<p>U oktobru ove godine očekuju nas lokalni izbori. Za razliku od Banje Luke, Zenice ili Tuzle, građani Sarajeva ni na ovim izborima neće moći direktno birati gradonačelnika, što predstavlja ozbiljan demokratski deficit u ovom kantonu.</p><h2>Podrška za ideju</h2><p>Nakon prošlih izbora mogli su se čuti glasovi da će se promijeniti način izbora te da će se građanima omogućiti da sami biraju čelnika Grada. Takvu ideju svojevremeno je podržala i aktuelna gradonačelnica Benjamina Karić.</p><p>- Apsolutno podržavam da se gradonačelnik Sarajeva bira na izborima - kazala je Karić.</p><p>Izborni zakon BiH u svom članu 13. 7. nalaže da se “općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira u skladu s Izbornim zakonom, ustavima, entitetskim zakonima i statutom općine, odnosno grada”, te u nastavku, u stavu (2), kaže:</p><p>- Ako se općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira neposredno, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika biraju birači upisani u centralni birački popis u toj izbornoj jedinici u skladu s ovim zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.</p><p>Dakle, Izborni zakon BiH, u zavisnosti od toga kako je sam grad organiziran, ostavlja prostor da se ustavnim i/ili zakonskim rješenjima na nižim nivoima regulira način izbora gradonačelnika. S obzirom na to da se Grad Sarajevo sastoji od četiri općine, Ustav FBiH za taj slučaj amandmanom 16., u dijelu „Gradske vlasti“, propisuje da se “za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana formira grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu s federalnim zakonom - te, pored ostalog, dodaje da je Gradsko vijeće to koje bira gradonačelnika.</p><h2>Začkoljica u Ustavu</h2><p>S obzirom na to da je Sarajevo jedini grad s više općine, ova začkoljica u Ustavu FBiH zapravo onemogućava direktan izbor gradonačelnika, tj. zahtijeva i izmjene samog Ustava Federacije.</p><p>Osim toga, u oba slučaja podrazumijeva se da bi tom procesu morali biti prilagođeni kako Ustav Kantona Sarajevo tako i Statut Grada.</p><p>Jedna od takvih inicijativa polovinom 2017. godine pokrenuta je od Naše stranke, u okviru koje su se našli prijedlozi izmjena državnog Izbornog zakona, Ustava FBiH i Ustava KS, a kojima se, između ostalog, tražilo i uvođenje direktnog izbora gradonačelnika Sarajeva i Mostara.</p><h2>Teren za malverzacije</h2><p>Nakon prošlih izbora propao je pokušaj da se za gradonačelnika Sarajeva izabere Bogić Bogićević, kandidat SDP-a BiH, poslije čega je u konačnici za gradonačelnicu izabrana Benjamina Karić. Sličnoj situaciji svjedočili smo četiri godine prije toga. Iako SDA nije imala većinu u Gradskom vijeću, njihov kandidat Abdulah Skaka u konačnici je izabran zahvaljujući „promjeni mišljenja“ pojedinih vijećnika.</p>

Za direktan izbor morali bi biti prilagođeni kako Ustav Kantona Sarajevo tako i Statut Grada

Karić: Izabrana nakon odustajanja Bogićevića

Ponovo otvoren prostor za postizborne igrice: Zašto Sarajlije ne mogu direktno birati gradonačelnika

<p>Razumno je očekivati još američkih sankcija za one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet BiH, poručila je u petak, u razgovoru s predstavnicima bh. medija,&nbsp;Ana Moris (Anna Morris), vršiteljica dužnosti pomoćnika sekretara za finansije SAD.<br></p><h2>Dodatne mjere</h2><p>Većina kritičara isticala je kako američke sankcije prema bh. državljanima i nisu imale neke ozbiljnije posljedice u praksi, s obzirom na to da se sankcije, prije svega, odnose na zamrzavanje imovine i zabranu poslovanja u SAD, a oni, u pravilu, naravno, nemaju imovinu u toj državi.</p><p>No, posebno je zanimljiv bio detalj koji je većini promakao, a koji otkriva da bi težina tih sankcija mogla biti i mnogo veća nego što se trenutno čini. </p><p>Naime, upravo u vezi s pitanjem imovine, Moris je kazala kako se prate aktivnosti sankcioniranih širom svijeta.</p><p>- Ako sankcionirana osoba nema imovinu ili račune u SAD, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane s Bosnom i Hercegovinom ne odnose samo na sankcionirane osobe ili subjekte nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte - kazala je Moris.</p><h2>Direktna poruka</h2><p>Ovo je bila direktna poruka bankama koje posluju u BiH da će za njih biti krajnje rizično držati račune i poslovati s pojedincima koji su na američkoj crnoj listi.</p><p>A to bi za sve domaće crnolistaše moglo donijeti ozbiljne glavobolje. Mogli bi, naime, biti finansijski potpuno isključeni iz svih društvenih tokova te bi njihova mogućnost za poslovanje mogla biti svedena na minimum.</p><p>Također, dosadašnje sankcije, iako za mnoge možda nemaju vidljive posljedice, itekako imaju efekta ispod površine. RS već trpi mnogo teže sankcije na makroekonomskom planu. Kreditna sredstva nedostupna su, a entitet se zadužuje izdavanjem obveznica i po rekordno visokim kamatama, dok je budžet RS godinama u deficitu. </p><p>Ono što je posebno ''nevidljivo'' široj javnosti jeste otežano poslovanje kompanijama uvezanim s pojedincima s crne liste, koje su svakako označene kao rizične za poslovne interakcije.</p><p>A sve bi to u konačnici mnoge društvene subjekte moglo odvratiti od crnolistaša.</p><h2>Izlaganje riziku</h2><p>Sankcioniranje domaćih banaka koje bi poslovale s crnolistašima regulirano je Uredbom o materijalnoj podršci, a to znači da, ako neka finansijska institucija obavlja transakciju za sankcioniranu osobu ili subjekt u BiH, ona izlaže samu sebe riziku od sankcija, poručila je Moris.</p><p>Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje, u zemlji, kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija.<br></p>

Poslana direktna poruka bankama koje posluju u BiH da će za njih biti krajnje rizično držati račune crnolistaša

Najava Ane Moris mogla bi im zakomplicirati život: Crnolistaši ostaju bez računa u bankama?

<p>Načelnik Općine Novi Grad i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić najavio je da će ova stranka na lokalne izbore u Kantonu Sarajevo vjerovatno izaći u koaliciji s Demokratskom frontom.</p><p>Podsjetimo, "Avaz" je prije nekoliko dana najavio mogućnost da upravo ove stranke formiraju zajednički blok.</p><p>U vezi s listama za općinska vijeća širom Federacije, Efendić kaže kako je najizglednije da će stranka nastupiti samostalno, "izuzev općina gdje je specifična situacija poput Mostara, gdje će eventualno biti zajedničke liste."</p><p>&nbsp;- Već imamo potpisane dogovore s DF-om, NES-om i Prvom mostarskom strankom za grad Mostar - rekao je.</p>

Izbori 2024.: Mnoštvo stranaka, a samo dva puta

I SDA traži partnere da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatom: Građani će vjerovatno birati između dva bloka

<p>Efendić, međutim, nije siguran oko saradnje s NES-om, za koji je kazao da je "nešto manjeg kapaciteta."</p><p>- Na listama za vijeće, vjerovatno, idemo samostalno, a kad su u pitanju načelnička mjesta, izgledna je koalicija s DF-om u općinama Kantona Sarajevo - kazao je Efendić.</p><p>Ranije je već i Bakir Izetbegović najavljivao mogućnost formiranja političkog bloka "četvorke" koji bi činili SDA, DF, SBiH i NES.</p><p>Poučeni porazom na prošlim izborima, vrlo je moguće da će ove stranke podržavati zajedničke kandidate na predstojećim lokalnim izborima u Sarajevu.</p>

