<p>U eri hiperprofesionaliziranosti i rigidne kontrole njihovih života, mlađim čitateljima možda bi moglo čudno zvučati da su nekoć postojali profesionalni sportisti čiji su životi bili sve, samo ne sportski. Današnje sportiste uglavnom znamo kao mlade tipove koji sve rade savršeno. Nikada ne puše, ne piju alkohol, fini su prema roditeljima, savršeni su, a mnogi od njih nerijetko završavaju i fakultete s odličnim rezultatima.</p><p>Ja sam iz generacije koja je sada u godinama kada se završavaju sportske karijere, no mnogi od sportista koje smo kao djeca gledali, nisu bili savršeni, radili su puno s*anja - ali im je bilo zabavno, a i nama pratiti njihove dogodovštine. Nekada su pružali izvrsne, nekad malo lošije partije, no mogli ste biti sigurni da vam s njima nikad neće biti dosadno.</p><h2>Vrijeme s karakterom</h2><p>Jedan od takvih osebujnih likova svakako je bio Mario Basler, desno krilo Bayerna iz one slavne generacije iz druge polovine devedesetih. No pored talenta i ubojite desne noge,&nbsp; karijeru Baslera obilježila je i činjenica da naprosto nikad nije htio da ostavi cigarete i alkohol, zajedno sa pratećim problemima koji idu uz njih. To će ga vodiiti u mnogobrojne sukobe s trenerima i upravama klubova, te na kraju i otkaza u Bayernu (u kojem će ga na poziciji desnog krila u startnih 11 zamijeniti upravo naš Hasan Salihamidžić).</p><p>No, fudbaleri poput Baslera su ličnosti koje nam danas, u eri robotiziranih profesionalaca, žarko nedostaju.</p><p>Nemojte me krivo shvatiti - ne kažem da je pušenje ili pijenje alkohola korisno ili da bi trebalo biti uzor nekome&nbsp; – no odgovorno tvrdim da su Mario Basler i drugi slični igrači poput Štefana Efenberga (Stefan Effenberg) posljednje ličnosti s karakterom u njemačkom fudbalu. Oni su se borili za najbolje u timu, oni nisu slijepo slijedili direktive starijih (menadžera ili predsjednika klube) ukoliko se ne slažu s njima - imali su vlastiti mozak i stvarno su ga KORISTILI. Nisu se libili kao igrači javno istupati, izražavati svoje mišljenje (što čine i sad) i u svemu tome demonstrirati orginalnost i karakter.</p>

<p>Možda jedan od razloga zašto je njemačka nogometna reprezentacija doživjela katastrofu na posljednjem Svjetskom prvenstvu je i onaj, svakako ne jedini, ali opći problem unutar nove generacije igrača - svi su tehnički dobro potkovani, ali nemaju loptice, ali one u donjem dijelu. Legendarni Oliver Kah (Kahn) je to često spominjao – treba nam više mud*a! Da biste bili uspješan tim i pojedinac pored tehničkog umijeća morate imati i mu*a, jer upravo ona čine razliku.</p><p>Mario Basler bio je upravo takav igrač. Rođen je 1968. u okolini Kaiserslauterna. Iako je u dva navrata igrao za svoj matični klub, najveće uspjehe ostvario je u Verder Bremenu i velikom Bajernu. Bio je specijalist za prekide, a tokom karijere zabio je brojne golove iz slobodnih udaraca i dva direktno iz kornera.</p><p>Reprezentativna karijera bila mu je ometena povredama koje su se u pravilu poklapale s međunarodnim takmičenjima (zbog povrede je propustio EURO 1996. koji je Njemačka osvojila), ali i problematičnim karakterom zbog kojeg je tadašnjem treneru Berti Fogs (Vogs) bila muka da radi s njim, pa je za Njemačku između 1994. i 1998. odigrao svega 30 utakmica.</p><h2>Legendarni gol</h2><p>Njegov najčuveniji trenutak karijere svakako je gol u finalu Lige prvaka 1999. godine koje se igralo između Bajerna i Mančester junajteda.&nbsp;</p><p>Bila je šesta minuta susreta. Slobodan udarac za Bajern na nekih dvadesetak metara od gola. Šmeihel (Schmeichel) postavlja veliki živi zid. Basler kreće prema lopti, šutira tik iznad zemlje pored živog zida, u Šmeihelov bliži ugao. Golman Mančestera je odlučio iz nekog razloga stati na sredinu gola. Pogledom ispraća kako mu loptu ulazi u lijevi ugao mreže. 1:0 za Bajern.<br><br>Bavarci dominiraju cijelim susretnom, ali lopta više ne ide u gol.</p><p><br></p>

<p>Posljednji minuti utakmice. Cigare i alkohol Basleru ponovo dolaze na naplatu. Jedva stoji na nogama i treneru Otmaru Hicfildu daje znak da želi izmjenu. U 87. minuti Baslera mijenja naš Hasan Salihamidžić. Basler je u svlačionici, utakmica ulazi u 90. minuti. Bajern postaje prvak Evrope, a Super Mario svjetski junak?</p><p>Ne, nipošto! Mariju je suđeno da bude antijunak, a ne junak. 91. minut. Bekam izvodi korner, Tedi Šeringem skreće odbijenu loptu u mrežu. 1:1. Pred nama su produžeci. Ili ipak nisu. 93. minut. Ponovo korner i ponovo Bekam, ali ovaj put strijelac je Ole Gunar Solsker. 2:1 za Junajted. U samo dvije minute Junajted Bajernu preotima titulu iz ruku i postaje prvak Evrope u najnevjerovatnijem finalu ikad.</p><p>Basler nije previše očajavao. Poslije utakmice organizirao je pijanku za igrače Bajerna s kojima je ostao u kafani do ranih jutarnjih sati, jer prema njegovim riječima: „Imali smo razloga da slavimo, nije mala stvar biti drugi u Evropi“.</p><p>No, i kasnu noć prije finala Basler je također dočekao u kafani.</p><p>- Oko dva ujutro, u bar ulazi Otmar Hicfild, valjda mu je neko dojavio gdje sam i govori mi da smjesta idem u hotel. Odgovaram da ću krenuti, ali dok popijem pivo. Kaže on meni: „Smjesta da si krenuo u hotel, inače nećeš sutra igrati.&nbsp;</p><p>„Ne moram ja igrati, ali onda ni ti nećeš pobijediti“, odgovorio sam mu – prisjećao se Basler noći pred finale Lige prvaka.</p>

<p>Naravno, uzimajući navedeno u obzir ne treba čuditi što cijelu utakmicu na kraju ipak nije mogao izgurati.</p><p>Kako je rekao, prva stvar koju je uradio kad je izmijenjen bila je da zapali cigaretu .</p><p>Iz Bajerna je izbačen poslije nekoliko mjesec, nakon jedne tuče u ugostiteljskom objektu. Vratio se u svoj matični Kaizeslautern u kojem je odigrao još četiri sezone, nakon čega je otišao u katarski Al-Rajan da uzme novac i okonča karijeru.</p><p>Je li&nbsp; moglo više?</p><p>Iako je u pitanju bio fudbaler nevjerovatnog talenta i umijeća, ostaje onaj tužni osjećaj da nije postigao ni približno koliko je mogao. Samo malo više discipline i ozbiljnosti da je imao..</p><p>Gostujući s njim u jednoj tv emisiji, bivši potpredsjednik Bajerna Markus Horvik (Hörwick) mu je u lice rekao:</p><p>„Mario, tebe je Bog blagoslavio talentom. Bio si visoko, ali da si imao samo dio ambicioznosti Lotara Mateusa (Lothar Matthäus), mogao si biti na samom vrhu, a Njemačka imati još jednog igrača svjetske klase“.</p><p>„Ne kajem se apsolutno ni zbog čega. Da se ponovo vratim u to doba, 97% stvari bih isto napravio. Ljudi me kritikuju "da si više trenirao, samo da nisi pušio i pio, da si više trčao, mogao si više utakmica za reprezentaciju odigrati, mogao si ovo, mogao si ono..."! Možda sam mogao, a možda i nisam. Da sam više trčao, možda&nbsp; ne bih tako dobro šutirao – odgovorio je Basler Horviku u istoj emisiji.</p><p><br></p>

