva trojke pokušao nagovoriti da odustane od kandidature i prepusti to mjesto nekome ko bi bio prihvatljiviji svima, što je navodno bilo i po volji dijelu rukvodostva u NS-u, no Mandić je odlučno odbio takav prijedlog, ističući da će, ako bude potrebno, izaći na izbore i kao nezavisni kandidat.<h2>Veliki ispit</h2>Ipak, prelamanje Naše stranke da uprkos svemu ide s Mandićem, baca prašinu u oči prije svega NiP-ovom odboru u Centru koji se sad nalazi u neobranom gvožđu – da li povući ručnu i ne izaći s vlastitim kandidatom ili ipak kandidirati nekog ispred NiP-a, no onda rizikovati prepuštanje općine kandidatu SDA koalicije i potencijalno rizikovati raslojavanje trojke, koje bi prevazišlo područje Općine Centar.U svakom slučaju, kandidatura Mandića bit će veliki ispit za stabilnost i kompaktnost trojke.

Kada je riječ o ostalim općinama, Naša stranka još nije donijela odluku da li će i na koji način podržati kandidate SDP-a i NiP-a u drugim općinama.&nbsp;To se prije svega odnosi na potencijalnu kandidaturu Benjamine Karić u Novom Sarajevu kojoj je suprotstavljen dobar dio Naše stranke.<h2>Zaustavljanje gradnje</h2>Stanovnici sarajevskog naselja Marindvor uputili su otvoreno pismo načelniku Općine Centar Srđanu Mandiću s porukom da prvenstveno zaustavi planiranu gradnju tornja s preko 20 spratova na području ovog naselja.Oni su u svom pismu naveli da je Marindvor već „zakrčen“ tržnim centrima, visokim zgradama i automobilima. Ali ono za šta se sada mogu pobuniti jeste gradnja tornja od preko 20 spratova kod hotela „Holiday“.&nbsp;Poručili su da očekuju da ih načelnik primi na sastanak kako bi saslušao njihove argumente.

Prelamanje Naše stranke da uprkos svemu ide s Mandićem baca prašinu u oči prije svega NiP-ovom odboru u Centru

Naša stranka prelomila i objavila kandidaturu: Mandić ide za načelnika, šta će učiniti Ademovićev NiP?

Prije pet godina desničarske populističke stranke bile su na vlasti u samo nekoliko zemalja članica EU. Danas imaju udio u vlasti osam, a očekuju i uspjeh na izborima za Evropski parlament između 6. i 9. juna.&nbsp;Neke od ovih ekstremno desnih odijevnih kombinacija već su decenijama popularne. Druge su relativno pridošlice. Ono što ih spaja su stvari koje mrze: imigraciju, islam, propise o klimatskim promjenama i moć EU nad državama članicama. Većina također ne voli feminizam, prava homoseksualaca i trans osoba. Svaki prilagođava poruku svojim okolnostima. <h2>Na vlasti od 2010.</h2>Zapadni Evropljani vole misliti da određuju trendove na kontinentu, ali val uspjeha tvrde desnice započeo je na istoku. Stranka Fidesz Viktora Orbana osvojila je vlast u Mađarskoj još 2010. i preuzela sudove i medije.Poljska stranka Pravo i pravda oponašala je te poteze dok je bila na vlasti od 2015. do 2023. godine. Evropska migrantska kriza 2015.-2016. bila je dar objema stranama, ali su se posvađale oko Orbanove prijateljske naklonosti Rusiji.&nbsp;Taj se rascjep proteže kroz cijelu evropsku tešku desnicu: u Poljskoj, baltičkim i nordijskim zemljama nacionalisti vide Kremlj kao neprijatelja; na Balkanu i drugdje stvari su nejasnije.