Krenulo i zvanično formiranje novog političkog bloka

Efendić najavio da će SBiH i DF zajedno izaći na izbore

<p>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je prekjučer Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.<br></p><p>Sada je neophodno da ovaj zakon još usvoje i oba doma Parlamenta BiH.</p><p>Radi se o jednom od tri zakona koje je EU postavila kao uvjet za BiH da bi s našom zemljom započela pregovore o pridruživanju.</p><h2>Strožije kontrole </h2><p>Ovaj zakon uvest će strožije kontrole i sankcije kada su u pitanju okolnosti u kojima nosilac javne funkcije ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na nepristrasno i objektivno obavljanje javnih dužnosti. </p><p>Nosilac javne funkcije bi u roku od 30 dana od stupanja na funkciju morao podnijeti izvještaj o finansijskom stanju i imovini, a on bi morao sadržavati podatke o pokretnim stvarima u vrijednosti višoj od 2.000 KM, nekretninama, umjetninama, kolekcionarskim predmetima, depozitima u bankama, kao i gotovini u iznosu većem od 5.000 KM.</p><p>Zakonom bi bio uspostavljen i jedinstveni registar imovine nosilaca funkcija, a, prema njegovim odredbama, bilo bi moguće obavljati samo jednu javnu funkciju.</p><p>Nespojivost obavljanja funkcije odnosi se i na bliske srodnike nosilaca javne funkcije ako oni u ime privatnog preduzeća koriste javna sredstva za finansiranje ili sufinansiranje u iznosu većem od 10.000 KM. Također je predviđeno da funkcioner može primiti dar u maksimalnom iznosu do 200 KM, dok svaki dar u vrijednosti od 100 KM i više moraju prijaviti.</p><h2>Kraj zloupotrebama</h2><p>Osobe koje obnašaju javne funkcije također ne mogu koristiti službeno osoblje, javnu imovinu i finansijska sredstva za promociju političkih stranaka.</p><p>Jasno je da ovaj zakon neće biti po volji mnogim nosiocima javnih funkcija u BiH, a sve navedene stavke – od sakrivanja imovine, preko korištenja državnih resursa u stranačke svrhe, do primanja skupocjenih darova – bile su gotovo uobičajena praksa.</p><p>Jedan od najkrupnijih primjera posljednjih godina svakako je bio onaj suspendiranog i uhapšenog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Naime, Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španiji, kao ni dvojni identitet, jer se u ovoj zemlji vodio kao Ranko Debevec Kaveson. Debevec se, podsjetimo, nalazi u pritvoru zbog sumnji za brojna krivična djela, između ostalog i da je, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem Osmicom, nelegalno špijunirao sudije Suda BiH.</p><p>U fokusu javnosti svojevremeno je bila i vila Milorada Dodika u Beogradu koju su javno razotkrili srbijanski mediji.</p><h2>Ko će zakočiti</h2><p>Iako Bosna i Hercegovina još nije usvojila sva tri zakona potrebna za početak pregovora, prema našim saznanjima, postoje velike šanse da bi, uprkos tome, naša zemlja mogla dobiti zeleno svjetlo. Najveći problem u vezi s tim predstavljaju Nizozemska i Danska, koje su najskeptičnije prema otvaranju pregovora s BiH. Nakon mišljenja Evropske komisije, Evropsko vijeće bi poslije 20. marta trebalo odlučiti o odobravanju otvaranja pristupnih pregovora.</p>

Pritvoreni Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španiji. Svi moraju prijaviti sve što imaju, kazne rigorozne

Zakon o sukobu interesa: Mnogima neće biti po volji

Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

<p>Posljednjih dana mogli smo ispratiti domaće izbore Hrvatske i Srbije za predstavnika za pjesmu Evrovizije. Posebno kontroverzno je prošao onaj kod istočnih susjeda, kada je stručni žiri odlučio da bolja i kvalitetnija pjesma Teya Dora ide na Evroviziju umjesto "volje naroda“, tj. Breskvicinog naricanja o orlovima, gnijezdima, crnim pticama koje će otići (vidjeti pod: albanska zastava), bogtepita.</p><p>Godine 1999. na obnovljenom festivalu “Vaš šlager sezone”, na kojem se istovremeno birao predstavnik BiH za Evroviziju, učestvovao je sam vrh bh. muzičke estrade. Dino Merlin, Hari Mata Hari, “Plavi orkestar”, Žera, 7Up, Vajta ... bili su samo neki od učesnika. Svi na jednom festivalu. Onda smo ukinuli festivale. Pa smo ubrzo ukinuli i izbore za pjesmu Evrovizije i birali unaprijed jednog izvođača. Pa smo onda prestali i ići na Evroviziju.</p><p>Zbog nesposobnosti i dugovanja BHRT-a na ovom takmičenju nismo nastupali od 2013. (uz prekid 2016.), a javni servisi su nam pod sankcijama Evropske radiodifuzijske unije (EBU). Niti je zbog toga ko odgovarao niti je iko ikog pozivao na odgovornost niti ko će odgovarati, a pojedinci krivi što BiH nema na Evroviziji i dalje sjede na svojim pozicijama. I nikom ništa.</p><p>Uglavnom, na najvećoj evropskoj muzičkoj smotri i jednom od rijetkih međunarodnih događaja na kojem je naša zemlja imala zapažene rezultate, pa osvajala i 3. i 6. mjesta, BiH nema.</p><p>I javni servisi koji upravljaju takmičenjem su u međuvremenu, manje-više, propali. A propala je, manje-više, i muzička produkcija, pa nije jasno ni ko bi se više takmičio na nekom domaćem festivalu. Kao što su propale i još desetine institucija i organizacija koje čine jednu državu, od kulture do sporta. I nikom ništa. Ali zato imamo spomenika i zastava da ih vežemo oko regio glutealisa.</p>

Posljednji put smo na Evroviziji nastupali davne 2016. godine

Bosanske breskvice

<p>Iako je do lokalnih izbora u BiH ostalo nekih sedam mjeseci, u Kantonu Sarajevo se, doduše iza kulisa, već uveliko raspreda o potencijalnim zajedničkim kandidatima i listama s kojima će se ciljati na rukovođenje općinama. </p><p>Izlazak sa zajedničkim kandidatima na izbore u Sarajevu prije četiri godine ispostavio se kao pun pogodak za stranke trojke, s obzirom na to da su odnijeli pobjedu u tri od četiri gradske općine, što im je omogućilo da u konačnici dobiju i gradonačelnika Sarajeva.</p><h2>Narušena koalicija</h2><p>Ipak, u međuvremenu, vlast trojke je na općinskom nivou prilično narušena, s obzirom na to da se u Centru Općinski odbor Naroda i pravde (NiP) pobunio protiv načelnika Srđana Mandića i neuspješno pokušao pokrenuti njegov opoziv, dok u Novom Sarajevu Hasan Tanović, sa svojim ogrankom SDP-a u Općinskom vijeću, računa na podršku SDA. Ipak, rukovodstva stranaka trojke svjesna su da im samo zajednički kandidati garantiraju uspjeh te da bi sve suprotno bilo ravno političkom samoubistvu. I dok ponovne kandidature načelnika Ilidže Nermina Muzura i Starog Grada Irfana Čengića ne bi trebale biti sporne, veliko je pitanje kakav će dogovor stranke trojke uspjeti postići glede kandidata u općinama Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad.</p><p>No, o imenima, ali i zajedničkim kandidatima na izborima uveliko se razmišlja i među opozicionim strankama. Samostalan izlazak SDA je već koštao pobjede na prethodnim lokalnim izborima, a nedostatak koalicionog kapaciteta i gubitka vlasti na višim nivoima. Stoga se može očekivati da, kao što će trojka izaći na izbore sa zajedničkim kandidatima, to će, vrlo vjerovatno, učiniti i opozicioni blok koji bi činili SDA, DF i Stranka za BiH (uz podršku NES-a, koji u Sarajevu igra u suštini marginalnu ulogu).</p><h2>Kandidat DF-a</h2><p>U Novom Gradu SDA će na kraju vjerovatno morati podržati Semira Efendića, koji već više od decenije suvereno upravlja ovom općinom, posebno u jeku činjenica da je partnerstvo za Strankom za BiH prijeko potrebno ovoj stranci.</p><p>S druge strane, već uveliko se špekulira da bi zajednički kandidat kojeg bi SDA podržala u općini Centar trebao biti DF-ov Dennis Gratz.&nbsp;</p>

