U normalnim državama silazak s vlasti je uobičajena i ne toliko obimna procedura. Jedna stranka sjaše, druga zajaše.Ova koja sjaše uglavnom promijeni rukovodstvo, donekle se rebrendira i čeka vrijeme da se građani razočaraju u postojeću vlast. Institucije nastave dalje raditi svoj posao, život se odvija normalno, društvo ne doživljava naročite turbulencije. Tako to funkcionira u ozbiljnim i zrelim demokratijama i tako funkcioniraju stranke.No, posljednja dešavanja s promjenom vlasti u BiH pokazuje da ovdje SDA (a da se razumijemo, nisu jedini u tome), po svojoj prirodi nije tek uobičajena, a kamoli demokratska stranka, nego nešto puno zlokobnije od toga. Najprije se poslije izbora desilo neviđeno upinjanje, grebanje i otimanje da se pošto-poto spriječi formiranje vlasti bez SDA, koje je išlo od kupovine delegata do pokušaja da se preko Refika Lende blokira Parlament, a u igri su, prema navodima mnogih upućenih, bili milioni KM izdvajanog mita. Nije pomoglo ni nekoliko propalih pokušaja organiziranja protesta, jer se ispostavilo da, mimo nekoliko stotina namjenski dovedenih budžetlija, niko nije bio zainteresiran da spašava SDA na vlasti.Zbog čega je bila tolika panika, sada je jasno.Američke crne liste, hapšenja, raspakivanje haračenja državnih firmi i dijeljenja javnog novca, pritvori i strah da su sljedeći, sudbina je koju je doživjela SDA. A kad brod tone, miševi ne samo da skaču nego su već uveliko počeli da za vratove hvataju jedni druge, međusobno se optužuju i ukopavaju.Jer, SDA i nije stranka u klasičnom smislu, nego, prije svega, jedan kartel čiji su smisao vladanja bili privatizacija komada države, porobljavanje institucija, gomilanje moći i haračenje njenih resursa, uz prikupljanje reketa.Kartel „fercera“ dok vlada „harmonija“, odnosno dok ih sve na okupu drže međuzavisni interesi i ucjene. No, čim se kockice iz slagalice počnu izmicati, kreću opće i totalno urušavanje i haos, s mnogo žrtava. Slično scenariju s kraja prvog dijela „Kuma“, kultnog filma koji se bavi organizacijama koje su po svom karakteru mnogo sličnije SDA nego političkim strankama.

Jer SDA i nije stranka u klasičnom smislu, nego, prije svega, jedan kartel čiji je smisao vladanja bio privatizacija komada države

Neko se prepao

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se javnosti u utorak povodom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, najavivši da će ih nametnuti ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne donese rješenje do kraja godine. <h2>Tehničke izmjene</h2>- U naredne dvije-tri sedmice bismo svi željeli vidjeti rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja “sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti)”. Ne! Ove sedmice mora i, ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese - kategoričan je bio Šmit.Ove tehničke izmjene odnosile bi se prije svega na uvođenje elektronskog glasanja i skeniranja listića.Očekivati je da će Šmit zaista i ispuniti obećanja, s obzirom na to da je i nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj noći 2022. prethodio ultimatum. Također, sudeći prema prvobitnim reakcijama, političari ponovo neće biti razumni. No, indikativno je koje su se političke opcije usprotivile izmjenama. To su u prvom redu stranke koje su najduže vladale (SDA, SNSD i HDZ), iz čega bi neko mogao izvući zaključak da njima i ponajmanje odgovara uvođenje tehnologije koja bi smanjila mogućnost malverzacija u izbornom procesu.Najdalje je, po običaju, otišao Dodik, kazavši da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces i zaprijetivši čak da će, u slučaju nametanja odluka, formirati vlastitu entitetsku komisiju. Čović se, također, usprotivio nametanju, kazavši da je potrebna sveobuhvatna reforma i da tehničke izmjene „ne mogu bez legitimnog predstavljanja“. S bošnjačke strane protiv su bili iz SDA. Edin Ramić, zastupnik ove stranke u Predstavničkom domu PSBiH, kazao je kako je „izborna reforma jednako komplicirana kao i ona ustavna“ i da nije realno očekivati nešto.<h2>Podrška trojke</h2>S druge strane, najavljene izmjene pozdravili su iz stranaka trojke. Predsjednik Naše stranke Edin Forto kazao je da je izborni proces kompromitiran te da „ko god to neće da prizna, nema dobru namjeru, jer svi znaju šta se dešava na terenu i na koji način se broje glasovi“, dok je Elmedin Konaković, lider NiP-a, kazao kako ga raduje ova najava i pozvao je visokog predstavnika da je provede do kraja. Godinama građani BiH glasaju kao da su u srednjem vijeku – olovkom zaokružujući imena kandidata, da bi se njihovi listići potom ručno prebrojavali i upisivali, što, naravno, otvara prostor za brojne malverzacije i krađe koje su dokumentirane u svakom dosadašnjem izbornom ciklusu. S te strane, možda i ne treba čuditi to što se određene stranke boje izmjena. Koliki je bio obim njihovih izbornih krađa, mogli bismo znati već na lokalnim izborima 2024. godine.<h2>Najveće krađe</h2>Jedan od najkrupnijih primjera potencijalne izborne krađe desio se ove godine pri izboru predsjednika RS. Iako su u štabu Jelene Trivić u noćnim satima nakon izbora objavili pobjedu, a Dodik tokom javljanja nekoliko minuta kasnije bio suzdržan i izgledao krajnje nervozno, CIK je ujutro objavio da Dodik vodi za nekoliko hiljada glasova, čime je tijesno pobijedio. No, opozicija do danas tvrdi da je na sceni bila brutalna krađa. Također, u utrci za člana Predsjedništva Fahrudin Radončić je tijesno izgubio izbore i 2010. i 2014. godine od Bakira Izetbegovića, što je bilo praćeno brojnim dokazima o izbornim malverzacijama.