Novi faktor je snaga tvrde desnice u zapadnoj Evropi. U Francuskoj, koja ima najveću muslimansku manjinu u zapadnoj Evropi, Nacionalni skup Marine Le Pen (bivša Nacionalna fronta) bio je značajan, ali marginalan 1990-ih. Sada je glavna stranka desnice i vodi u anketama.<h2>Prilagođavanje situaciji</h2>Alternativa za Njemačku (AfD) svojevremeno je izgledala kao da će napraviti najveći pomak na izborima. Rasli su zbog krize u eurozoni i migrantske krize 2010-ih, prvo napadajući pakete pomoći EU za zadužene Grke, a kasnije i politiku azila koja je pustila više od milion migranata 2015.-2016.&nbsp;Jaka je na bivšem komunističkom istoku Njemačke i protivi se pomoći Ukrajini. Ankete prošlog decembra dale su AfD-u više od petine glasova. No, popularnost mu je naglo pala nakon skandala oko povezanosti s rasistima i neonacistima.Italija od 2022. ima tvrdu desnu vladu, koju vode „Braća Italije“ Džordžije (Giorgie) Meloni. Stranka koja potječe od neofašista koji nikada nisu odbacili Musolinija, nekoć je smatrana najdesničarskom glavnom strankom u zemlji. Meloni se proslavila kritizirajući multikulturalizam i hvaleći tradicionalne rodne uloge.&nbsp;Ali pokazala se pragmatičnom na vlasti, podupirući Ukrajinu protiv Rusije i radeći unutar sistema EU-a na izradi strožih zajedničkih politika o migracijama.&nbsp;"Braća“ prolaze daleko bolje od druge velike talijanske stranke s tvrdom desnicom, Lige koja je više naklonjena Rusiji.Poput Meloni, mnogi čelnici tvrde desnice ublažavaju svoje poruke kako bi osvojili vlast. Većina je pozivala na izlazak iz EU; sada gotovo niko.<h2>Vilders u vlasti</h2>Gert Vilders (Geert Wilders), antimuslimanski populist, osvojio je prvo mjesto na nizozemskim općim izborima prošlog novembra nakon pomirljive kampanje zbog koje su ga mediji prozvali "Geert Milders".&nbsp;U maju je njegova stranka postigla koalicijski sporazum za formiranje vlasti pun ustupaka centristima.&nbsp;

Ono što ih spaja su stvari koje mrze: imigraciju, islam, propise o klimatskim promjenama i moć EU nad državama članicama

Ulaze u vlast u sve većem broju evropskih zemalja: Bauk desničarskih populista širi se Evropom

Bosna i Hercegovina je prije nekoliko dana slavila veliku moralnu, ali i političku pobjedu kada je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Ipak, Bošnjaci nastavljaju sa svojom politikom, sličnom onoj kada krava da puno mlijeka, pa onda sve prolije, a lične sujete, gramzivost i nezrelost ponovo se prelamaju upravo preko Srebrenice, garantirajući jedino da ćemo u konačnici svi izaći kao gubitnici.<h2>Psovke i prijetnje</h2>Tako na poziciju načelnika Srebrenice kidišu čak trojica Bošnjaka, Hamdija Fejzić - kao kandidat SDA, Muhamed Avdić - kao zajednički kandidat NiP-a, SDP-a i stranke Naprijed, dok SBiH ima svog kandidata - Faruka Đozića. Fejzića je podržao bivši načelnik Srebrenice i sadašnji potpredsjednik RS Ćamil Duraković, dok su protiv njegove kandidature oštro istupili Avdić, kao i direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari Emir Suljagić, koji je Fejzića nazvao „najvećom štetočinom koja je - s Alijom Tabakovićem - pogodila Srebrenicu“.Nije stalo na tome, pa je Suljagić otkrio i da je Fejzića prijavio nadležnim policijskim organima zbog prijetnji koje mu je upućivao te da mu je, kako su nadležni zabilježili, osim psovki, poručio i „gdje se nalaziš sad, da dođem da te odradim“.Da stvar bude gora, osim toga što je istaknut kao kandidat SDA za načelnika Srebrenice, Fejzić je i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra koji vodi Suljagić.<h2>Potpuni haos</h2>Tako Bošnjaci, nekoliko mjeseci pred izbore, javno demonstriraju potpuni haos u svojoj, vjerovatno najvažnijoj, instituciji - Memorijalnom centru, te po pitanju lokalnih izbora klize ka sigurnom porazu.Naime, nakon usvajanja novog Zakona o prebivalištu, Bošnjaci iz Srebrenice koji nisu više nastanjeni u ovoj općini izgubili su mogućnost da se u masovnijem broju registriraju tu i glasaju na izborima, što je vodilo ka dvostrukoj pobjedi osvjedočenog srpskog nacionaliste Mladena Grujičića 2016. i 2020. godine.Činjenica da je u međuvremenu Grujičić pao u nemilost SNSD-a te da je i pored toga najavio da će ići kao nezavisni kandidat, donekle je probudila nadu da bi ova srpska razjedinjenost mogla vratiti Bošnjaka na čelo općine. Ipak, kandidatura više od jednog bošnjačkog predstavnika znači da nema potrebe da Bošnjaci uopće izlaze na izbore za načelnika. Naime, poraz je svima zagarantiran.A Dodik i Grujičić, koji najavljuju promjenu imena Srebrenice, mogu zadovoljno trljati ruke.<h2>SDA „patriotizam“</h2>Ovakvi potezi govore mnogo i o politici današnje Bakirove SDA koja, dok istovremeno sve svoje neistomišljenike proglašava izdajnicima, poziva i na bošnjačko jedinstvo. To jedinstvo i patriotizam dokazuju tako što potkopavaju zajedničke kandidature u onim općinama gdje su one nužne, od Velike Kladuše, gdje sabotiraju kandidaturu Amira Purića iz NS-a kao jedinstvenog kandidata protiv Laburista ratnog zločinca Fikreta Abdića, do, što je posebno bolno i sramotno, Srebrenice u kojoj Bošnjake vode u siguran poraz.