<p>Upravo u Centru SDA tradicionalno uživa najmanju podršku, a 2016. načelnika u ovoj općini su dobili zahvaljujući maksimalnoj rascjepkanosti opozicije. Za Gratza se svakako može procijeniti da bi među urbanim stanovništvom mogao imati daleko veće šanse od prosječnog kandidata SDA, posebno u jeku sukoba unutar same trojke u ovoj općini.</p><p>S druge strane, u Starom Gradu bit će teško ugroziti poziciju tek imenovanog Irfana Čengića, dok bi posebno zanimljivo moglo biti u Novom Sarajevu, gdje se koalicija trojke doslovno raspala.</p><p>Sve to vodi ka izglednom scenariju da će građani Sarajeva na izborima birati između dva bloka.</p><h2>Predgrađa sigurna</h2><p>SDA će u cilju povratka na vlast morati biti spremna i "gurati“ kandidate iz drugih stranaka tamo gdje imaju više šanse. SDA će vjerovatno moći računati na načelnička mjesta u prigradskim općinama Ilijašu, Vogošći, Hadžićima i Trnovu. Ipak, u gradu će to mnogo teže ići.</p>

Već se uveliko špekulira da bi zajednički kandidat kojeg bi SDA podržala u općini Centar trebao biti DF-ov Dennis Gratz

<p>Krajnje su zabrinjavajući trendovi kada je u pitanju demografska situacija u Bosni i Hercegovini. </p><p>Od 2012. godine do danas u Federaciji BiH više stanovnika je umrlo nego što ih se rodilo, a ako se tome pridoda činjenica da se stanovništvo masovno seli iz zemlje, opravdana je zabrinutost na šta će ličiti ova zemlja već kroz nekoliko godina.</p><h2>Centar najgori</h2><p>Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2022. godini tri općine su imale pozitivan, jedna neutralan i pet općina negativan prirodni priraštaj.</p><p>Pozitivan priraštaj imali su Ilidža, Ilijaš i Vogošća, Hadžići su imali jednak broj rođenih i umrlih, dok su Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad i Trnovo imali više umrlih nego rođenih. Najalarmantnija situacija je u općini Centar, gdje broj umrlih nadmašuje broj živorođenih za 291 osobu, a zatim slijede Novi Grad (-195), Stari Grad (-195) i Novo Sarajevo (-175). Najveći prirodni priraštaj imali su Ilijaš (67) i Vogošća (66).</p><h2>Nastavak trendova</h2><p>Isti trendovi nastavljeni su i tokom 2023. godine, s tek neznatnim razlikama među općinama. Tako je pet općina imalo negativan, a četiri pozitivan prirodni priraštaj.</p><p>Ono što je zanimljivo jeste da se sve četiri općine s pozitivnim priraštajem nalaze izvan područja koje administrativno pripada gradu Sarajevu.&nbsp;</p>

<p>Slični trendovi prisutni su godinama unazad. Gradske sarajevske općine imaju negativan prirodni priraštaj, a rekord je oborio Novi Grad 2021., kada je čak 543 ljudi više umrlo nego što se rodilo. Najveći prirodni priraštaj imala je Ilidža 2019., kada je broj novorođenih premašio broj umrlih za 204 osobe. Općine Vogošća i Ilijaš jedine imaju kontinuirano pozitivan priraštaj.</p><h2>Rekordna 2021. godina</h2><p>Kada se osvrnemo na statistiku za Sarajevo, podaci su alarmantni. </p><p>Četiri gradske općine iz godine u godinu akumuliraju nekoliko stotina više umrlih nego rođenih. Rekordna u tom smislu je bila 2021. godina, kada je u Sarajevu čak 1.757 ljudi više umrlo nego što ih je rođeno.</p>

Zanimljivo je da se sve četiri općine s pozitivnim priraštajem nalaze izvan područja grada Sarajeva

Glavni grad godinama bilježi negativan prirodni priraštaj: Sarajlije izumiru!

<p>Na današnji dan prije 25 godina tadašnji visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp smijenio je predsjendika RS Nikolu Poplašena. Razlog: Milorad Dodik, tadašnji neupitni miljenik međunarodne zajednice.</p><h2>SFOR-ovi tenkovi</h2><p>Priča je počela 1997. kada je Dodik, lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata (kasnije Savezom) koja je imala svega dva zastupnika u Skupštini RS, uz pomoć glasova Socijalističke partije RS, novoosnovanog Srpskog narodnog saveza RS ii manjinskih glasova, ali i tenkova SFOR-a koji su stražarili ispred objekta, izabran za premijera RS.</p><p>Elem, Dodik je na mjestu premijera dočekao izbore 1998. na kojem je za predsjednika RS izabran četnički vojvoda Nikola Poplašen, član Šešeljevih radikala kojeg je na izborima podržao SDS. </p><p>Nakon što Dragan Kalinić iz SDS-a nije uspio dobiti većinu za sastavljanje vlade, Poplašen je, nakon što se sastao s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, za mandatara imenovao Branu Miljuša, člana SNSD-a Milorada Dodika. No kako nije imao podršku, izbačen je iz stranke. Miljuš je uživao Miloševićevu podršku, dok je visoki predstavnik Karlos  Vestendorp (Carlos Westendorp) podržavao Dodika kao umjerenog političara. </p><p>Poplašen je u martu 1999. pokušao smijeniti Dodika, pozivajući se na ustavne ovlasti, zbog čega je Vestendorp zaprijetio Poplašenu da će ga suspendirati, što je 5. marta i učinio, optuživši ga za rušenje Dejtonskog sporazuma. Vestendorpovu odluku Poplašen je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom" te je nije prihvatio, dok ju je Dodik podržao objašnjenjem da Poplašen je ugrožavao instituciju predsjednika, te da ju je Vestendorp zaštitio. </p><p>-	Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio prema Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Vestendorp diskvalifikovao Poplašena već se Poplašen sam diskvalifikovao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao - izjavio je.</p><h2>Zaokret za 180 stepeni</h2><p>U to vrijeme trajala je i arbitraža oko Brčkog koje je na isti dan proglašeno distriktom, a kako je Dodik prethodno obećao dati ostavku ako ne pripadne Republici Srpskoj, to je i učinio. Međutim, Vestendorp je zamolio Dodika da promijeni odluku, pa je ovaj dva dana kasnije i najavio takvu mogućnost. Tog dana je Narodna skupština Republike Srpske podržala Poplašena i glasala protiv Vestendorpove odluke o smjeni, a Poplašena su podržali i Dodikovi koalicijski partneri. Vestendorp je, međutim, ignorirao odluku Narodne skupštine i 8. marta proglasio odluku konačnom. Zahvaljujući Vestendorpovoj odluci, Dodik je ostao predsjednik Vlade do januara 2001., s čime je držao rekord kao najdugovječniji premijer u tehničkom mandatu sve do pojave Fadila Novalića.</p><p>Tako je Dodik, kao miljenik međunarodne zajednice i visokog predstavnika, preko dvije godine bio držan u tehničkom mandatu i pored izbornog poraza. </p><p>Dvije i po decenije kasnije, Dodik, koji je nekoć stravstveno podržavao intervencije visokog predstavnika kada su mu išle u korist, usvaja zakone o nevaženju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS, organizira proteste protiv visokog predstavnika, ali i odgovara pred Sudom BiH zbog neispunjavanja njegovih odluka.</p>

Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio prema Dejtonskom sporazumu - govorio je Dodik