<p>Smatra se jednim od prirodno najtalentiranijih igrača svoje generacije i imao je nadimak 'Super' Mario - ljudi su ga voljeli ili mrzili - isto vrijedi i za navijače. Bio je lijeni gad i hronični pušač koji nije imao interesa za treniranje, a veliki Franc Bekenbauer (Franz Beckenbauer) ga je opisao kao "nepopravljivog", ali bio je karakter zbog kojeg su ga ljudi voljeli - na kraju karijere priznao je da je mogao postići više s više discipline ali..... bio je sretan!</p>

Bio je lijeni gad i hronični pušač koji nije imao interesa za treniranje, a veliki Franc Bekenbauer  ga je opisao kao "nepopravljivog"

Mogao je biti jedan od najvećih fudbalera ikad: Ali on je više volio cigarete i alkohol

<p>Nakon što je&nbsp;1463.&nbsp;srednjovjekovna kraljevina Bosna pala pod&nbsp;Osmansko carstvo&nbsp;i izgubila svoju nezavisnost, tačno&nbsp;539&nbsp;godina poslije,&nbsp;1. marta 1992.,&nbsp;Bosna i Hercegovina&nbsp;ponovo je odlučila biti nezavisna država, zahvaljujući temeljima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a koji su BiH omogućili da postane ravnopravna jugoslavenska republika.<br></p><p>Nažalost, nezavisnost je plaćena jednom od najviših cijena&nbsp;u historiji BiH.&nbsp;Plan da se iz jugoslavenskog haosa i raspada stvori&nbsp;“Velika Srbija”&nbsp;otkidanjem većeg dijela naše zemlje, u naredne četiri godine, a&nbsp;po narudžbi Miloševića&nbsp;te u izvedbi genocidnih&nbsp;egomanijaka Karadžića i Mladića, na Bosnu i Hercegovinu i, prvenstveno, njeno bošnjačko stanovništvo sručit će tone granata i vrelog čelika, a koncentracioni logori i pokušaj istrebljenja cijelog jednog naroda rezultirat će&nbsp;prvim genocidom u Evropi&nbsp;nakon&nbsp;Drugog svjetskog rata.</p><p>No, BiH je preživjela, doduše, unutar sebe podijeljena, osakaćena, devastirana, ali je preživjela. Prolivenu krv i nepravedan mir pratili su&nbsp;mirnodopska pljačka, siromaštvo i uništavanje pozitivnog naslijeđa i vrijednosti u režiji novih vladajućih&nbsp;etnonacionalnih elita. Patriotizam, entuzijazam, vjeru i spremnost da se da život za svoju državu zamijenili su&nbsp;bijes, očaj, letargija, raseljene porodice, njih na hiljade, i pitanje koje se sve češće postavlja: „Je li se uopće vrijedilo za ovakvu državu boriti?“</p><p>Za ovakvu državu se uistinu nije vrijedilo boriti, no ona ne mora biti ovakva. No, najmanja usluga koju  možemo napraviti svima onima koja su dali živote za našu slobodu i nezavisnost je&nbsp;da ne dozvolimo&nbsp;da nam nadu u zemlju i vrijednost borbe za nju unište razni&nbsp;hohštapleri, ratni profiteri, kriminalci, hijene, nitkovi, podrumaši i beskrupulozni predatori koji su preuzeli kontrolu nad državom i našim životima.</p><p>Najveći poklon našim neprijateljima&nbsp;bit će ako, utapajući se u letargiji, dozvolimo da nepravda, siromaštvo i beznađe koje nas je snašlo ubiju u nama nadu da se vrijedi&nbsp;boriti za ovu državu.</p><p>Neprijatelje Bosne i Hercegovine&nbsp;i njene državnosti, one koji je vrijeđaju, siju sjeme podjele i mržnje te najavljuju referendume i otcjepljenja, valja podsjetiti da je cjelovita i nezavisna Bosna&nbsp;najveća težnja bosanskog naroda. Mi o njoj nikada nećemo više pregovarati, nikada je nećemo predati, ali smo spremni žrtvovati se za nju, kao što smo bili jučer, tako smo i danas, a bit ćemo i sutra.</p>

Cjelovita i nezavisna Bosna je najveća težnja bosanskog naroda

Je li vrijedilo

<p class="">Nakon što je njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko) desetak godina bio uglavnom pasivan, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) od samog početka svog mandata odlučio je aktivno upotrebljavati svoje bonske ovlasti.<br></p><h2>Neutraliziranje Lende</h2><p>Poziciju visokog predstavnika Kristijan Šmit preuzeo je 1. avgusta 2021. godine. Aktuelni visoki predstavnik do sada je više puta upotrebljavao bonske ovlasti. Najznačajnija je svakako njegova odluka iz izborne noći 2. oktobra 2022. godine, kada je promijenio Izborni zakon u FBiH te povećao broj delegata u Domu naroda FBiH.</p><p>Vrijedi spomenuti i&nbsp;odluku iz aprila 2022. godine kojom je Šmit nametnuo suspenziju na raspolaganje državnom imovinom. Iako se ona pokušava pravno izbjeći u RS, ona je na snazi i tretira se kao&nbsp;dio zakona Bosne i Hercegovine.&nbsp;</p><p>Značajno je Šmitovo korištenje bonskih ovlasti i od 27. aprila 2023. godine, kada je omogućio formiranje Vlade Federacije BiH, koja je imala osiguranu parlamentarnu većinu, nakon što je SDA-ov potpredsjednik FBiH Refik Lendo odbio staviti potpis na davanje mandata Nerminu Nikšiću za formiranje Vlade.</p><h2>Memorijalni centar</h2><p>Najviše puta Šmit je koristio svoje ovlasti kako bi suspendirao neustavne odluke vlasti u Republici Srpskoj.</p><p>Početkom jula prošle godine Šmit je poništio neustavne zakone NSRS u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH u RS.</p><p>U februaru prošle godine Šmit je poništio zakon o nepokretnoj imovini RS. </p><p>U septembru 2023., na 20. godišnjicu osnivanja Centra, nametnuo je izmjene Zakona o Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica kojima je ovoj instituciji finansijski i logistički olakšao rad.</p><p>Krajem prošle godine Šmit je ponovo najavio mogućnost korištenja bonskih ovlasti. Visoki predstavnik je postavio rok političarima od tri sedmice da naprave tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi se povećala transparentnost izbornog procesa. Umjesto ispunjavanja ovog uvjeta, bh. političari do danas o tome „pregovaraju“, i dalje bez konkretnog rješenja, odnosno izmjena Izbornog zakona.</p><h2>Više od 900 odluka</h2><p>Zahvaljujući bonskim ovlastima, visoki predstavnici nametnuli su više od 900 odluka. Bonske ovlasti omogućile su BiH da, između ostalog, dobije konvertibilnu marku kao valutu, zastavu, grb, registarske tablice, konstitutivnost naroda na teritoriji cijele države. Smijenjene su i desetine funkcionera koji su podrivali Dejtonski ustav. </p><p>Rekorder u korištenju bonskih ovlasti je Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji ih je koristio čak 430 puta.&nbsp;</p>

Najviše puta Šmit je koristio svoje ovlasti kako bi suspendirao neustavne odluke vlasti u Republici Srpskoj