Suljagić prijavio Fejzića, potencijalnog kandidata za načelnika, zbog prijetnji

Bošnjaci idu ka potpunoj katastrofi: Bruka u Srebrenici

Bivša (inšallah) ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković ponovo je otrčala u Iran, gdje je izrazila saučešće vršiocu dužnosti ministra vanjskih poslova Irana, a prisustvovala je i komemoraciji sa suprugom, sinom i kćerkom ministra Hosaina Amira Abdolahijana (Abdollahian), koji je stradao u helikopterskoj nesreći zajedno s predsjednikom Irana.Ovo još jednom potvrđuje duboke veze Turković s iranskim režimom, ali i same dinastije Izetbegović, s obzirom na to da je Turković postavljena direktno od bračnog para i važi za jednog od njihovih najpovjerljivijih kadrova.Govori mnogo toga i o iranskom režimu, kojem ne treba BiH kao država, njima trebaju „njihovi ljudi“ unutar te države.I dok se može špekulirati o tome koliko u BiH ima države, nema sumnje da u njoj ima duboke države.Još od prvog dana kada je mladomuslimanska klika preko SDA došla na vlast 1990., njihovo obnašanje moći je zapravo polujavno, gdje institucije i funkcije djeluju samo pro forma, a stvarna moć leži u internim krugovima, personalnim vezama i na zatvorenim minderima, gdje se donose stvarne odluke.Mentori i uzori su daleko izvan granica Bosne i Hercegovine, a cilj je od početka ograditi komad teritorije u Evropi koji će biti pod islamskom kontrolom. Država BiH i njene institucije su samo sredstvo za ostvarivanje tih interesa.Odnose s iranskim režimom, u kojem se djevojke nasmrt prebijaju zbog „nepropisno pokrivene kose“ i koji je u sukobu s cijelim Zapadom, duboka država nekoć je, dok je kontrolirala institucije, mogla „pakovati“ u formalne diplomatske aktivnosti, iako je to i tada bilo suludo za zemlju koja teži biti punopravan član euroatlantskog svijeta.Danas, kada je duboka država dobrim dijelom ostala bez formalne države, ona se više i ne libi javno demonstrirati ko su joj politički pokrovitelji i koje civilizacijske vrijednosti slijede, uz jasnu poruku „uz nas su“.A znajući kako djeluju njihovi razni hezbolahi i ostali sateliti po svijetu, nemoj da na kraju bude „nismo znali“.