Kako je visoki predstavnik smijenio Poplašena da bi spasio Dodika

<p>Sarajevski SDP nalazi se u priličnom haosu i to se više ne pokušava ni sakriti. Prije nekoliko mjeseci čelnici općinskih odbora u Centru, Novom Sarajevu, Novom Gradu, Trnovu i Ilijašu poslali su pismo predsjedniku stranke Nerminu Nikšiću u kojem su od njega tražili da spriječi raspuštanje općinskih odbora. U oktobru prošle godine tridesetak članova Općinskog odbora Novi Grad podnijelo je ostavku.<br></p><h2>Prozvali Hadžića</h2><p>U nedjelju su nezadovoljni članovi Općinskog odbora (OO) SDP Novi Grad, njih 27, uoči sjednice ove organizacije 6. marta, ponovo pisali Nerminu Nikšiću, tvrdeći da Općinski odbor nema kvorum niti legitimitet za donošenje bilo kakvih odluka.</p><p>- Predloženi dnevni red sjednice očigledno upućuje na nastavak sinhroniziranog i orkestriranog nestatutarnog djelovanja dvojca Baltić-Hadžić i nastavak preuzimanja OO Novi Grad od nekolicine članova i nametanja njihove volje većini - ističu u svojoj reakciji.</p><p>Spomenuti Hadžić u ovom pismu je Damir Hadžić, bivši ministar komunikacija i prometa koji je u vrijeme Zlatka Lagumdžije važio za drugog najvažnijeg čovjeka unutar stranke. Pad Lagumdžije značio je istovremeno i njegov pad, pa se nakon potopa na izborima 2014. povukao iz SDP-a te je 2016. imenovan za predsjednika Uprave kompanije “Euroherc” d.d. Sarajevo.</p><p>Ipak, dobro upućeni u unutrašnja dešavanja u stranci dobro znaju da je Hadžić i danas veoma utjecajan i moćan unutar stranke, a poluge vuče prvenstveno preko predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a i ministra saobraćaja KS Adnana Štete. </p><h2>Dugoročni plan</h2><p>Javna je tajna da Šteta planira staviti pod svoju kontrolu sve odbore u Kantonu Sarajevo koji mu pokazuju otvoren otpor zbog toga. No, ambicija je i mnogo dugoročnija - naime, s obzirom na to da će se sljedeće godine morati birati novi predsjednik stranke, nakon što je prošle privremeno ugašen požar produženjem mandata Nikšiću na još dvije godine, Šteta, zajedno s uskim krugom ljudi, na ovoj poziciji želi vidjeti upravo sebe. U tom cilju vjerovatno će im najveća prepreka biti Denis Bećirović, koji ima podršku tuzlanske frakcije ove stranke. No, da bi uopće mogao razmišljati o takvoj mogućnosti, Šteta najprije pod svoju kontrolu mora staviti sarajevski SDP u kojem se suočava s otvorenim otporom cijelih općinskih odbora. A ovaj sukob između Štete i općinskih odbora samo je dio frakcijskih podjela i animoziteta koji vladaju u ovoj stranci.</p><h2>Historijsko iskustvo</h2><p>Historija nas uči da je svaki dolazak SDP-a na vlast bio propraćen unutarstranačkim borbama i u konačnici formiranjem novih stranaka. Da li će ovaj put doživjeti sličnu sudbinu ili će nekim čudom uspjeti da zakopaju ratne sjekire?</p>

Da bi zavladao SDP-om, Šteta najprije mora pod svoju kontrolu staviti sarajevske odbore

U Kantonu Sarajevo vodi se pravi mali rat unutar stranke: Šteta preko Damira Hadžića pokušava preuzeti SDP?

<p>Usljed novih geopolitičkih okolnosti, Evropska unija bila je maksimalno popustljiva prema našoj zemlji. Nakon što smo, nezasluženo, krajem 2022. godine dobili kandidatski status za EU, BiH je od 14 prioriteta koje treba ispuniti za početak pregovora o članstvu, za koje smo zeleno svjetlo mogli dobiti u martu, trebala da ispuni minimum minimuma – da usvoji svega tri zakona.</p><p>Sada je jasno da ćemo vjerovatno, ako se eventualno ne desi neko čudo, na zeleno svjetlo za početak pregovora i dalje morati čekati, jer je BiH uspjela ispuniti samo jedan – Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.</p><p>O druga dva zakona - o sukobu interesa i o sudovima - lideri državne koalicije nisu uspjeli postići dogovor na prošlosedmičnom sastanku u Mostaru.</p><p>Iako nije bio u prvom redu uvjeta EU, pregovaralo se i o Izbornom zakonu, što je HDZ još jednom iskoristio da zahtijeva izmjenu načina izbora članova Predsjedništva, dok je lider SNSD-a Milorad Dodik u sve još uspio udrobiti i svoje zahtjeve za izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.</p><p>Sada vrlo naivno i neuvjerljivo izgledaju izjave pojedinih lidera trojke da je SNSD partner za evropski put ili da oni znaju kako s Dodikom. Definitivno se pokazalo da niti znaju niti je Dodik promjenjiv – on je jednako politički destruktivan, verbalno zapaljiv i prema državi i njenim institucijama rušilački raspoložen kao što je bio i prije dvije-tri godine, kada su u koaliciji s njim bili SDA i DF.</p><p>A Evropska unija njega zanima samo u onoj mjeri u kojoj može osigurati grantove i sredstva iz pretpristupnih fondova za svoj ekonomski oronuo entitet ili izvući kakvu dodatnu poziciju i agenciju za sebe. No, naivno je bilo ikad misliti da je čovjek koji se samo nekoliko dana prije sastanka u Mostaru sastao s Putinom i Lukašenkom ikad iskreno htio uključiti u savez država u kojem dominiraju liberalne vrijednosti, vladavina prava i poštivanje slobode ljudi. I gdje se za kriminal ipak na kraju mora odgovarati.&nbsp;</p>

Naivno je misliti da se s Dodikom može u Evropsku uniju

Šta dalje?

<p>Prvog sarajevskog gradonačelnika Mustaj-bega Fadilpašića, nakon smrti 1892. godine, naslijedio je Mehmed Kapetanović Ljubušak.</p><p> </p><p>Ljubušak se rodio 19. jula 1839. godine u Vitini kraj Ljubuškog, gdje je završio mekteb. Školovanje je nastavio u ruždiji u Mostaru, a zatim u Ljubuškom, gdje završava medresu. Još kao mladić dobro je govorio arapski, perzijski i turski jezik. Od 1862. bio je kotarski poglavar u Ljubuškom, Stocu i Trebinju. Konačno, 1874. godine preselio se u Sarajevo i uključio se u politiku.</p><p> </p><p>Kao ugledan i politički aktivan, 1893. postavljen je za gradonačelnika Sarajeva. U to vrijeme bio je i savjetnik u vladi. Za vrijeme njegovog stolovanja Sarajevo je dobilo Vijećnicu, Zemaljsku bolnicu, električnu centralu, gradsku tržnicu, reguliran je tok Miljacke… Tokom mandata gradonačelnika glavni projekt na kojem je radio bilo je uvođenje električne energije u gradu. Tako je 1. maja 1895. godine Sarajevo dobilo električnu rasvjetu. Na isti dan postalo je jedan od prvih gradova na svijetu s električnim tramvajima, koji su tada zamjenjivali tramvaje s konjskom vučom.</p><p>Urbanistički preporod koji je Sarajevo upamtilo iz vremena kad je Ljubušak bio njegovim gradonačelnikom bio bi dovoljan da se njegovo ime zlatnim slovima upiše u historiju ovog grada. Međutim, navedene činjenice ostale su u sjeni njegovog kulturnog i prosvjetiteljskog djelovanja, u mjeri da ih danas rijetko ko i povezuje s imenom Mehmed-bega Ljubušaka.</p><h2>&nbsp;Zagovornik bošnjaštva</h2><p>U fokus svog zanimanja stavio je kulturu i tradiciju Bošnjaka te je ostao upamćen i kao zagovornik ideje integralnog bošnjaštva. Jedan je od rijetkih bosanskih intelektualaca tog vremena koji su prepoznali opasnost od uvoza srpskih i hrvatskih nacionalnih ideja u Bosnu, te se tome oštro suprotstavljao. Ideja koju je on zagovarao, ideja integralnog bošnjaštva, podrazumijevala je okupljanje triju velikih konfesija u Bosni pod zajednički nacionalni program. Da to ne ostane tek mrtvo slovo na papiru, Ljubušak je vlastitim primjerom pokazivao šta znači tolerancija i kako treba živjeti u jednom multikulturnom društvu.</p><p>Uz zagovaranje bošnjaštva, Ljubušak je posebnu pažnju posvetio muslimanskom elementu u Bosni, koji je do danas ostao odan toj ideji. Mehmed-beg rano je shvatio da su obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Nakon dolaska austrougarske uprave odmah je počeo raditi na “uvjeravanju” Bošnjaka da prihvate novu vlast i poredak kao historijsku realnost. S druge strane, mnogi Bošnjaci tog vremena nisu htjeli prihvatiti činjenicu da žive “pod krstom”, kako su govorili. Neki su se odselili u Osmansko carstvo, a drugi opet nisu željeli školovati svoju djecu u “kaurskim” školama.</p><p>U vrijeme opće konfuzije, promjene političkih, pa i kulturno-civilizacijskih paradigmi, Ljubušak je shvatio da nema ništa od plakanja za Osmanlijama i da treba iskoristiti novo vrijeme kako Bošnjaci ne bi stradali. Stoga je zagovarao uključenje muslimana u svjetovne škole u Bosni i učenje latiničnog pisma, uz jasnu svijest o pripadnosti islamskoj vjeri. Ljubušak krajem 19. stoljeća nije smatrao da to isključuje jedno drugo, što je bio veoma moderan pogled na pitanje nacije, kulture i konfesije. S obzirom na vrijeme u kojem je Ljubušak zagovarao ove ideje, može se reći da je takav pogled bio čak i revolucionaran. </p><p>Naravno, Ljubušak je ponovo na vlastitom primjeru pokazivao šta to znači. U isto vrijeme dok je bio i savjetnik u jednoj “kaurskoj” vladi, Ljubušak je, kao vrstan kaligraf, ispisao veliku levhu u Begovoj džamiji. Potpisan je pseudonimom Muhibi. S druge strane, njegov sin Rizah-beg prvi je muslimanski pjesnik koji je pisao latinicom.</p><p>Tako se Ljubušak nametnuo kao pionir bošnjačkog narodnog prosvjetiteljstva, a svojim je radom utro stazu kojom su kasnije smjelo koračali Bašagić i drugi.</p>