Koliko je bilo izbornih krađa, mogli bismo znati već na lokalnim izborima 2024.

Šta donosi najavljena izmjena Izbornog zakona: Šmit staje ukraj izbornim kradljivcima

Mnogi u BiH ostali su gorko razočarani nakon što je Vijeće Evropske unije saopćilo da s našom zemljom neće biti započeti pregovori o pristupanju Evropskoj uniji.U bh. javnosti kao poseban vid nepravde isticala se činjenica da su, s druge strane, pregovori započeti s Ukrajinom i Moldavijom, koje, ipak, po razvoju ne samo da zaostaju za BiH nego čak nemaju ni suverenu kontrolu nad svojim cjelokupnim teritorijama.<h2>Ispunili većinu</h2>Ipak, dok se raspredaju teorije o političkim pozadinama i zavjerama, postoji i mnogo plastičniji razlog zbog kojeg su Ukrajina i Moldavija dobile prednost. Naime, ove dvije zemlje ispunile su mnoge uvjete koje im je zadala Evropska unija. BiH, s druge strane, nije.Ukrajina je od sedam uvjeta u potpunosti ili u najvećoj mjeri ispunila čak njih šest, koji se odnose na izbor sudija i tužilaca, integritet pravosuđa i usvajanje etičkih kriterija, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.Evropska komisija konstatirala je da je do jula Ukrajina usvojila sve zakone koji reguliraju kriterije za izbor sudija u Ustavnom sudu na osnovu integriteta i profesionalnih kriterija, u skladu s preporukama Venecijanske komisije. Za razliku od Ukrajine, BiH nije uspjela da, u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, niti da riješi pitanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, Ukrajina je samo ove godine pokrenula 82 optužnice protiv 203 osobe zbog visoke korupcije.- Slučajevi koji su istraženi i presuđeni odnosili su se na istaknute visoke javne zvaničnike, uključujući bivše zamjenike ministara, bivše parlamentarce i visoke sudije, naprimjer, vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda - navodi se u izvještaju Evropske komisije.<h2>Slab napredak</h2>Bosna i Hercegovina, s druge strane, i dalje nema pravomoćnih presuda niti značajnijeg napretka po pitanju obračuna s korupcijom, a posljednja hapšenja mogla bi biti tek početak značajnijih aktivnosti u vezi s ovim pitanjem.Moldavija je ispunila čak šest od devet uvjeta koje joj je zadala Evropska unija.Kada je riječ o BiH, kada smo, u decembru 2022. godine, dobili kandidatski status (iako nismo ispunili 14 prioriteta), EU je za otvaranje pregovora postavila, slično kao za Ukrajinu i Moldaviju, listu od devet koraka koje je naša zemlja trebala napraviti, osim kojih i dalje ostaje 14 prioriteta.Ipak, za razliku od Ukrajine i Moldavije, BiH je ispunila vrlo malo toga pa, ako ćemo biti pošteni, bolji ishod nismo ni zaslužili.<h2>Medijske (ne)slobode</h2>Za razliku od BiH, Ukrajina je usvojila i preporuke FATF-a protiv pranja novca i značajno unaprijedila transparentnost javnih transakcija. Šesti uvjet koji je Ukrajina ispunila jeste usvajanje medijskog zakonodavstva usklađenog s preporukama Evropske komisije. Bosna i Hercegovina je u ovom pogledu uspjela čak napraviti korak unazad, s obzirom na usvojeni Zakon o kriminalizaciji klevete u RS, kojim se direktno udara na medijske slobode.Evropska komisija zaključila je da je BiH ispunila dva od 14 prioriteta i samo jedan od devet koraka koji prate kandidatski status.&nbsp;