Kako je Šmit posezao za bonskim ovlastima: Od Izbornog zakona do nove Vlade FBiH

<p>Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić danas je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održao govor povodom Dana nezavisnosti.</p><p>S obzirom na to da Željko Komšić trenutno završava drugi dvostruki mandat u Predsjedništvu, što znači da na sljedećim izborima neće moći biti kandidat, jedno od pitanja studenata glasilo je kakvi su mu planovi nakon toga. Ono što je zanimljivo jeste da je Željko Komšić odgovorio da već ima u vidu svog nasljednika, otkrivši da je u pitanju ženska osoba.</p><p>-	Mislim da sam pronašao pogodnu osobu. Ostane mi samo da tu osobu ubijedim da krene u tom pravcu, jer mislim da može da pobijedi - poručio je.</p><p>U javnosti su se već pojavile spekulacije da je riječ o Martini Mlinarević, trenutnoj Komšićevoj ambasadorici u Pragu. Prije ulaska u diplomatske vode, Martina Mlinarević se bavila spisateljstvom te bila popularna ličnost u javnosti. Ipak, odluka Komšića da je postavi za ambasadoricu u Pragu, 2019. godine, izazvala je burne reakcije u zapadnoj Hercegovini iz koje je Mlinarević rodom, te je zbog toga bila meta brojnih verbalnih napada i prijetnji.</p><p>Ipak, i na poziciji ambasadorice Mlinareviće je stekla veliku popularnost i simpatije u javnosti. S obzirom na činjenicu da je trenutno ubjedljivo najpopularnija žena povezana s političkom organizacijom Željka Komšića, jasno je da mnogi u njoj prepoznaju favorita za njegovog nasljednika.</p><p>Sama Mlinarević se, međutim, na svom Twitter ogradila od takvih navoda, ističući kako ne planira da bude Komšićeva nasljednica.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Ne mijenjam. Ljubazno vas molim, nemojte meni i mojoj obitelji radi neprovjerenih vijesti na vrat navlačiti kojekakve psihopate. Hvala. <a href="https://t.co/QoMDbSOsMW">https://t.co/QoMDbSOsMW</a></p>&mdash; Martina Mlinarević (@MartinaMlinare1) <a href="https://twitter.com/MartinaMlinare1/status/1762472953717964979?ref_src=twsrc%5Etfw">February 27, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mnogi u njoj prepoznaju favorita za Komšićevog nasljednika

Komšićev as iz rukava: Je li Martina Mlinarević njegova nasljednica?

<p>Evropljani strahuju od povratka Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću, a ko nas može kriviti nakon što je rekao da će "ohrabriti" Ruse da "čine šta god žele" saveznicima koji ne plaćaju dovoljno za njihovu odbranu? Ipak, taj bi komentar trebao probuditi one u Evropi koji misle da su američki rezervoari resursa i volje beskonačni. Tramp odražava rastuću američku frustraciju mnogim saveznicima koji se odbijaju suočiti sa surovom međunarodnom stvarnošću: da se suparnici ubrzano naoružavaju, a jedini garant sigurnosti ostaju veliki, a možda i neodrživi vojni izdaci SAD.</p><p>Evropa je uživala u desetljećima dugom odmoru od obaveze najvažnijeg aspekta države: ulaganja u sigurnost. Činilo se da su benigni međunarodni uvjeti 90-ih i ranih 2000-ih bili uvod u miroljubivu globalnu zajednicu. Sada je jasno da se napredak prema globalnoj harmoniji ne događa, a njegovanje takvih iluzija je opasno.</p><p>Neki, posebno na evropskom istočnom ratištu potpuno su se probudili u realnosti takmičenja i rata. Ali druge, poput Njemačke i Italije, troše znatno ispod 2 posto bruto domaćeg proizvoda (NATO obaveza) na odbranu – pri čemu većina tog novca ide na birokratiju, a ne na oružje.</p><p>Evropa se treba bojati svojih neprijatelja. Agresivna Rusija, koja gura prema zapadu, neće stati ni nakon što Vladimir Putin ode s vlasti. Tokom proteklih deset godina Rusija je povećala svoje izdatke za odbranu za 300 posto, dok su zemlje EU povećale svoje za samo 20 posto. Kvalitet zapadnog oružja možda je bolji, ali rat u Ukrajini pokazuje da je i kvantitet važan.</p><p>Dok Tramp u pohodu na drugi predsjednički mandat javno izjavljuje da ga ostatak svijeta manje-više ne interesira, Evropa ostaje smušena, neodlučna i pitanje je koliko uopće sposobna za vlastitu odbranu. A ako dodamo radikalnu desnicu koja će na predstojećim izborima za Evropski parlament izvjesno znatno ojačati, imamo itekako razloga bojati se i za budućnost BiH. I krajnje ozbiljno shvatiti izjavu Dodika da će proglasiti nezavisnost u slučaju Trampovog dolaska na vlast.</p>

Ima li razloga bojati se za budućnost BiH

Jesmo li spremni za Trampa

<p>Gost večerašnjeg FGR Podcasta je poduzetnik i investitor Edin Mehić. U razgovoru za FGR Podcast Mehić govori o svojim poduzetničkim počecima, kako se izvukao iz prvog bankrota, zašto se bogatstvo u našoj zemlji i dalje tretira kao grijeh, zašto smo kao društvo prestali vjerovati da možemo biti uspješni, kako bh. ekonomiju ponovo učiniti velikom te novim poslovnim projektima u koje kreće.</p><h2>"Platit ću ti da nađeš normalan posao"</h2><p>- Ja sam još 1995. počeo koristiti internet, bio sam među prvim u BiH. Ja sam spletom sretnih okolnosti završio u poduzetništvu. Postao sam zaljubljen u tehnologiju i rekao sam sebi da ću se tim baviti. Krenuo sam raditi neke softvere, asistent na fakultetu je prepoznao moj potencijal i rekao da mi UN ima projekt i da im treba firma za IT usluge. I tako mi osnujhemo firmu i dobijemo od UN-a posao. Ubrzo napravim dvije fakture: jednu od 800 i drugu od 400 hiljada KM. Mogu reći da sam tako došao do prvog miliona već pri prvom poslu – istakao je Mehić.</p><p>Mehić navodi da, međutim, njegova sreća s prvim biznisom nije dugo trajala.</p><p>- Ti kad imaš jednog klijenta, ti nisi poduzetnik, nego radnik, praktički radiš za tog klijenta i potpuno zavisiš od njega. U jednom trenutku UN naprosto otkazuje saradnju sa mnom i ja ostajem bez ičega. A kako sam tad bio mlad i nisam ništa znao o upravljanju novcem, većinu toga sam potrošio, kupio sam sebi jednu lijepu kuću, auto, trošio sam nemilice. Hajde, nastavim ja s poslom, nađem nove klijente, ali tu nastaje novi problem. Ovi naši s kojima sam radio neće da plate za usluge. Tako je da dođem u situaciju da dugujem 200.000 KM, a na računu firme nula. Tada sam svu silu uložio u vraćanje duga i spas firme. Sjećam se da mi je otac tad rekao: „Posudit ću ti 2.000 KM, ali pod uslovom da nađeš pravi posao, kroz smijeh se prisjeća Mehić.</p>

<p>Ipak, firmu je na kraju uspio spasiti, a vremenom je ušao u cijeli niz novih poslova.</p><p>- Ja volim pokrenuti posao, staviti ga na noge, ali ne držim jedne stvari kao pijan plota. Mislim da je važno prepoznati kada izaći iz nekog posla - savjetuje Mehić</p><h2>Inspirisan Blumom</h2><p>Mehić u razgovoru najavljuje svoj veliki projekat Bloomteq, tehnološku kompaniju inspirisanu osnivačem Emerikom Blumom.</p><p>- Moja ambicija je da napravim najveću regionalnu IT kompaniju i da uspješno poslujemo na globalnom nivou. Meni se ljudi smiju kad to kažem, ali ja želim otvoreno reći – to mi je cilj. Znate, ja mislim da je veliki problem biznisa u BiH što sve radimo na malo. Niko ovdje više nema vjeru da on zaista može globalan igrač da bude u bilo čemu. A upravo smo to imali u vrijeme Emerika Bluma, čovjeka nevjerovatne vizije koji je rekao – hajmo biti među najboljim na svijetu, hajde da se takmičimo sa tim Siemensom. Meni se čini da nama nedostaje te vrste samopouzdanja i nacionalnog ponosa koji je imala generacija u Jugoslaviji. Čini mi se da je nakon pobjede u Drugom svjetkom ratu ta generacija vjerovala da je sve moguće – ističe Mehić.</p><p>Cijeli FGR Podcast pogledajte na Avaz TV-u.</p><p>Pretplatite se na <a href="https://www.youtube.com/channel/UCaRTo-H6Q9QZVKu9tDi-0WQ">YouTube kanal Avaz TV-a.</a></p>