<h2>Izdavački rad</h2><p>Prvi izdavački projekt koji je odlučio realizirati bila je knjižica ''Risalei ahlak'', u čijem je podnaslovu pisalo “Pouka o lijepom i ružnom ponašanju”. Objavljena je u Sarajevu 1883. godine.</p><p>“Pouku o lijepom i ružnom ponašanju” Ljubušak je okitio poslovicama, narodnim i arapskim, koje je satkala narodna mudrost, a koje su izvanredna dopuna da bi se izvukao i savladao nauk. Već je tada bila primjetna njegova upućenost i zainteresiranost za narodno predanje, po čemu će kasnije steći slavu. Iste godine kada je publicirao knjižicu ''Risalei ahlak'', Ljubušak je izdao publikaciju „Imena sela u Bosni i Hercegovini“, zbog koje se s pravom smatra začetnikom onomastičkih istraživanja u našoj zemlji.</p><p>Ta dva projekta kao da su nagovijestila njegovu životnu opsesiju: Bosna i Bošnjaci. Ljubušak je ustvari ostao upamćen kao neko ko se ponajprije bavio proučavanjem kulturne historije Bosne i Bošnjaka. Neumorno je prikupljao usmenu predaju muslimana u Bosni, ali i drugih, što potvrđuje lista njegovih saradnika navedena u Narodnom blagu, među kojima su i mnogi nemuslimani.</p><p>Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije neizrecivo vrijedne i bitne zbirke: Narodno blago i Istočno blago. Važan moment u tom radu jeste činjenica da su ove knjige publicirane na latinici, a da su izreke i poslovice u Istočnom blago donesene dvojezično. Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu (''Mali orač'', ''Moj prijatelj'', ''Otac'' i dr.). U svojim pričama, koje je skupio iz naroda, Ljubušak je naslikao patrijarhalne oblike života i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokušao probuditi svoj narod. Dvije zbirke usmenog naslijeđa koje je zabilježio smatraju se najvažnijom Ljubušakovom ostavštinom.</p><p>Posao sakupljanja građe za zbirku Narodno blago Ljubušak je posvetio za “mnoge prijatelje i čestite rodoljube po svoj Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima naše domovine”. U predgovoru ovoj zbirci Ljubušak posebne zasluge ističe Mehmedu ef. Šeriću iz Stoca, Skenderbegu Kulenoviću iz Pertovca i fra Martinu Ljubiću iz Mostara.</p><p>Ljubušak je izdao i dvije polemičke brošure: ''Šta misle muhamedanci u Bosni'' i ''Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini''. U svom djelu ''Šta misle muhamedanci u Bosni'' usprotivio se austrougarskoj odluci, ali i želji mnogih Bošnjaka da se Bošnjacima dodjeli nacionalno ime Musliman. “Baška vjera, baška narodnost”, pisao je on.</p><p>Da bi artikulirao političke ideje i odgovarao na tada aktuelne polemike, Ljubušak je 1891. godine pokrenuo politički list ''Bošnjak''. U ovom su listu izražavani politički pogledi jednog dijela bošnjačke elite tog vremena. Do 17. broja Ljubušak je bio i vlasnik lista ''Bošnjak'', a jedan od urednika u kasnijim brojevima bio je Edhem Mulabdić. U ''Bošnjaku'' je u nekoliko navrata isticano: “Dočim Hrvati tvrde da su pravoslavci naši najveći dušmani i da je Srpstvo isto što i pravoslavlje, Srbi se upinju iz petnih žila da nas upozore na svoju izmišljenu historiju po kojoj su posrbili vascijeli svijet. Mi nećemo nikad poreći da pripadamo južnoslavenskoj porodici, ali ćemo ostati Bošnjaci, kao i naši preci, i ništa drugo.”</p><h2>Književna djela</h2><p>Svojim je djelovanjem u izrazito teškom historijskom periodu Ljubušak “označio kritičnu tačku u razvoju muslimanske književnosti na bosanskohercegovačkim i južnoslavenskim prostorima, a njegova djela su izdržala poetiku prijeloma i predstavljala otvor u epohu njena preporoda”, zapisao je Muhsin Rizvić.</p><p>Kako navodi historičar Hamdija Kreševljaković, Mehmed-beg je pred smrt potpuno oslijepio i u takvom stanju obavio hadž. U julu 1898. godine Ljubušak je doživio moždani udar, zbog čega se naredne godine povukao s pozicije gradonačelnika Sarajeva. Umro je u Sarajevu 29. jula 1902. u 63. godini. Tarih na njegovom nišanu ispisan je na perzijskom i bosanskom jeziku, ali na pismu arebici. Ispisan je krupnim talik pismom, čiji sadržaj u prijevodu glasi: “O, uzvišeni (Bože), kad bi moj grijeh bio koliko planina Kaf / ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznatna stvar.”</p>

Urbanistički preporod koji je Sarajevo upamtilo iz njegovog vremena bio bi dovoljan da se njegovo ime zlatnim slovima upiše u historiju

Mehmed Kapetanović Ljubušak: Intelektualac iza kojeg su ostali Vijećnica, tramvaj, gradska tržnica...