Danas, kada je duboka država ostala bez formalne države, ona se više i ne libi javno demonstrirati ko su joj politički pokrovitelji

Bisera kod mentora

Politički subjekti, njih pet (SDA, SDP, NS, DNZ i DF) okupljeni oko Platforme "Zajedno za Veliku Kladušu" na sastanku u prostorijama Općinske organizacije SDP BiH Velika Kladuša u subotu su odlučili da njihov kandidat za načelnika općine i izlazak na megdan&nbsp;"Laburistima"&nbsp; Fikreta Abdića bude Amir Purić iz Naše stranke.<h2>Spremni smo izvući najbolje za Veliku Kladušu</h2>Međutim, onda su uslijedile reakcije iz Sarajeva.&nbsp;Najprije je DF već jučer objavio da ne stoje iza dogovora, a danas su Kantonalna i Općinska organizacija SDA U Unsko-sanskom kantonu, odnosno Velikoj Kladuš,i saopćile da "ništa nije potpisano".&nbsp;-	Nemam informacije da se centrala SDA službeno ogradila. Mi opet imamo sastanak ovih pet stranaka lokalnih odbora koji su me podržali gdje će predstavnici DF-a i SDA iznijeti informaicje svojih centrala kakvi su njihovi stavovi. Na lokalu smo u subotu dogovorili što smo dogovorili, pet odbora je bilo spremno da stane iza moje kandidature, dva nisu. Nakon toga uslijedile su reakcije centrala. Ja sam jedan od ljudi koji smatraju da se stranačka hijerarhija mora poštovati. Kakva god odluka da bude, mislim da smo spremni izvući najbolje za Veliku Kladušu, jer ipak nama koji smo ovdje i koji smo u ovoj borbi već jako dugo godina ovo najviše znači - kaže Purić u razgovoru za "Avaz".Purića smo pitali i za komentar potpredsjednika SDA Harisa Zahiragića koji se među prvim oglasio, kazavši da "između Fikreta Abdića i bilo kojeg kandidata "Naše Stranke" postoji velika razlika - on je ipak ratni zločinac. Međutim, između recimo Abdićeve kćerke i "NS" nakom svega i nema puno razlike".- Ako Haris Zahiragić navija da pobijedi kćerka Fikreta Abdića, to je njegovo pravo - kratko je prokomentirao Purić.

<h2>Razjedinjenost pogoduje Laburistima</h2>Član Naše stranke je istakao i da razjedinjenost probosanskih stranaka uveliko povećava šanse Laburistima za pobjedu.- Ako su centrale stranaka spremne da prihvate nekog drugog kandidata za načelnika iz neke druge stranke, ponavljam da su tu u opciji i kandidati SDP-a i DNZ-a, neka kažu javno i ja ću se povući, neće mi biti problem da podržim nekog drugog. Ali ne mogu onda očekivati iz SDA da stranke trojke podrže njihovog kandidata u Velikoj Kladuši. Ljudi iz SDA u Kladuši su bili spremni podržati i SDA-ovog kandidata i kandidata Naše stranke, na kraju se spletom okolnosti skupila veća podrška oko mene, i glede toga su i ljudi iz SDA i SDP-a bili saglasni - naglašava Purić.Purić ističe kako DF, koja se odmah ogradila od njegove kandidature, očigledno ima radikalan stav prema strankama trojke, pogotovo prema Našoj stranci.- Nisam siguran baš da mogu razumjeti kakve to posljedice može imati po lokalne zajednice kakva je Velika Kladuša. DF se jednom na taj način ovdje zaigrao, utjecali su na lokalni odbor, smijenili su neke ljude i postavili one koji su njima više odgovarali, pa su ti ljudi prvom prilikom otišli u koaliciju s Laburističkom strankom Fikreta Abdića. Bojim se da će i u ovom slučaju žrtvovati lokalni odbor koji je nakon mnogo vremena dobar, u pitanju su korektni ljudi, ali rekli su mi da imaju uputu centrale da budu tamo gdje je većina. Kada se većina okupila oko mene, onda su iz centrale povukli ručnu i rekli "ne može". Sada ljude na lokalnom nivou dovode u jako nezgodnu situaciju: ili da pogaze svoju riječ ili da ukinu svoju organizaciju. U svakom slučaju, svako će snositi posljedice svojih odluka - navodi Purić.<h2>"Patriote" i "izdajnici"</h2>Amir Purić jedan je od federalnih zastupnika koji su glasali za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, što je od strane SDA i DF-a te dijela javnosti naklonjenog njima dočekano optužbama da je počinjena izdaja, a Ustavni sud predat u ruke Dodika i Čovića.- Mi iz Naše stranke smo rekli da ćemo glasati za prvorangiranog kandidata i to smo smatrali i dalje smatramo najboljom odlukom. Kada su u pitanj njihovi narativ, tu ću biti vrlo otvoren. Taj veoma glup narativ koji stvara jednu polarizaciju između „patriota“ i „izdajnika“, prve realne rezultate u politici ima u tome da će onemogućiti zajedničku kandidaturu u nekim ključnim općinama kao što su Srebrenica i Velika Kladuša. A konačni epilog će biti jedna tragikomedija 2027. kada će sve ove „patriote“ morati sami leći u grob koji su cijelo vrijeme kopali za trojku.Kada pravite narativ da je svaki dogovor i saradnja s HDZ-om i hrvatskim predstavnicima izdaja, a ta ja saradnja obvezujuća zbog konsocijacijskih modela i u Ustavu Federacije i Ustavu BiH, kada oko toga gradite narativ, to je prijemčivo za široke narodne mase i možda ćete dobiti pobjedu na sljedećim izborima. Ali onda će biti primorani da s tim ljudima, a govorim o strankama HDZ-a i HNS-a, uđete u istu takvu koaliciju pod istim ili još gorim uslovima. A i veliko je pitanje šta će biti odgovor HDZ-a i da li će uopće htjeti da sarađuju s njima – ističe Purić.