Ukrajina šest od sedam uvjeta, Moldavija šest od devet. Naša zemlja ispunila dva od 14 prioriteta i jedan od devet koraka

Evropsko vijeće otvorilo pregovore s Ukrajinom i Moldavijom

Zašto naša zemlja nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora: Ukrajina i Moldavija su ispunile uvjete, BiH nije

Minka Kreho imenovana je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Suda Bosne i Hercegovine. Ona na ovoj poziciji zamjenjuje kompromitiranog Ranka Debevca, kojem je jučer određen pritvor, nakon što je uhapšen zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem zbog sumnjičenja za nelegalno prisluškivanje.Pred Kreho stoji odgovoran posao vraćanja kredibiliteta i ugleda sudskoj instituciji, a koji je dobrano poljuljan djelovanjem njenog prethodnika Debevca. Iako je SDfA-ovska medijsko-botovska mašinerija od cijelog slučaja, po običaju, pokušala iskonstruirati zavjeru povezujući hapšenje Debevca s Dodikovim suđenjem, gdje bi hapšenje predsjednika Suda nekako trebalo da kompromitira i postupak protiv predsjednika RS, činjenica je da je neko kompromitirao instituciju koju je vodio. To je Debevec sam i nikakva dodatna zavjera tu nije bila potrebna.Debevec se s Osmicom sastajao u trenucima kada se protiv potonjeg vodio postupak u istom sudu kojim je on tada rukovodio, muljao je s neprijavljivanjem imovine u Španiji, a svoj karakter, potpuno nedostojan jednog sudije, kamoli predsjednika Suda, pokazao je i nakon hapšenja, kada je jedan od tri mobitela ubacio u tašnu advokatice Vasvije Vidović (šta se to nalazi na njemu što želi skriti), a također je i vikao na tužiteljicu tokom ročišta.Sve je začinjeno njegovim hapšenjem i određivanjem pritvora, što govori da će ispred Kreho stajati vrlo odgovoran zadatak da ovoj instituciji, kao jednoj od najvažnijih u državi, vrati ugled i rejting koji bi joj trebali pripadati.Predispozicije su tu. Kreho, za razliku od njenih pojedinih kolega, ne vezuju za bilo kakve političke opcije i repove iz prošlosti, a čini se da se i u društvu polako stvaraju preduvjeti u kojima se za korupciju konačno mora odgovarati. A Sud nam je tu apsolutno glavni temelj za normalnije društvo.

Ispred Kreho će stajati odgovoran zadatak da ovoj instituciji, kao jednoj od najvažnijih u državi, vrati ugled i rejting koji bi joj trebali pripadati