<p>Bosna i Hercegovinu nije propustila još jednu priliku da se obruka na međunarodnoj sceni, pri čemu je pripomogao i poneki kolega iz regiona. Domaćin se potrudio da na panelu okupi sva tri člana Predsjedništva o perspektivama i budućnosti BiH, no Željka Cvijanović je svoju priliku da napadne voditeljicu.</p><h2>Cvijanovićkin gambit</h2><p>Cvijanović je u toku panela iznijela zamjerku za moderatoricu panela zato što je prvo njoj postavila pitanje, a ne Denisu Bećiroviću. Kad joj je moderatorica krenula odgovoriti, Cvijanović ju je prekinula.</p><p>-	Nemojte se raspravljati sa mnom. Ja vam samo kažem šta ja mislim, uvažavajući poziciju gospodina Bećirovića. Osim ako niste naumili da njegova bude zadnja ovdje, pa ste zbog toga to uradili - kazala je.</p><p>Možda je Cvijanović u svemu ovom ispala primitivna seoska snaša bez elementarne kulture i odgoja, no to nju ne dotiče. Ona je ovim nastupom postigla baš onaj cilj koji je htjela i koji predstavlja suštinu politike Milorada Dodika. Naime, kao nosioca najviše državne funkcije, brukanje same sebe automatski znači i brukanje države Bosne i Hercegovine, a obrukati sebe je očito isplativo ako to znači da će se svijetu poslati poruka da su Predsjedništvo i naša država u cjelini jedna nefunkcionalna skalamerija u kojoj ni jedan razgovor ne može proći bez sukoba.</p><h2>Novi dan, nova nafaka</h2><p>Novi dan, nova nafaka, tj. sukob, ali ovaj put na relaciji ministara vanjskih poslova BiH i Srbije, tj. Elmedina Konakovića i Ivice Dačića. Tokom razgovora o važnosti unapređenja tržišta i ekonomije, došlo se do pitanja gradnje autoputa između Srbije i BiH, na šta je Dačić Konaković uspočitao što bh. strana navodno blokira izgradnju autoputa, na šta je bh. ministar odgovorio da će ga biti kad Srbija dozvoli da ide preko Sandažaka, pa se sve to onda pretvorilo u višeminutno beskorisno prepucavanje.</p><p>Domaćinima i stranim diplomatama teško da je iz tih prepucavanja išta moglo biti jasno, no svakako su mogli steći nepogrešiv utisak o Zapadnom Balkanu i BiH kao turobim dijelovima svijeta koji je umjesto saradnje, razvoja i okretanja ka budućnosti dalje u stanju nuditi samo besmislena prepucavanja i sukobe.</p>

Možda je Cvijanović u svemu ovom ispala primitivna seoska snaša bez elementarne kulture i odgoja, no to nju ne dotiče

Zašto je Cvijanović napravila skandal u Antaliji

<p>Platforma za provjeru činjenica "Istinomjer“ redovno prati rezultate ispunjavanja predizbornih obećanja načelnika i gradonačelnika u 12 općina i gradova u BiH nakon više od tri godine mandata.<br></p><h2>Uvjerljivo prednjači</h2><p>Najviše predizbornih obećanja&nbsp;uoči lokalnih izbora 2020. godine, kada su u pitanju sarajevske općine, dao je načelnik Općine Ilidža&nbsp;Nermin Muzur, ukupno 87, a u potpunosti je ispunio svega dva. U trećoj godini mandata načelnika Ilidže Nermina Muzura ispunjeno je&nbsp;obećanje o uspostavljanju Centra za zdravo starenje, dok je u prethodnom periodu ispunjeno i&nbsp;obećanje o usvajanju Strategije razvoja Općine Ilidža.&nbsp;</p><p>Od ukupno&nbsp;87 obećanja, nakon provedenog monitoringa, 36 ih je dobilo ocjenu “u progresu”, a započeto je ispunjavanje&nbsp;još 34 obećanja.&nbsp;Značajne aktivnosti u 2023. godini vršene su i na realizaciji obećanja o obnovi trgova i pješačkih zona, sanaciji i izgradnji sportskih igrališta, kao i uređenju Stojčevca, a započeli su i inicijalni radovi na izgradnji tramvajske pruge do Hrasnice, izgradnji žičare Hrasnica – Igman, kao i stvaranju prostora za organizaciju festivala i masovnih muzičkih događaja.</p><h2>Neslavna titula</h2><p>S druge strane, neslavnu titulu nosi Srđan Mandić, načelnik Općine Centar. Od&nbsp;28 obećanja, koliko ih je u svom programu imao, Mandić je nakon tri godine mandata&nbsp;ispunio samo&nbsp;jedno,&nbsp;a koje se odnosilo na direktan TV prijenos sjednica Općinskog vijeća.&nbsp;</p>

<p>Među Mandićevih 11 obećanja čije je ispunjavanje u progresu su uređenje parkova i trgova, pristup grantovima za samozapošljavanje i startup projekte, digitalizacija općinskih usluga, utopljavanje javnih i privatnih objekata i druga. Na šest obećanja Srđana Mandića tokom proteklog mandata nisu zabilježene aktivnosti na njihovom ispunjavanju.</p><p>Neznatno bolji od Mandića je načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović, koji je od ukupno 69 obećanja ispunio dva, a u progresu je njih 38.&nbsp;</p>

<p>Općina Novo Sarajevo izdvajala je značajna sredstva za popločavanje improviziranih puteva, održavanje i upravljanje igralištima, kao i za izgradnju i održavanje sportskih sprava, sufinansiranje projekata za ranjive kategorije društva, ali i za finansiranje humanitarnih programa za najugroženije stanovnike.</p><p>Na kraju treće godine mandata načelnika Općine Novi Grad Semira Efendića ispunjeno je sedam obećanja, a neka od njih ispunjena su tokom protekle godine, kao što su dogradnja Osnovne škole “Behaudin Selmanović” i uspostava ambulante u C-fazi Alipašinog Polja. Obećanje o pomoći privredi usljed ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 ocijenjeno je kao djelimično ispunjeno u trećoj godini mandata, s obzirom na to da je proglašen prestanak pandemije COVID-19 na području FBiH.</p><h2>Čengić tvrdi da je sve ispunio</h2><p>Irfan Čengić (SDP) je prije nekoliko dana predstavio svoj rad u prvih 100 dana mandata na funkciji načelnika Općine Stari Grad, kao i to šta namjerava realizirati.</p>

<p>Prema njegovim riječima, internetska platforma za praćenje rada političara "Istinomjer“ je svako njegovo predizborno obećanje ocijenila ispunjenim u prvih 100 dana mandata.</p>

Načelnik Općine Ilidža je pred izbore dao i najviše obećanja, ukupno 87. Efendić realizirao sedam obećanih projekata

Šta su za tri godine uradili sarajevski načelnici: Mandić u cijelosti ispunio jedno obećanje, a Tanović i Muzur po dva

<p><br></p><p>Sarajevo je grad koji ima tek nekolicinu građevina koje svojom visinom i impozantnošću podsjećaju na vodeće svjetske metropole. </p><h2>"Avazov" toranj</h2><p>U tom smislu svakako se ističe „Avaz Twist Tower“, sjedište novinsko-izdavačke kuće&nbsp;„Avaz“. Toranj se nalazi na&nbsp;Marindvoru, u biznis distriktu&nbsp;Sarajeva. Gradnja je počela 2006., a završena je u rekordnom roku krajem 2008. godine. Krasi ga staklena fasada&nbsp;koja se uvija, a visok je 175 metara. Toranj je projektirao Faruk Kapidžić.</p>

<p>Prije izgradnje „Avaz Twist Towera“, „Bosmal City Center“ držao je rekord najvišeg tornja u BiH. „Bosmal“ je stambeni objekt mješovite namjene u sarajevskom naselju Hrasno, a visok je 118 metara. Centar nudi 306 stambenih jedinica - osam penthausa i 298 stanova.</p>

<h2>&nbsp;"Momo i Uzeir"</h2><p>Prije „Avaz Twist Towera“ vlasnik Fahrudin Radončić i kompanija „Avaz“ 2006. godine izgradili su prvi toranj, koji je danas sjedište „Radon Plaze“, poslovnog hotela s pet zvjezdica. Gostima je na raspolaganju 117 soba, kao i jedan predsjednički apartman, dva superior apartmana, wellness centar, konferencijske sale, kafić, rotirajući restoran i zabavni centar s kuglanom i bilijar salom.&nbsp;</p>

<p>UNITIC-ove poslovno-upravne zgrade, poznate i kao UNIS-ovi tornjevi ili tornjevi „Momo i Uzeir“, djelo su čuvenog sarajevskog arhitekte Ivana Štrausa. Neboderi su otvoreni 1986. godine. Oba nebodera visoka su 97 metara te imaju po 25 spratova.</p>