"Patriote" će 2027. morati sami leći u grob koji su cijelo vrijeme kopali za trojku, navodi Purić

Amir Purić za "Avaz": Ako Zahiragić navija da pobijedi kćerka Fikreta Abdića, to je njegovo pravo

Bila je 2015. godina. Glasovima, među ostalima i tada vladajućih SDA i DF-a, Nikola Poplašen imenovan je za jednog od članova Upravnog odbora Agencije za visoko obrazovanje BiH. <h2>Karadžić mu bio umjeren</h2>Poplašen je, dakako, bio kadar i prijedlog tada, na državnom nivou, vladajućeg SDS-a i, kako to politička praksa u BiH nalaže, članice koalicije podržavaju jedna drugoj kandidate. No, Poplašen nije bio bilo kakav kandidat, nego četnički vojvoda tokom rata u BiH koji je 1993. godine osnovao Srpsku radikalnu stranku u RS, smatrajući kako SDS, stranka odgovorna za masovne zločine i genocid, nije dovoljno radikalna, tj. da ne pristupa beskompromisno cilju stvaranja „velike Srbije“. Poplašen je 1999. godine smijenjen s mjesta predsjednika RS od tadašnjeg visokog predstavnika Karlosa Vestendropa (Carlos Westendrop).Elem, takav osvjedočeni četnik, kojem je ratni SDS bio previše umjeren, za patriote iz DF-a i SDA nije bio dovoljno sporan da svoje koalicione partnere iz SDS-a zamole da, ako ništa, kandidiraju barem nekog drugog.Kao što im nije smetalo da svojevremeno dignu ruku da se u Ustavni sud BiH iz Federacije izabere Mato Tadić, koji ne samo da je bio po volji HDZ-a BiH nego je bio i ministar pravde u FBiH. Inače, u taj isti Ustavni sud su, i to direktno iz stranačkih klupa SDA, svojevremeno prekomandovani Seada Palavrić i Mirsad Ćeman.<h2>Gnusna propaganda</h2>Ipak, izgleda da su u međuvremenu patriote iz SDfA i njihovi prateći medijski trabanti „došli tobe“, pa je izbor Marina Vukoje u Ustavni sud BiH, umjesto spomenutog Tadića koji se penzionisao, još jedan primjer prvoklasne izdaje koju je počinila trojka.Da stvar bude gora, Vukoja, za razliku od spomenutih sudija, nije bio stranački aktivan, ne prate ga nikakve kontroverze, niti bilo kakve sporne izjave. Uprkos tome, politička SDfA mašinerija, koja je mjesecima blokirala rad komisije koja je trebala da odabere kandidata ili kandidate za Ustavni sud, sada nam je pak saopćila da je Ustavni sud BiH praktično predat u ruke „HDZ-u“, tj. „UZP-u“, da su opet prodali bošnjačke pozicije, da su Bošnjaci praktički trajno gotovi zbog ovog poteza, da su trojkaši sluge Čovića i... nešto.