Moja ambicija je da u Sarajevu napravim najveću regionalnu IT kompaniju  i da poslujemo globalno. Meni se ljudi smiju kad to kažem, navodi Mehić

Edin Mehić: Davno sam zaradio prvi milion, a i dalje mi se smiju

<p>Rastući troškovi hrane, ekonomska stagnacija i sve lošiji životni standard mogli bi birače gurnuti u ruke krajnje desnice na evropskim izborima kasnije ove godine, što bi moglo dodatno uzdrmati političku agendu u Briselu.<br></p><h2>Ekonomski problemi</h2><p>U jeku rasta životnih troškova evropska krajnja desnica je napredovala. Đorđa Meloni (Giorgia) pobijedila je na izborima u Italiji 2022., a Gert Vilders (Geert Wilders) u Nizozemskoj prošle godine. U Njemačkoj je radikalna desničarska stranka AfD druga po popularnosti.</p><p>Inflacija ipak pada, što evropskim političarima daje nadu da će se ekonomija EU poboljšati nakon više od godinu bez rasta. No, poboljšanja će početi biti vidljiva tek nakon ljeta, a ne za vrijeme izbora, koji će biti održani u cijeloj EU za Evropski parlament od 6. do 9. juna.</p><p>Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast utjecaja stranaka krajnje desnice koje pripadaju grupi Identitet i demokratija (ID). Ta grupacija uključuje francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemački AfD, belgijski (flamanski) Vlaams Belang i austrijski FPO.</p><p>ID bi mogao postati treći klub po broju zastupnika u Evropskom parlamentu i preteći liberalni klub Obnovimo Evropu, koji ima sličnu snagu kao još jedna druga radikalno desna grupa koja raste – Evropski konzervativci i reformisti (ECR).</p><h2>Loše vijesti</h2><p>U ECR-u su stranka Đorđe Meloni, donedavno vladajući poljski PiS, španski Vox itd. “Velika koalicija” koja okuplja pučane, socijaldemokrate i Obnovimo Evropu trebala bi ostati većina u Evropskom parlamentu, ali će nedvojbeno biti oslabljena.</p><p>Šta će to značiti za Bosnu i Hercegovinu? Ono što je izvjesno jeste da će s jačim desničarskim snagama u Evropskoj uniji, čak i ako umjerenije stranke na kraju formiraju veliku vladajuću koaliciju, postojati daleko manje raspoloženja za bezuvjetno širenje Unije i gledanje kroz prste na neispunjene uvjete. BiH bi stoga doslovno trebala trčati da u što kraćem periodu do kraja godine ispuni što više obaveza kako bi dublje ušla u evropski voz. No, kako stvari sada stoje, i nemamo previše razloga za optimizam.</p><h2>Evropljani nezadovoljni</h2><p>Gotovo tri od četiri stanovnika EU vjeruju da će njihov životni standard pasti ove godine, dok gotovo svaki drugi kaže da se već pogoršao, pokazuje istraživanje Eurobarometra Evropskog parlamenta objavljeno u decembru. Gotovo 37 posto učesnika reklo je da ima poteškoća s plaćanjem računa.</p>

Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast utjecaja stranaka krajnje desnice koje pripadaju grupi Identitet i demokratija

Desničarski lideri: Instalacija s protesta u Njemačkoj

Podaci zbog kojih trebamo biti ozbiljno zabrinuti: Šta jačanje radikalne desnice u EU znači za BiH

<p>Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2024. godini predložio je dva kandidata za dodjelu pojedinačne nagrade i dva kandidata za dodjelu kolektivne nagrade.</p><h2>Pojedinačne nominacije</h2><p>Za dodjelu pojedinačne Šestoaprilske nagrade predložena je prof. dr. sci. Branislava Perunčić-Draženović za značajna ostvarenja i rezultate rada u oblasti nauke i obrazovanja, kao prvorangirana, te Zdravko Čolić za značajna ostvarenja i rezultate rada u oblasti kulture i umjetnosti, kao drugorangirani kandidat.</p>

<p>Branislava Perunčić-Draženović je emeritus profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, Odsjek automatika i elektronika, te je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1987. godine. </p><p>Glavne doprinose ostvarila je u oblastima teorije sistema s promjenljivim strukturama, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima. Velike doprinose ostvarila je u oblasti sistema s promjenljivim strukturama na temu kliznih režima upravljanja. </p><p>U oblasti teorije grafova definirala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan, a u oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima definirala je 1988. godine metodu analize pomoću bilinearnih formi.</p><p>Zdravka Čolića, naravno, ne treba posebno predstavljati. Riječ je o, vjerovatno, najpopularnijem pjevaču s ovih prostora i istinskom brendu grada Sarajeva koji je, tokom višedecenijskog rada, iza sebe ostavio desetine hitova koje slušaju sve generacije.</p><h2>Rad i stvaralaštvo</h2><p>Za dodjelu kolektivne Šestoaprilske nagrade predloženo je Udruženje „Renesansa“ za značajna ostvarenja i rezultate rada u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, kao prvorangirani, te Udruženje Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca za značajna ostvarenja i rezultate rada u drugim oblastima rada i stvaralaštva, kao drugorangirani kandidat.</p>

<p>Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke „Renesansa“, osnovano 8. maja 1999. godine, u okviru svojih aktivnosti, organizira edukacije, predavanja stručnjaka o karcinomu i načinima liječenja, te pruža pomoć oboljelima.</p><p>Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca osnovano je u najturbulentnijem periodu odbrane Bosne i Hercegovine 22. decembra 1992. godine, u opkoljenom Sarajevu, u kongresnoj sali hotela „Holiday Inn“, na inicijativu intelektualaca i tadašnjeg državnog rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine. Osnivačkoj skupštini prethodio je rad Organizacionog odbora Kongresa, za čijeg je predsjednika izabran prof. dr. Enes Pelidija, a za generalnog sekretara mr. Husnija Kamberović.&nbsp;</p>

<p>Predsjednici Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, od njegovog osnivanja 1992. godine do danas, bili su Alija Isaković, prof. dr. Nedžad Kurto, prof. dr. Atif Purivatra, prof. dr. Sabira Hadžović, prof. dr. Hasan Muratović, te prof. dr. Nedžad Mulabegović.</p><h2>Odluka u martu</h2><p>Gradsko vijeće Sarajeva će, u skladu s Odlukom o uvjetima i načinu dodjele Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, razmotriti prijedloge Odbora i donijeti konačnu odluku o dodjeli ovog najprestižnijeg priznanja Grada u 2024. godini na sjednici koja će biti održana sredinom marta.</p>

Za dodjelu pojedinačne Šestoaprilske nagrade predloženi su dr. sci. Branislava Perunčić-Draženović i Zdravko Čolić

Predstavljamo sve nominirane: Ko su kandidati za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva

<p>Nedim Makarević, bivši ambasador BiH u Pakistanu, Afganistanu, Norveškoj i Islandu i trenutni opunomoćenik njemačkih liberala za Zapadni Balkan, nedavno je prisustvovao Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji na kojoj je učestvovao i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Makarević kaže da je na Konferenciji apsolutni fokus bio na Rusiju i prijetnjo ratnim eskalacijama.<br></p><p>-	Razmatralo se kako bi i da li bi Njemačka pa i sama EU mogla odgovoriti na vojnu prijetnju , šta bi se dešavalo u prvoj fazi i koji bi bili potencijalni scenariji. Kada je u pitanju mogućnost da Rusija izazove haos u BiH, ta mogućnost je ocijenjena kao realna. O tome su kako Zelenski, tako i Lukašenko pričali otvoreno u medijima. Međutim, ta prava destabilizacija , ocjenjuje se, može se desiti samo onda ako se prethodno izvrši pritisak na Rumuniju koja je NATO član. Kako vidimo upravo sada se dešavaju opasna previranja u Moldaviji, a znamo da su tu već ruske trupe stacionirane od prije.</p><h2>Zagrljaj Putina</h2><p>Makarević smatra da je velika mogućnost da Dodik zakoči evropski put BiH.</p><p>-	 Postoji milion načina na koji on to može uraditi. Iz Američke ambasade poručuju da je glavna prepreka evropskoj budućnosti BiH - Dodik i njegova destruktivna politika. On sada, kažu iz Ambasade, želi pobjeći od odgovornosti za svoje postupke, ali ako BiH ne učini još jedan korak naprijed u martu, jasno čija će biti glavna krivica. Američka ambasada ponovo ga je kritikovala navodeći da on ne sarađuje sa svojim partnerima i prebacuje odgovornost na druge. U saopštenju za javnost Ambasada SAD je navela da Milorad Dodik tvrdi da je "spreman za EU", ali njegov zagrljaj Vladimira Putina i podrška ruskoj brutalnoj invaziji na Ukrajinu, njegova antidejtonska retorika i djelovanje, te napadi na institucije na državnom nivou, neophodne za napredak na putu Bosne i Hercegovine ka  evroatlantskim integracijama, pobijaju tvrdnje Dodika.</p><p>Makarević navodi da na evropski put BiH negativno može utjecati i rast radikalne desnice na nadolazećim izborima za Evropski parlament.</p><p>-	 Postoje ustaljeni argumenti protiv primljena novih članica. Oni se ponavljaju kod pojedinih članovica EU poput Nizozemske, Mađarske, ponekad i Poljske. U svim tim zemljama, a i drugdje jačaju radikalne stranke. Da se razumijemo, “desnica “ apriori nije toliki problem koliko jedna njena ružna komponenta koja se zove “Islamofobija”. Tipično je da krajnja desnica uvijek u manjem odnosno većem obimu nosi ovaj islamofobicni element .  Budući da su Bošnjaci većina u BiH te snage će na visokom nivou lobirati da se ne desi prijem BiH u EU. Isti “problem” imaju Sj.Makedonija, Albanija i Kosovo… donekle i Crna Gora.</p><h2>Promocija liberalizma</h2><p>Makarević tvrdi da svojim angažmanom u njemačkom FDP-u želi promovirati i liberalnu ideju u Bosni i Hercegovini.</p><p>-	Liberalizam kao politički pojam je poprilično stran za naša podneblja. Ljudi pod pojmom “liberal” smatraju uglavnom nekoga ko je lijevo orijentiran i ko je “popustljivih” političkih stavova. To je potpuno pogrešno shvatanje. Biti liberal znači “biti slobodan” odnosno u potpunosti procese shvatati / uzimati punu odgovornost za iste.. Liberalizam je temelj kapitalizma i zapadnog ekonomskog zamaha zadnjih 200 godina. SAD su potpuno zasnovane na ovim principima. Budući da je naš narod pun i prepun osoba koje su poduzetne i same preuzimaju odgovornost za ono u šta krenu, cijenim da je liberalizam ključ i odgovor za mnoge naše probleme. Njemački FDP je mnogo godina na vlasti od od završetka Drugog svjetskog rata. Dugo godina sa CDU-om, a sada u zadnjem mandatu i sa lijevicom, tj. SDP-om i Zelenim. Međutim, liberalni duh u Njemačkoj, posebno ekonomije je prepoznatljiv kroz FDP. Cijenim da je to šansa da kroz tu politiku uzmemo korist za našu BiH. Odgovor nije u neprekidnom podržavanju i jačanju “prosjačkog mentaliteta” nego jačanju pozicija poduzetnika i startup-a koje će donositi progres i nova radna mjesta.</p>

Realna je mogućnost da Rusija izazove haos u BiH, a o tome su kako Zelenski, tako i Lukašenko pričali otvoreno u medijima

Makarević: Milion načina kako to može uraditi

Opunonomoćenik njemačkih liberala Nedim Makarević za "Avaz": Putin preko Dodika može izazvati haos

<p>Stranke trojke su na izborima 2020. godine odlučile nastupiti sa zajedničkim kandidatima, što se ispostavilo kao dobitna kombinacija. Naime, zajednički kandidati trojke ostvarili su pobjede u tri od četiri gradske općine (u Novom Gradu je „za dlaku“ pobijedio Semir Efendić, tada kandidat SDA), kao i na Ilidži.</p><h2>Sigurna imena</h2><p>Ono što je izvjesno jeste da će i na izborima koji slijede stranke trojke vrlo vjerovatno izaći sa zajedničkim kandidatima. No, malo je vjerovatno da će to biti identična postava kandidata kao na prošlim izborima. Vrlo je izvjesno da će Nermin Muzur i Irfan Čengić, načelnici općina Ilidža i Stari Grad, zadržati svoju podršku.</p>

<p>Muzur nije imao previše pritužbi na rad niti je izazivao trzavice unutar trojke. S druge strane, iako prema Irfanu Čengiću postoje različiti animoziteti, uključujući i njegovu vlastitu partiju SDP, činjenica da je tek krajem prošle godine izabran za načelnika, kao i da Stari Grad nema bolje rješenje, garantirat će mu nominaciju (a vjerovatno i pobjedu).</p>

<h2>Teža situacija</h2><p>Mnogo teža pozicija će biti načelnicima općina Novo Sarajevo Hasanu Tanoviću i Centar Srđanu Mandiću. Naime, u Novom Sarajevu trojka se odavno raspala, a sam Tanović je nakon pridruživanja SDP-u u svojoj općini formirao novu većinu sa SDA.</p><p>Sličan scenarij, ali s drugim akterima, imamo i u Centru. U ovoj općini protiv načelnika Mandića pobunio se Općinski odbor Naroda i pravde, koji je, u sadejstvu sa SDA i njenim koalicionim partnerima, pokrenuo i neuspješni opoziv načelnika. Mandiću i Tanoviću su mnogi unutar trojke zamjerali i ostvarene rezultate na pozicijama načelnika.</p>

<p>Uzimajući u obzir navedeno, male su šanse da će Tanović i Mandić opet uspjeti ujediniti stranke trojke oko sebe. Stoga, iako bi za stranke trojke sve osim zajedničkih kandidata bilo ravno porazu, posebno u kontekstu najava da bi SDA mogla imati zajedničke kandidate s DF-om i SBiH, jasno je da na predstojeće izbore vjerovatno neće moći izaći u istom sastavu.</p>

<p>A u odlučivanje ko će biti zajednički kandidati morat će se prije svega uključiti rukovodstva stranaka, s obzirom na to da se općinski odbori stranaka trojke i nisu pokazali kao koherentna grupa.&nbsp;</p>

<h2>Sudbina Karić</h2><p>Da se ponovo nađe na poziciji gradonačelnice, uveliko se nada i očekuje Benjamina Karić te u tom cilju već uveliko lobira. Ipak, procedura njenog izbora nešto je kompliciranija, s obzirom na to da se ne bira direktno na izborima, nego kroz Gradskog vijeće Sarajeva, a, prema pouzdanim informacijama, zbog njenih poteza i populizma mnogi u koaliciji nisu oduševljeni idejom njenog ponovnog izbora, posebno unutar Naše stranke.</p>

Male su šanse da će Tanović i Mandić opet uspjeti ujediniti stranke trojke oko sebe

Muzur, Čengić, Karić, Tanović, Mandić

Kakvi su izgledi za ponavljanje rezultata iz 2020. godine:  Ko će biti kandidati trojke za načelnike

<p>Bio je kišni ljetni dan u avgustu 2021. Sarajevo je bilo blokirano jer je lokalni paša, ili je barem tako sebe vidio, udavao svoju kćer. Vjenčani kum bio je njegova ekselencija, turski sultan lično, a ceremoniju je vodio sam reisu-l-ulema u glavnoj Begovoj džamiji (koja inače nije namijenjena u te svrhe).<br></p><h2>Feudalna okupacija</h2><p>Ovo vjenčanje, koje se održavalo tačno godinu pred izbore, a na koje je, prema nekim procjenama, potrošeno blizu milion maraka, blagoslovljeno od samog turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdoan), trebalo je Bakiru Izetbegoviću dati vjetar u leđa pred za njega, ispostavit će se, sudbonosne izbore.</p><p>I ne samo to. Cilj je bio da popravi imidž poljuljane dinastije, koja je ogrezla u aferama i mućkama. Od Bakira, Sebije, do kćerke Jasmine.</p>