<p>„Sarajevo Tower“ spada u jednu od novijih velikih zgrada. U pitanju je stambeno-poslovna zgrada smještena u Kolodvorskoj ulici u naselju Pofalići. Izgradnja je koštala 100 miliona KM. Zgrada ima 26 spratova i 400 stambenih jedinica.</p><p>Objekt, koji je izgrađen 2008. godine, u vlasništvu je Sirijca Abdulaha Mehdija, a unutar njega smještene su kancelarije brojnih kompanija.</p>

<p>Godine 2008. u naselju Otoka izgrađen je i poslovni centar „Capital Tower“. „Capital“ ima više od 10.000 kvadratnih metara uredskog prostora koji uključuje urede različitih veličina na 16 spratova.</p>

Ističe se „Avaz Twist Tower“, sjedište novinsko-izdavačke kuće „Avaz“. UNITIC-ove poslovne zgrade djelo su čuvenog Ivana Štrausa


Najviše i najljepše zgrade u našem šeheru: Ove građevine "dodiruju" nebo iznad glavnog grada 

<p>U eri hiperprofesionaliziranosti i rigidne kontrole njihovih života, mlađim čitateljima možda bi moglo čudno zvučati da su nekoć postojali profesionalni sportisti čiji su životi bili sve, samo ne sportski. Današnje sportiste uglavnom znamo kao mlade tipove koji sve rade savršeno. Nikada ne puše, ne piju alkohol, fini su prema roditeljima, savršeni su, a mnogi od njih nerijetko završavaju i fakultete s odličnim rezultatima.</p><p>Ja sam iz generacije koja je sada u godinama kada se završavaju sportske karijere, no mnogi od sportista koje smo kao djeca gledali, nisu bili savršeni, radili su puno s*anja - ali im je bilo zabavno, a i nama pratiti njihove dogodovštine. Nekada su pružali izvrsne, nekad malo lošije partije, no mogli ste biti sigurni da vam s njima nikad neće biti dosadno.</p><h2>Vrijeme s karakterom</h2><p>Jedan od takvih osebujnih likova svakako je bio Mario Basler, desno krilo Bayerna iz one slavne generacije iz druge polovine devedesetih. No pored talenta i ubojite desne noge,&nbsp; karijeru Baslera obilježila je i činjenica da naprosto nikad nije htio da ostavi cigarete i alkohol, zajedno sa pratećim problemima koji idu uz njih. To će ga vodiiti u mnogobrojne sukobe s trenerima i upravama klubova, te na kraju i otkaza u Bayernu (u kojem će ga na poziciji desnog krila u startnih 11 zamijeniti upravo naš Hasan Salihamidžić).</p><p>No, fudbaleri poput Baslera su ličnosti koje nam danas, u eri robotiziranih profesionalaca, žarko nedostaju.</p><p>Nemojte me krivo shvatiti - ne kažem da je pušenje ili pijenje alkohola korisno ili da bi trebalo biti uzor nekome&nbsp; – no odgovorno tvrdim da su Mario Basler i drugi slični igrači poput Štefana Efenberga (Stefan Effenberg) posljednje ličnosti s karakterom u njemačkom fudbalu. Oni su se borili za najbolje u timu, oni nisu slijepo slijedili direktive starijih (menadžera ili predsjednika klube) ukoliko se ne slažu s njima - imali su vlastiti mozak i stvarno su ga KORISTILI. Nisu se libili kao igrači javno istupati, izražavati svoje mišljenje (što čine i sad) i u svemu tome demonstrirati orginalnost i karakter.</p>

<p>Možda jedan od razloga zašto je njemačka nogometna reprezentacija doživjela katastrofu na posljednjem Svjetskom prvenstvu je i onaj, svakako ne jedini, ali opći problem unutar nove generacije igrača - svi su tehnički dobro potkovani, ali nemaju loptice, ali one u donjem dijelu. Legendarni Oliver Kah (Kahn) je to često spominjao – treba nam više mud*a! Da biste bili uspješan tim i pojedinac pored tehničkog umijeća morate imati i mu*a, jer upravo ona čine razliku.</p><p>Mario Basler bio je upravo takav igrač. Rođen je 1968. u okolini Kaiserslauterna. Iako je u dva navrata igrao za svoj matični klub, najveće uspjehe ostvario je u Verder Bremenu i velikom Bajernu. Bio je specijalist za prekide, a tokom karijere zabio je brojne golove iz slobodnih udaraca i dva direktno iz kornera.</p><p>Reprezentativna karijera bila mu je ometena povredama koje su se u pravilu poklapale s međunarodnim takmičenjima (zbog povrede je propustio EURO 1996. koji je Njemačka osvojila), ali i problematičnim karakterom zbog kojeg je tadašnjem treneru Berti Fogs (Vogs) bila muka da radi s njim, pa je za Njemačku između 1994. i 1998. odigrao svega 30 utakmica.</p><h2>Legendarni gol</h2><p>Njegov najčuveniji trenutak karijere svakako je gol u finalu Lige prvaka 1999. godine koje se igralo između Bajerna i Mančester junajteda.&nbsp;</p><p>Bila je šesta minuta susreta. Slobodan udarac za Bajern na nekih dvadesetak metara od gola. Šmeihel (Schmeichel) postavlja veliki živi zid. Basler kreće prema lopti, šutira tik iznad zemlje pored živog zida, u Šmeihelov bliži ugao. Golman Mančestera je odlučio iz nekog razloga stati na sredinu gola. Pogledom ispraća kako mu loptu ulazi u lijevi ugao mreže. 1:0 za Bajern.<br><br>Bavarci dominiraju cijelim susretnom, ali lopta više ne ide u gol.</p><p><br></p>

<p>Posljednji minuti utakmice. Cigare i alkohol Basleru ponovo dolaze na naplatu. Jedva stoji na nogama i treneru Otmaru Hicfildu daje znak da želi izmjenu. U 87. minuti Baslera mijenja naš Hasan Salihamidžić. Basler je u svlačionici, utakmica ulazi u 90. minuti. Bajern postaje prvak Evrope, a Super Mario svjetski junak?</p><p>Ne, nipošto! Mariju je suđeno da bude antijunak, a ne junak. 91. minut. Bekam izvodi korner, Tedi Šeringem skreće odbijenu loptu u mrežu. 1:1. Pred nama su produžeci. Ili ipak nisu. 93. minut. Ponovo korner i ponovo Bekam, ali ovaj put strijelac je Ole Gunar Solsker. 2:1 za Junajted. U samo dvije minute Junajted Bajernu preotima titulu iz ruku i postaje prvak Evrope u najnevjerovatnijem finalu ikad.</p><p>Basler nije previše očajavao. Poslije utakmice organizirao je pijanku za igrače Bajerna s kojima je ostao u kafani do ranih jutarnjih sati, jer prema njegovim riječima: „Imali smo razloga da slavimo, nije mala stvar biti drugi u Evropi“.</p><p>No, i kasnu noć prije finala Basler je također dočekao u kafani.</p><p>- Oko dva ujutro, u bar ulazi Otmar Hicfild, valjda mu je neko dojavio gdje sam i govori mi da smjesta idem u hotel. Odgovaram da ću krenuti, ali dok popijem pivo. Kaže on meni: „Smjesta da si krenuo u hotel, inače nećeš sutra igrati.&nbsp;</p><p>„Ne moram ja igrati, ali onda ni ti nećeš pobijediti“, odgovorio sam mu – prisjećao se Basler noći pred finale Lige prvaka.</p>