Šalu nastranu, SDfA nije „došla tobe“, no posla imamo s dosad neviđenim političkim licemjerjem, militantnim huškačkim nacionalizmom i zloćudnim siledžijskim spinom, gdje se svaki, pa i najdobroćudniji kompromis, zloupotrebljava da se diže hajka i dreka kako su predstavnici trojke nešto izdali i prodali, iako su zapravo (na sreću ili žalost) slijedili potpuno identične prakse koje je decenijama primjenjivala i sama SDA. Tragično će jedino biti ako u konačnici narod uistinu nasjedne na njihove podvale i brutalnu propagandu na koje trojka, usljed svoje dubinske nesposobnosti, ne umije adekvatno odgovoriti. <h2>Šta je alternativa</h2>Šta je trebala biti alternativa imenovanju Marina Vukoje u Ustavni sud? Da bošnjački predstavnici, uprkos koaliciji s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990, koristeći svoju demografsku većinu, u Ustavni sud nametnu „svoje Hrvate“, ponovo nekog Komšića, i tako uzrokuju krizu vlasti, sukob u FBiH, tenzije i mržnju između Bošnjaka i Hrvata, na obostranu štetu. Je li tako SDfA misli izgraditi BiH? Ili im možda i jeste cilj konstantnim poticanjem tenzija i sukoba svima do kraja ogaditi Bosnu i Hercegovinu i trasirali siguran put ka njenom razbijanju i stvaranju komadića fildžanistana na kojem će begovska i reisovska uvijek biti zadnja.

Imamo posla s dosad neviđenim političkim licemjerjem i zloćudnim siledžijskim spinom

Politička principijelnost po mjeri SDfA:  Poplašen je bio halal, a Vukoja je izdaja

Javni doček Nove godine u glavnom gradu BiH redovno izaziva veliku pažnju, ali i brojne kontroverze. Tako su izbori izvođača za doček Nove godine u posljednje 2-3 godine nailazili na brojne kritike, prije svega u pogledu optužbi da izvođači nisu bili dovoljno atraktivni za šire narodne mase te da nisu bili na nivou dočeka kada su sarajevsku publiku i posjetitelje zabavljali Dino Merlin, Zdravko Čolić i Željko Joksimović.

Kada je u pitanju doček Nove, 2025. godine, Grad Sarajevo pokrenuo je proceduru pregovora za izvođača.Prema informacijama iz Pregovaračkog postupka, nakon ispitivanja tržišta od strane Službe za lokalno poslovanje, u smislu raspoloživosti muzičkih izvođača za nastup 30.12. i 31.12. 2024. godine na javnom dočeku Nove 2025. godine u gradu Sarajevu, kao i procjene koliko bi koštala organizacija u cjelosti, vodilo se računa da su to izvođači koji su popularni među generacijama, koji imaju svoju publiku u BiH i regiji, ali i šire, i koji mogu privući turiste da novogodišnje praznike provedu u Sarajevu.Takođe, vodilo se računa i o ustanovljenom nivou -rejtingu izvođača koji su nastupali u godinama prije pandemije Covid – 19 (Dino Merlin, Zdravko Čolić, Željko Joksimović, Hari Mata Hari i drugi).

Navodi se kako su kontaktirani menadžeri Bijelog dugmeta, Plavog orkestra, Zdravka Čolića. Razgovor je obavljen i sa menadžerom Severine Vučković.Nakon obavljene analize i konsultacija, prezentirana je ideja da se za naredna Novu 2025. godinu, na dan 31.12.2024. godine angažuje regionalno popularna pjevačica Severina Vučković, koja je izrazila interes da nastupi na javnom dočeku Nove 2025. godine u gradu Sarajevu.