<p>Ipak, ono što je trebala biti silna feudalna demonstracija ko je prvi beg u Bošnjaka, pretvorit će se u katastrofu koja će najaviti crne dane za dinastiju. Naime, svega nekoliko sati nakon što su Erdoan i reis Kavazović mladencima u džamiji učili kur’anske sure, u javnost će isplivati snimak mladoženje kako brak s jaranima proslavlja u za njega prirodnijem izdanju – uz litre alkohola i ljevičarsku budnicu “Bella, ciao”.</p><p>Stvari će dodatno krenuti po zlu kada se potom sazna da je dotični Ćamil Humačkić svojevremeno u Njemačkoj radio kao direktor javne kuće. Naravno, problemi za porodicu se tu nisu zaustavili, jer je i brak kćerke Jasmine s Ćamilom potrajao svega nekoliko mjeseci.</p><h2>Probušen šlauf</h2><p>Erdoan je, izvjesno, i nesvjestan šta se iza brda valja, bio uvučen u svu tu opskurnu i komičnu sapunicu te je dozvolio sebi da ga lokalni lažni vlastelin uvalja u blato vlastitih spletki i podvala.</p><p>Drugi pokušaj spašavanja potčinjenog Bakira uslijedio je godinu kasnije, u junu 2023., kada je Erdoan posjetio Sarajevo pozivajući da se podrži Izetbegović i potom šaljući antizapadne poruke.</p><p>Ipak, iskorištavanje i uvaljivanje Erdoana u vlastito provincijsko političko blato Bakiru nije pomoglo. Izbore za člana Predsjedništva uvjerljivo je izgubio, s njima ubrzo i pozicije u vlasti, a dubina nedjela koju je SDA-ovska mašinerija tokom godina vladanja ostavila iza sebe tek se počinje u pravom smislu spoznavati, otkrivati i procesuirati.</p><p>Jedno od takvih je saučesništvo u zločinu suspendiranog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora OSA-e, jednog od Bakirovih najpovjerljivijih saradnika Osmana Mehmedagića Osmice, koji su u pritvoru zbog istrage o špijuniranju sudija, primanju mita i drugih djela zloupotrebe položaja. Da je Debevec dinastiji bio čovjek od povjerenja, pokazuje i njegova fotografija s Erdoanom, a za sto s predsjednikom Turske ugurao ga je njegov pritvorski jaran iz Vojkovića Osmica.</p><h2>Potpuni fijasko</h2><p>Fasada koja je Izetbegoviće trebala predstaviti kao tradicionalnu i pobožnu, ali i galantnu familiju, ubrzo je bila razbijena istinskim sadržajem alkohola, prostitucije, nemorala i dubinski nestabilnih odnosa koji su ležali u samoj konstrukciji.</p>

Ono što je trebala biti silna feudalna demonstracija ko je prvi beg u Bošnjaka, pretvorit će se u katastrofu koja će najaviti crne dane

Dinastičko vjenčanje Jasmine: Povratak u 16. stoljeće

Pokušaj popravljanja imidža dinastije: Bakir je lagao i Erdoana?

<p>Da će trojka biti nekoherentna i rastrgana grupa, s obzirom na sve različite ideološke, interesne i klijentelističke interese koji unutar nje vladaju, mogli smo očekivati. Ipak, teško je bilo pretpostaviti da će biti baš toliko nerazumni i neodgovorni da dozvole da ih te razlike kod svakog bitnijeg pitanja dovedu do zastoja, blokada i prepucavanja. </p><p>Niti jedna ozbiljna politička grupacija koja sebi želi dobro, a kamoli šta više, takve stvari sebi ne bi dozvoljavala, jer u javnost šalju nepogrešivu sliku o potpunom amaterizmu i neozbiljnosti.</p><p>Posljednja trakavica koju su nam priredili tiče se izbora direktora Kliničkog centra, gdje ministar Nediljko Rimac nije dao saglasnost za imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića na ovu poziciju zbog navodnog nedostatka neophodnih menadžerskih kvalifikacija, a u javnosti se uveliko špekulira da stvar nije samo do Rimca nego do suprotstavljenih interesa unutar same trojke.</p><p>U ovom tekstu se tim nagađanjima nećemo baviti, no svakako ćemo zaključiti da je nedopustivo da vlasti u FBiH još u startu nisu imale riješena i dogovorena pitanja ključnih kadrovskih imenovanja.</p><p>Naravno, sapunica iz KCUS-a ne treba čuditi ako se uzme u obzir da im je samo za smjenu bivše direktorice Sebije Izetbegović, jednog od glavnih razloga što se bivša opozicija uopće ujedinjavala, trebalo nekoliko mjeseci. I da stvar bude gora, KCUS je još samo jedna od desetina institucija čije uprave koje je postavila bivša vlast, nakon mjeseci vladanja, još nisu ni takli.</p><p>A šta je tek sa silnim reformskim zakonima, infrastrukturnim projektima i ostalim izazovima koji stoje pred novom vladom?</p><p>Da ne bude zabune, nesposobna i neorganizirana vlast i dalje je bolja od kriminalne vlasti i pokušaja privatizacije države od jedne porodice, no to zasigurno nije promjena kojoj smo se nadali. I na osnovu koje se mogu nadati da na pozicijama ostanu nakon 2026. godine.</p>

Jedva su smijenili Sebiju, a na imenovanje novog direktora još ćemo čekati

Odbijena saglasnost za imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića za direktora KCUS-a

Poslije lopova, diletanti

<p class="">Cijene nekretnina u BiH posljednjih godina bilježe historijske rekorde, a prednjači, naravno, glavni grad Bosne i Hercegovine. Kupiti stan u Sarajevu za mnoge je nemoguća misija, pa ne trebaju stoga ni čuditi protesti mladih ljudi za dobivanje većih subvencija radi kupovine nekretnine u glavnom gradu.<br></p><p class="">Odlučili smo istražiti kako izgledaju i gdje se nalaze najskuplji stanovi. Izvor informacija bila nam je najposjećenija bh. internetska stranica za iznajmljivanje i prodaju&nbsp;OLX.ba.</p><p>Najskuplji stanovi dobro su opremljeni, no cijena najviše zavisi od lokacije, pa se najveća suma mora izdvojiti za centar grada. </p><h2>Astronomske cifre</h2><p>Trenutno najskuplji stan na prodaju u glavnom gradu BiH nalazi se na Marindvoru, peterosoban je, ima 237 kvadrata, a njegova cijena je milion i 660 hiljada maraka ili sedam hiljada maraka po kvadratu.</p><p>Drugo mjesto zauzima peterosoban stan u Ferhadiji od 202 kvadrata, jednoj od dvije glavne sarajevske ulice, koji možete kupiti za milion i 300 hiljada maraka.</p><p>Tu su i stan u centru grada, s nešto skromnija 154 kvadrata, za čiju biste kupovinu morali izdvojiti milion i 50 hiljada maraka, kao i četverosoban stan u „Bosmalu“ od 146 kvadrata koji možete kupiti za desetak hiljada maraka manje.</p>

<p class="">U ponudi je ukupno desetak stanova čija cijena prelazi milion maraka, a postoje još desetine stanova čija se cijena kreće između 700 hiljada i milion KM. Većina se, što je i očekivano, nalazi u općinama Centar i Novi Grad.</p><h2>Najjeftiniji stanovi</h2><p>Cijena najjeftinijeg stana koji se prodaje u Kantonu Sarajevo je garsonijera u Hrasnici čija cijena iznosi 48.000 KM.&nbsp;</p><p>U Ilijašu stan od 37 kvadrata možete kupiti za 69.000 KM, a u Blažuju čak 54 kvadrata za 69.500 KM. Što se više približavate centru Sarajeva, tako i cijene rastu.</p><h2>Dvostruko manje novca</h2><p>U odnosu na Sarajevo, u Banjoj Luci i Mostaru cijene stanova znatno su niže. Tako se najskuplji stan u Banjoj Luci, sa 123 kvadrata, smješten u Novoj Varoši, prodaje za 470.000 KM.&nbsp;</p><p>S druge strane, u Mostaru najskuplji stan košta 565.000 maraka, a površina mu je 155 kvadrata.</p>