<p>Naravno, uzimajući navedeno u obzir ne treba čuditi što cijelu utakmicu na kraju ipak nije mogao izgurati.</p><p>Kako je rekao, prva stvar koju je uradio kad je izmijenjen bila je da zapali cigaretu .</p><p>Iz Bajerna je izbačen poslije nekoliko mjesec, nakon jedne tuče u ugostiteljskom objektu. Vratio se u svoj matični Kaizeslautern u kojem je odigrao još četiri sezone, nakon čega je otišao u katarski Al-Rajan da uzme novac i okonča karijeru.</p><p>Je li&nbsp; moglo više?</p><p>Iako je u pitanju bio fudbaler nevjerovatnog talenta i umijeća, ostaje onaj tužni osjećaj da nije postigao ni približno koliko je mogao. Samo malo više discipline i ozbiljnosti da je imao..</p><p>Gostujući s njim u jednoj tv emisiji, bivši potpredsjednik Bajerna Markus Horvik (Hörwick) mu je u lice rekao:</p><p>„Mario, tebe je Bog blagoslavio talentom. Bio si visoko, ali da si imao samo dio ambicioznosti Lotara Mateusa (Lothar Matthäus), mogao si biti na samom vrhu, a Njemačka imati još jednog igrača svjetske klase“.</p><p>„Ne kajem se apsolutno ni zbog čega. Da se ponovo vratim u to doba, 97% stvari bih isto napravio. Ljudi me kritikuju "da si više trenirao, samo da nisi pušio i pio, da si više trčao, mogao si više utakmica za reprezentaciju odigrati, mogao si ovo, mogao si ono..."! Možda sam mogao, a možda i nisam. Da sam više trčao, možda&nbsp; ne bih tako dobro šutirao – odgovorio je Basler Horviku u istoj emisiji.</p><p><br></p>

<p>Smatra se jednim od prirodno najtalentiranijih igrača svoje generacije i imao je nadimak 'Super' Mario - ljudi su ga voljeli ili mrzili - isto vrijedi i za navijače. Bio je lijeni gad i hronični pušač koji nije imao interesa za treniranje, a veliki Franc Bekenbauer (Franz Beckenbauer) ga je opisao kao "nepopravljivog", ali bio je karakter zbog kojeg su ga ljudi voljeli - na kraju karijere priznao je da je mogao postići više s više discipline ali..... bio je sretan!</p>

Bio je lijeni gad i hronični pušač koji nije imao interesa za treniranje, a veliki Franc Bekenbauer  ga je opisao kao "nepopravljivog"

Mogao je biti jedan od najvećih fudbalera ikad: Ali on je više volio cigarete i alkohol

<p>Nakon što je&nbsp;1463.&nbsp;srednjovjekovna kraljevina Bosna pala pod&nbsp;Osmansko carstvo&nbsp;i izgubila svoju nezavisnost, tačno&nbsp;539&nbsp;godina poslije,&nbsp;1. marta 1992.,&nbsp;Bosna i Hercegovina&nbsp;ponovo je odlučila biti nezavisna država, zahvaljujući temeljima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a koji su BiH omogućili da postane ravnopravna jugoslavenska republika.<br></p><p>Nažalost, nezavisnost je plaćena jednom od najviših cijena&nbsp;u historiji BiH.&nbsp;Plan da se iz jugoslavenskog haosa i raspada stvori&nbsp;“Velika Srbija”&nbsp;otkidanjem većeg dijela naše zemlje, u naredne četiri godine, a&nbsp;po narudžbi Miloševića&nbsp;te u izvedbi genocidnih&nbsp;egomanijaka Karadžića i Mladića, na Bosnu i Hercegovinu i, prvenstveno, njeno bošnjačko stanovništvo sručit će tone granata i vrelog čelika, a koncentracioni logori i pokušaj istrebljenja cijelog jednog naroda rezultirat će&nbsp;prvim genocidom u Evropi&nbsp;nakon&nbsp;Drugog svjetskog rata.</p><p>No, BiH je preživjela, doduše, unutar sebe podijeljena, osakaćena, devastirana, ali je preživjela. Prolivenu krv i nepravedan mir pratili su&nbsp;mirnodopska pljačka, siromaštvo i uništavanje pozitivnog naslijeđa i vrijednosti u režiji novih vladajućih&nbsp;etnonacionalnih elita. Patriotizam, entuzijazam, vjeru i spremnost da se da život za svoju državu zamijenili su&nbsp;bijes, očaj, letargija, raseljene porodice, njih na hiljade, i pitanje koje se sve češće postavlja: „Je li se uopće vrijedilo za ovakvu državu boriti?“</p><p>Za ovakvu državu se uistinu nije vrijedilo boriti, no ona ne mora biti ovakva. No, najmanja usluga koju  možemo napraviti svima onima koja su dali živote za našu slobodu i nezavisnost je&nbsp;da ne dozvolimo&nbsp;da nam nadu u zemlju i vrijednost borbe za nju unište razni&nbsp;hohštapleri, ratni profiteri, kriminalci, hijene, nitkovi, podrumaši i beskrupulozni predatori koji su preuzeli kontrolu nad državom i našim životima.</p><p>Najveći poklon našim neprijateljima&nbsp;bit će ako, utapajući se u letargiji, dozvolimo da nepravda, siromaštvo i beznađe koje nas je snašlo ubiju u nama nadu da se vrijedi&nbsp;boriti za ovu državu.</p><p>Neprijatelje Bosne i Hercegovine&nbsp;i njene državnosti, one koji je vrijeđaju, siju sjeme podjele i mržnje te najavljuju referendume i otcjepljenja, valja podsjetiti da je cjelovita i nezavisna Bosna&nbsp;najveća težnja bosanskog naroda. Mi o njoj nikada nećemo više pregovarati, nikada je nećemo predati, ali smo spremni žrtvovati se za nju, kao što smo bili jučer, tako smo i danas, a bit ćemo i sutra.</p>

Ponovo otvoren prostor za postizborne igrice: Zašto Sarajlije ne mogu direktno birati gradonačelnika

Najava Ane Moris mogla bi im zakomplicirati život: Crnolistaši ostaju bez računa u bankama?

Efendić najavio da će SBiH i DF zajedno izaći na izbore

Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

Bosanske breskvice

I SDA traži partnere da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatom: Građani će vjerovatno birati između dva bloka

Glavni grad godinama bilježi negativan prirodni priraštaj: Sarajlije izumiru!

Kako je visoki predstavnik smijenio Poplašena da bi spasio Dodika

U Kantonu Sarajevo vodi se pravi mali rat unutar stranke: Šteta preko Damira Hadžića pokušava preuzeti SDP?

Šta dalje?

Mehmed Kapetanović Ljubušak: Intelektualac iza kojeg su ostali Vijećnica, tramvaj, gradska tržnica...

Zašto je Cvijanović napravila skandal u Antaliji

Šta su za tri godine uradili sarajevski načelnici: Mandić u cijelosti ispunio jedno obećanje, a Tanović i Muzur po dva

Najviše i najljepše zgrade u našem šeheru: Ove građevine "dodiruju" nebo iznad glavnog grada

Mogao je biti jedan od najvećih fudbalera ikad: Ali on je više volio cigarete i alkohol

Je li vrijedilo

Ponovo otvoren prostor za postizborne igrice: Zašto Sarajlije ne mogu direktno birati gradonačelnika

Najava Ane Moris mogla bi im zakomplicirati život: Crnolistaši ostaju bez računa u bankama?

Efendić najavio da će SBiH i DF zajedno izaći na izbore

Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

Bosanske breskvice

I SDA traži partnere da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatom: Građani će vjerovatno birati između dva bloka

Glavni grad godinama bilježi negativan prirodni priraštaj: Sarajlije izumiru!

Kako je visoki predstavnik smijenio Poplašena da bi spasio Dodika

U Kantonu Sarajevo vodi se pravi mali rat unutar stranke: Šteta preko Damira Hadžića pokušava preuzeti SDP?

Šta dalje?

Mehmed Kapetanović Ljubušak: Intelektualac iza kojeg su ostali Vijećnica, tramvaj, gradska tržnica...

Zašto je Cvijanović napravila skandal u Antaliji

Šta su za tri godine uradili sarajevski načelnici: Mandić u cijelosti ispunio jedno obećanje, a Tanović i Muzur po dva

Najviše i najljepše zgrade u našem šeheru: Ove građevine "dodiruju" nebo iznad glavnog grada

Mogao je biti jedan od najvećih fudbalera ikad: Ali on je više volio cigarete i alkohol

Je li vrijedilo