Obzirom da su ove godine za organizaciju dočeka Nove 2025. godine u gradu Sarajevu , u budžeta Grada Sarajeva osigurana veća finansijska sredstva a iz razloga veće turističke ponude, odlučeno je da se na dan 30.12.2024. godine, angažuje i muzičar Salvatore Ganacci.Ističe da je nastup izvođača, Severine Vučković i Salvatorea Ganaccija, moguće je izvršiti isključivo putem ponuđača koji jedini u BiH ima „ekskluzivno pravo“ da zastupa navedene izvođače u okviru –Javnog dočeka Nove 2025. godine u gradu Sarajevu.Shodno odredbama člana 21. Tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH, a uzimajući u obzir navedeno, provodi se procedura javne nabavke putem Pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci sa jednim ponuđačem i tenderska dokumentacija bit će objavljena na portalu Agencije za javne nabavke.

Koliko događaji poput "Red Bull Showruna" doprinose imidžu glavnog grada: Sarajevo je najveći brend Bosne i Hercegovine!

Uvođenje tehnologije čeka bolje dane: I ove godine će se krasti na izborima

BiH u laktaškim raljama

Sve češći gosti u sarajevskim mahalama: Zmije haraju Sarajevom, nadležan nije niko

SDA, DF i SBiH imat će zajedničke kandidate u Kantonu Sarajevo

Slažu se kockice za lokalne izbore: Žestoka bitka za načelnike i gradonačelnika Sarajeva

Na današnji dan Željo je pokorio Jugoslaviju: Zvezdi nije pomoglo ni što je Sarajevo "pustilo" da pobijedi

Ključne poruke "svesrpskog sabora": Dodik "povlači ručnu"

Sluge Istoka

Naša stranka prelomila i objavila kandidaturu: Mandić ide za načelnika, šta će učiniti Ademovićev NiP?

Ulaze u vlast u sve većem broju evropskih zemalja: Bauk desničarskih populista širi se Evropom

Bošnjaci idu ka potpunoj katastrofi: Bruka u Srebrenici

Bisera kod mentora

Amir Purić za "Avaz": Ako Zahiragić navija da pobijedi kćerka Fikreta Abdića, to je njegovo pravo

Politička principijelnost po mjeri SDfA: Poplašen je bio halal, a Vukoja je izdaja

Grad Sarajevo "ganja" Severinu za doček Nove 2025. godine

Koliko događaji poput "Red Bull Showruna" doprinose imidžu glavnog grada: Sarajevo je najveći brend Bosne i Hercegovine!

Uvođenje tehnologije čeka bolje dane: I ove godine će se krasti na izborima

BiH u laktaškim raljama

Sve češći gosti u sarajevskim mahalama: Zmije haraju Sarajevom, nadležan nije niko

SDA, DF i SBiH imat će zajedničke kandidate u Kantonu Sarajevo

Slažu se kockice za lokalne izbore: Žestoka bitka za načelnike i gradonačelnika Sarajeva

Na današnji dan Željo je pokorio Jugoslaviju: Zvezdi nije pomoglo ni što je Sarajevo "pustilo" da pobijedi

Ključne poruke "svesrpskog sabora": Dodik "povlači ručnu"

Sluge Istoka

Naša stranka prelomila i objavila kandidaturu: Mandić ide za načelnika, šta će učiniti Ademovićev NiP?

Ulaze u vlast u sve većem broju evropskih zemalja: Bauk desničarskih populista širi se Evropom

Bošnjaci idu ka potpunoj katastrofi: Bruka u Srebrenici

Bisera kod mentora

Amir Purić za "Avaz": Ako Zahiragić navija da pobijedi kćerka Fikreta Abdića, to je njegovo pravo

Politička principijelnost po mjeri SDfA: Poplašen je bio halal, a Vukoja je izdaja

Grad Sarajevo "ganja" Severinu za doček Nove 2025. godine