Stan u Ferhadiji od 202 kvadrata možete kupiti za milion i 300 hiljada maraka

Cijene nekretnina bilježe historijske rekorde: Jeste li spremni izdvojiti 1.660.000 KM za stan u Sarajevu

<p>Proteklo je tačno pola stoljeća od 21. februara 1974., kada je&nbsp;Mika Špiljak, tadašnji predsjednik Vijeća naroda Skupštine SFRJ proglasio donošenje&nbsp;Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.</p><h2>&nbsp;Prelomni dokument </h2><p>Taj ustav iz “sedamdeset i četvrte”, pokazat će se kao prelomni dokument u kasnijem razvoju događaja, jer se njim u velikoj mjeri legalizirao raspad Jugoslavije, a već to je dovoljan razlog da ostane upisan kao jedan od najvažnijih dokumenata u historiji ovih prostora.</p><p>Prvih trideset godina svog postojanja, Jugoslavija je bila prilično ili umjereno centralizovana federacija. Međutim, nakon Ustava iz 1974. ona je dobila snažna konfederalna obilježja.</p><p>"Federiranje federacije", kako su ga nazvali pravnici, odnosno njeno konfederalizovanje, išlo je ukorak sa federalizovanjem Saveza komunista ?ugoslavije, koje je dovršeno na Devetom kongresu 1969. godine na Brionima, kada je smijenjen Aleksandar Ranković.</p><p>Ustav SFRJ dao je tadašnjim jugoslovenskim republikama, a posebno pokrajinama unutar SR Srbije - Vojvodini i Kosovu i Metohiji, široka prava i ovlaštenja. Pokrajine su imale svoja državna i partijska predsjedništva. Njihova teritorija nije se mogla mijenjati bez odluke pokrajinske Skupštine, a pokrajinske vlasti imale su čak pravo veta na odluke vlasti u Srbiji.</p><p>Novi Ustav je smanjio broj članova Predsjedništva s 23 na 9 članova, po jednog iz svake republike i pokrajine, te predsjednika SKJ Josip Broz Tito, predsjednik SFR?, proglašen je za doživotnog predsjednika Jugoslavije i njegovo ime je ušlo u tekst Ustava.</p><p>&nbsp;Bosanski&nbsp;Muslimani&nbsp;su uneseni u Ustav i prvi put su dobili ravnopravni status naroda unutar jugoslavenske zajednice.</p><p><br></p><h2>Otpor u Srbiji</h2><p>Naravno, rješenja iz ovog Ustava od početka su naišla na mnoge negativne reakcije u Srbiji. Tako je primjerice, tokom javne diskusije o predloženim promjenama Ustava, profesor beogradskog Pravnog fakulteta Mihailo Đurić osuđen je na kaznu zatvora nakon objave održanog govora u kojem se protivio sprovođenju planiranih ustavnih promjena, ističući da ?ugoslavija postaje samo geografski pojam, na čijem se tlu pod maskom dosljednog razvijanja ravnopravnosti između naroda uspostavlja nekoliko nezavisnih, čak i međusobno suprotstavljenih nacionalnih država. Đurić je tada naveo: "Ukoliko nešto još od Jugoslavije ostane, to je samo zato da bismo u sljedećoj fazi promene imali šta da privedemo kraju".</p><p>Nezadovoljstvo ovim ustavnim rješenjima u Srbiji će bujati tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, što će biti izraženo i u zloglasnom Memorandumu SANU-a u kojem se između ostalog navodi da je Ustav iz 1974.&nbsp;„nanio mnogo štete Srbiji, zbog stvaranja autonomnih pokrajina&nbsp;Vojvodine&nbsp;i&nbsp;Kosova, razvodnjavanje federacije, kao i zbog "umjetnih" administrativnih granica koje ne predstavljaju "pravu" sliku.</p><p>Nakon pobjede&nbsp;Slobodana Miloševića&nbsp;na&nbsp;8. sjednici CK SK Srbije, u septembru 1987. godine, novo srbijansko rukovodstvo tražilo je ukidanja postojećeg ustava. Kad im to nije uspjelo na saveznom nivou, smjenili su kompletna pokrajinska rukovodstava krajem 1988., a u proljeće 1989. izglasali amandmane na Ustav Srbije, kojim su znatno suzili autonomiju SAP Kosova i SAP Vojvodine. Godine 1991. nezavisnost će proglasiti Slovenija, Hrvatska i Makedonija, a 1992. BiH.</p><h2>&nbsp;Kontroverzni član</h2><p>Najviše kontroverzi izazvala je rečenica u Ustavu „:Jugoslavija se definira kao savezna republika ravnopravnih naroda i narodnosti, slobodno ujedinjenih na principu bratstva i jedinstva u ostvarenju posebnog i zajedničkog interesa, sa pravom naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja“, što je protumačeno kao osnov za kasnije otcjepljenje republika.</p>

Nezadovoljstvo ovim ustavnim rješenjima u Srbiji će bujati tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, što će biti izraženo i u zloglasnom Memorandumu 

Ustav iz 1974. i početak kraja Jugoslavije: 50 godina od ustavnog priznavanja Bošnjaka kao ravnopravnog naroda

<p>Mustafa Fadilpašić rođen je u Sarajevu s prezimenom Šerifović 1830. godine, u jednoj od najuglednijih i najbogatijih porodica u gradu, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Mustafa je bio sin Fadil-paše Šerifovića, bogatog posjednika, pjesnika, kaligrafa i političkog vođe. Za vrijeme Osmanlija, stariji Šerifović je bio sarajevski paša. Fadilpašić je imao brata Mahmuda, a njihov šurjak bio je travnički disident Šerif-beg Hafizadić.</p><h2>&nbsp;Školovanje u Carigradu</h2><p>Vjeruje se da vode porijeklo od Šerifa Ahmeda, koji se doselio u Sarajevo oko 1750. godine iz ejaleta Kefe, a navodno je tvrdio za sebe da je i on sam potomak poslanika Muhammeda, a.s.</p><p>Fadilpašić je odrastao i školovao se u osmanskoj prijestonici Carigradu. Živio je i u Egiptu prije povratka u Sarajevo 1860. godine. Po povratku u Sarajevo oženio se Nuri Gradaščević, ženom koja je bila poznata kao najveća pojedinačna zemljoposjednica u Bosni i Hercegovini i nećakinja vojskovođe Huseina Gradaščevića.</p><p>Njegov otac umro je u dobi od 80 godina 26. novembra 1882. u Istanbulu, nakon što je tamo emigrirao kada je habsburški režim preuzeo Bosnu i Hercegovinu 1878., ne želeći živjeti pod kršćanskom vladavinom. Fadilpašićevi djed i nana po ocu bili su Mustafa Nurudin, koji je ubijen u januaru 1827. godine, neposredno prije bosanskog ustanka, i Ćamila Fazlagić (umrla 1848.).</p><p>Tokom ljeta 1878. austrougarska vojska, predvođena Josipom Filipovićem, započela je invaziju na Bosnu i Hercegovinu. Iako su naišli na otpor osmanske bosanske vojske, predvođene njihovim komandantom Smailom Haki-begom Selmanovićem, Austrougari su vrlo brzo zauzeli čitavu regiju koja je bila dijelom sve slabijeg Osmanskog carstva.</p><p>Odmah po dolasku austrougarske vlasti, Fadilpašić je imenovan prvim gradonačelnikom Sarajeva, mjesto koje je prvobitno bilo smješteno u zgradi na lijevoj obali Miljacke, a kasnije na Bistriku, jednom od najstarijih naselja u gradu. </p><p>Za vrijeme njegove vladavine Sarajevo je doživjelo primjetne pozitivne promjene, a Sarajlije su posebno voljele svog prvog gradonačelnika. Kao gradonačelnik donio je prvi regulacioni plan Sarajeva, kojim su osigurane zaštita i revitalizacija povijesne čaršije - Baščaršije. Godine 1880. implementirao je prve vagonete u Sarajevu. Pet godina kasnije pustio je tramvaje na konjsku vuču.</p><p><br></p>

<h2>Brojni objekti</h2><p>Prvi put nakon šest stoljeća, 1881. godine, ponovno je uspostavio Katoličku crkvu u Bosni i Hercegovini. Papa Leon XIII imenovao je Josipa Štadlera prvim sarajevskim nadbiskupom. Otprilike u to vrijeme naručio je izgradnju današnje zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine koju je projektirao Josip Vancaš.</p><p>Godine 1882. otvoren je hotel „Europa“, prvi moderni hotel u Sarajevu, a dvije godine kasnije i hotel „Grand“. Zgrada Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine, današnja zgrada Predsjedništva BiH, izgrađena je 1885. godine, a pored nje zgrada današnje Direkcije željeznica i Ministarstva vanjskih poslova. Za vrijeme dok je Fadilpašić bio gradonačelnik Sarajeva osnovan je i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, kao najstarija institucija te vrste u BiH.</p><p>Imao je Fadilpašić i značajnu ulogu u formiranju Meteorološke stanice na Bjelavama. Krajem osamdesetih godina devetnaestog stoljeća izgrađena je Katedrala Srca Isusova, otvorena Šerijatska sudačka škola, te zgrada Prve gimnazije. Na mjestu stare izgrađena je nova Gazi Isa-begova banja ili Carev hamam.</p><h2>&nbsp;Gradonačelnik do smrti</h2><p>Fadilpašić, njegov otac i njegov brat postali su politički najutjecajnije Sarajlije pred kraj 19. stoljeća. Nakon što je posljednjih 14 godina života proveo kao gradonačelnik Sarajeva, Fadilpašić je umro 6. decembra 1892. godine u bolnici Vakus u Sarajevu, gdje je prevezen nakon napada mučnine. Ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije.</p>

U vrijeme njegovog mandata izgrađeni su Katedrala Srca Isusova, Zemaljski muzej, zgrada Predsjedništva....

Mustafa-beg Fadilpašić: Čovjek koji je uveo regulacioni plan i tramvaje

<p class="">Mjesečno izađem na tri, tri i po hiljade maraka. Ali mi smo svi ovdje prijavljeni na minimalac, ostalo sve nam dođe na ruke, u zavisnosti od toga koliko love donesemo, objašnjava nam taksista jedne privatne sarajevske firme koji je, razumljivo, želio ostati anoniman.<br></p><h2>Masovna pojava</h2><p>Ovo je, nažalost, masovna pojava u privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, da su radnici prijavljeni na jednu, uglavnom minimalnu plaću, dok zapravo kući odlaze s daleko većim primanjima od onih na koja su službeno prijavljeni, s obzirom na to da im se ostatak plaće isplaćuje u kešu.&nbsp;</p><p>Prema riječima ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, glavni razlog za ovaj ''fenomen'' jesu visoka opterećenja koja poslodavce tjeraju da traže zaobilazne puteve kako bi izbjegli plaćanje punog iznosa poreza.</p><p>- To rade na način da s radnicima dogovore određenu plaću, zvanično ih prijave na znatno nižu, a ostatak im isplaćuju na ruke, kroz sredstva koja su izvučena iz dobiti na koju se plati samo 10 posto poreza. Lakše je platiti 10 posto poreza na dobit pa to podijeliti na ruke nego 41,5 posto doprinosa i još 10 posto poreza na dohodak na punu plaću - pojašnjava Hadžić.</p><h2>Porezna reforma</h2><p>Prema njegovim riječima, kako bi se ovoj praksi stalo ukraj, porezna reforma u FBiH je nužna.</p>

<p>- Treba znatno smanjiti nivo doprinosa na poreze i plaće kako bi sve ono što se smanji išlo na neto plaću radnika. Dakle, bruto plaća bi ostajala u principu ista, plaća koju zaradi radnik, a ono što bi dobio radnik na račun bi bilo više.&nbsp;</p><p>Ukoliko je sad 650 KM neka minimalna plaća, to je 1.050 KM u bruto iznosu, taj iznos bi se zadržao, ali razlika koja bi se smanjila išla bi radniku i on bi zarađivao 750-800 KM. Na taj način bi se i ova siva zona znatno unaprijedila i poslodavci ne bi bili prinuđeni zbog visokih poreznih opterećenja isplaćivati radnicima dio plaće u kešu - smatra Hadžić.</p><p>Brojne su štete koje nastaju od prakse isplaćivanja dijela u kešu. Prije svega, radnik po penzionisanju može računati na znatno manja primanja zbog manje osnovice PIO-a koja mu je uplaćivana, država ostaje bez prihoda, kompanije koje isplaćuju pune doprinose trpe štetu u odnosu na one koje „varaju“ sistem, a u konačnici i prosječna plaća je zapravo znatno viša od one koju prikazuje službena statistika.</p><h2>Pooštriti mjere</h2><p>- Porezni sistem treba biti fer i prema poslodavcima i radnicima. Kada imate fer sistem, jači nadzor i inspekcijske kontrole će imati smisao i poslodavci će shvatiti da je takva praksa kažnjiva.&nbsp;</p><p>Možda se i pooštravanjem kaznene politike tome može stati ukraj, a od toga bi i radnici mogli imati veće benefite. Dakle, treba prvo smanjiti poreze, pa onda možda pooštriti mjere - navodi Hadžić.</p>

Treba znatno smanjiti nivo doprinosa na poreze i plaće, smatra Hadžić

Keš na ruke: Izbjegavanje obaveza prema državi 

Mogao je biti jedan od najvećih fudbalera ikad: Ali on je više volio cigarete i alkohol

Je li vrijedilo

Kako je Šmit posezao za bonskim ovlastima: Od Izbornog zakona do nove Vlade FBiH

Komšićev as iz rukava: Je li Martina Mlinarević njegova nasljednica?

Jesmo li spremni za Trampa

Edin Mehić: Davno sam zaradio prvi milion, a i dalje mi se smiju

Podaci zbog kojih trebamo biti ozbiljno zabrinuti: Šta jačanje radikalne desnice u EU znači za BiH

Predstavljamo sve nominirane: Ko su kandidati za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva

Opunonomoćenik njemačkih liberala Nedim Makarević za "Avaz": Putin preko Dodika može izazvati haos

Kakvi su izgledi za ponavljanje rezultata iz 2020. godine: Ko će biti kandidati trojke za načelnike

Pokušaj popravljanja imidža dinastije: Bakir je lagao i Erdoana?

Poslije lopova, diletanti

Cijene nekretnina bilježe historijske rekorde: Jeste li spremni izdvojiti 1.660.000 KM za stan u Sarajevu

Ustav iz 1974. i početak kraja Jugoslavije: 50 godina od ustavnog priznavanja Bošnjaka kao ravnopravnog naroda

Mustafa-beg Fadilpašić: Čovjek koji je uveo regulacioni plan i tramvaje

Poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza na štetu uposlenika: Radnici zarobljeni u plavim kovertama

Mogao je biti jedan od najvećih fudbalera ikad: Ali on je više volio cigarete i alkohol

Je li vrijedilo

Kako je Šmit posezao za bonskim ovlastima: Od Izbornog zakona do nove Vlade FBiH

Komšićev as iz rukava: Je li Martina Mlinarević njegova nasljednica?

Jesmo li spremni za Trampa

Edin Mehić: Davno sam zaradio prvi milion, a i dalje mi se smiju

Podaci zbog kojih trebamo biti ozbiljno zabrinuti: Šta jačanje radikalne desnice u EU znači za BiH

Predstavljamo sve nominirane: Ko su kandidati za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva

Opunonomoćenik njemačkih liberala Nedim Makarević za "Avaz": Putin preko Dodika može izazvati haos

Kakvi su izgledi za ponavljanje rezultata iz 2020. godine: Ko će biti kandidati trojke za načelnike

Pokušaj popravljanja imidža dinastije: Bakir je lagao i Erdoana?

Poslije lopova, diletanti

Cijene nekretnina bilježe historijske rekorde: Jeste li spremni izdvojiti 1.660.000 KM za stan u Sarajevu

Ustav iz 1974. i početak kraja Jugoslavije: 50 godina od ustavnog priznavanja Bošnjaka kao ravnopravnog naroda

Mustafa-beg Fadilpašić: Čovjek koji je uveo regulacioni plan i tramvaje

Poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza na štetu uposlenika: Radnici zarobljeni u plavim kovertama