Vjera u pravosuđe

Javni poziv za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih u Kantonu Sarajevo ove godine privukao je ogromnu pažnju javnosti.<h2>Nedovoljno novca</h2>Jedan od razloga jeste i neočekivano veliki broj kandidata koji, prema preliminarnoj listi, ispunjavanju uvjete, te su se vlasti u KS našle u "problemu".Naime, konačni obećani iznos je 5,5 miliona maraka, koji bi trebao biti jednako podijeljen svima koji ispunjavaju uvjete javnog poziva.Međutim, s obzirom na veliki broj prijavljenih, ispostavilo se da taj novac neće biti dovoljan za sve koji su aplicirali.Da je taj iznos nedovoljan, još početkom novembra upozoravao je tadašnji ministar Almir Bečarević. On je nedavno objavio i dokaz da je cijelu Vladu KS o tome obavijestio 6. novembra.Naime, prije raspisivanja poziva obećano je kako će pojedinačni iznos subvencije iznositi do 12.000 KM.Prema preliminarnoj listi, 1.141 aplikant ispunjava uvjete javnog poziva.Kako je premijer Nihad Uk kazao u medijima, osim predviđenih 5,5 miliona, neće biti dodatnog izdvajanja novca.Dakle, na Vladi je bilo da razmatra dvije opcije: rasporediti ukupan novac linearno svim aplikantima koji ispunjavaju uvjete ili "podvlačenje crte".Iako zvaničnih izjava nakon okončanja sjednice nije bilo, nezvanično je Vlada dogovorila raspodjelu novca svim kandidatima linearno.To bi značilo, prema preliminarnoj listi, da bi svaki kandidat trebao dobiti oko 4.820 KM.<h2>Nastanak zbrke</h2>Uvjeti javnog poziva otvorili su mogućnost da pravo na subvenciju ostvare vlasnici nekretnina u inozemstvu, ali i u drugim kantonima u FBiH, RS i Distriktu Brčko.Komisija koja je sastavljala kriterije javnog poziva je naivno računala na savjest i moralnu odgovornost građana.Naime, osoba koja je aplicirala na javni poziv trebala je dostaviti dokaz iz nadležnog suda da ne posjeduje nekretninu u mjestu rođenja i mjestu boravka (što je u ovom slučaju KS). Isto važi i za supružnika prijavljenog aplikanta, ukoliko ga ima.Primjera radi, ako je aplikant rođen u Zenici, trebao je dostaviti dokaz nadležnog suda da ne posjeduje nekretninu u mjestu rođenja, te dokaz o neposjedovanju nekretnine u KS gdje boravi.<h2>Subvencija za influensericu</h2>Međutim, javni poziv ne tretira druge dijelove BiH i inozemstvo pa tako aplikant može posjedovati kuće i hotele u Banjoj Luci, Tuzli ili čak u Turskoj.Tako je u fokus javnosti došla influenserica s prebivalištem u KS i adresom u Turskoj koja je ostvarila pravo na subvenciju, sve u skladu s propisanim kriterijima.

Prema preliminarnoj listi, 1.141 aplikant ispunjava uvjete javnog poziva. Nemoguće da svi dobiju planiranih do 12.000 KM 

Stambeno pitanje: Postoji li kompromisno rješenje

Nazire li se rješenje zbrke u vezi sa subvencijama u KS: Svakom prijavljenom manje od 5.000 KM za novi stan?

Nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice višestruko su manje štetni od cigareta i značajno učinkovitiji za prestanak pušenja od svih dostupnih nikotinskih zamjenskih terapija, potvrđuje sve veći broj naučnih istraživanja.To je, naprimjer, potvrdilo i istraživanje iza kojeg stoji "Cochrane", globalna nezavisna mreža istraživača u području zdravlja koja radi na način da stručnjaci istraživači upoređuju sve svjetske relevantne i recentne studije o određenoj zdravstvenoj temi i donose nezavisni zaključak koji se objavljuje u "Cochrane" biblioteci, tj. bazi podataka koja pruža visokokvalitetne, nezavisne dokaze koji podržavaju donošenje odluka u zdravstvenoj zaštiti. <h2>Nikotin nije kancerogen</h2>Ono što nove kategorije proizvoda čini boljima u odnosu na tradicionalne duhanske proizvode jesu prije svega učinci na zdravlje. Iako je glavni sastojak koji izaziva zavisnost nikotin, on nije taj koji je kancerogen. Naime, dim i katran su sastojci koji izazivaju najveću zdravstvenu štetu. Ugledni zdravstveni zavod Velike Britanije (National Health Institute) NHS objavio je devet mitova i činjenica o vapeu. Jedan od mitova je onaj da je nikotin veoma kancerogen, dok je istina da nikotin sam po sebi ne izaziva rak, bolest pluća, bolesti srca ili moždani udar. Nikotin je ono što izaziva zavisnost, no ono što uzrokuje konkretnu zdravstvenu štetu su mnoge druge toksične hemikalije sadržane u duhanskom dimu.Stoga je ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite u Engleskoj zaključilo da je štetnost konzumiranja e-cigareta u odnosu na klasične duhanske proizvoda manja do čak 95 posto.Upravo u Engleskoj se e-cigarete promoviraju kao dio vladinih nastojanja da se pomogne ljudima da prestanu pušiti duhan.Upotreba e-cigareta u ovoj zemlji je u porastu. Većina odraslih u Velikoj Britaniji koji ih konzumiraju su sadašnji i bivši pušači.Važnost e-cigareta u pomaganju pušačima da prestanu pušiti leži u njihovoj relativnoj sigurnosti u poređenju s tradicionalnim cigaretama. E-cigarete sadrže nikotin, ali ne proizvode katran ili ugljični monoksid, koji su glavni uzročnik plućnih bolesti i raka, kao što to čine tradicionalne cigarete.Kao rezultat toga, e-cigarete igraju ključnu ulogu u naporima vlade da smanji stopu pušenja u Engleskoj na 5 posto ili manje do 2030. godine. Oko 5,4 miliona ljudi u Engleskoj, ili 13 posto stanovništva, trenutno puši duhan. Stoga vlada Ujedinjenog Kraljevstva namjerava potaknuti korištenje e-cigareta među pušačima, a smanjiti ga među djecom.Profesor Peter Hajek, direktor Odjela za istraživanje ovisnosti o duhanu na Univerziteta Queen Mary u Londonu, pozdravio je uvođenje uređaja koji pomažu ljudima da prestanu pušiti.- Vaping i drugi proizvodi s niskim rizikom od nikotina imaju potencijal praktički iskorijeniti smrt i bolesti povezane s pušenjem - rekao je i dodao: “Ovaj novi korak je razumna, pragmatična i utemeljena inicijativa i dobra vijest za javno zdravlje."Također je rekao da, dok su mladi nepušači eksperimentirali e-cigaretama, vrlo je mali broj napredovao do svakodnevne upotrebe.<h2>&nbsp;Lekcija za BiH</h2>Mnoge druge zemlje, poput Švedske, koja je u tome ostvarila i najbolje rezultate, ili Francuske, već su započele promociju prelaska na alternativne proizvode s ciljem smanjenja pušenja duhana i zdravstvenih rizika koje ono izaziva.Nažalost, u Bosni i Hercegovini, kao i zemljama regiona, i pored njihove dokazane učinkovitosti, vlasti još nisu poduzele bilo kakve mjere kojima bi se e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice promovirali kao način borbe za postepeni prestanak pušenja i smanjenja zdravstvene štete koja nastaje njihovim konzumiranjem.A upravo bi naša zemlja i region posebno trebali imati u interesu da razmatraju ovakve metode. U cijeloj regiji bilježe se tradicionalno visoke stope pušenja, a aktivne mjere smanjenja štete od pušenja nedostaju. Kada je riječ o BiH, procijenjeno je da prosječan udio pušača u populaciji iznosi više od 40 posto (nešto više od čak 1,3 miliona pušača).Broj pušača u BiH koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete (prema naučno utemeljenim dokazima - "Cochrane"), ako se aktivno potiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaje pušiti svake godine u BiH. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javnozdravstvenu statistiku u BiH.<h2>&nbsp;Snus i nikotinske vrećice</h2>U posljednje vrijeme govori se o tome kako određeni dio populacije koristi snus duhanske vrećice za oralnu upotrebu, koje su, osim u Švedskoj, zabranjen proizvod širom EU. Međutim, pisanje o snusu usmjerilo je kritike prema drugom, naoko sličnom proizvodu, nikotinskim vrećicama, koje su sasvim druga kategorija proizvoda nove generacije.To je zbog toga što su oba nikotinska proizvoda u vrećici. Vrećice izgledaju slično, čak imaju i sličan okus, ali između njih postoje bitne razlike.Snus je prvi put proizveden u Švedskoj početkom 18. stoljeća. Zbog toga se još ponekad naziva švedski snus. Jedan od originalnih švedskih brendova snusa koji još postoji registriran je davne 1822. godine.Švedski snus je duhanski proizvod u prahu pakiran u vrećici. Gotovo sve švedske marke snusa sadrže mljeveno lišće duhana, vodu i natrijev karbonat. Neki mogu sadržavati arome, poput mente ili mentola. Nikotinska vrećica je, s druge strane, proizvod bez dima, pare i duhana dizajniran za isporuku nikotina kroz desni. Prvi put se pojavio na globalnim tržištima ranih 2000-ih, kao prirodna evolucija snusa, ali donoseći dodatno smanjenu štetnost s obzirom na to da je duhan zamijenjen nikotinom.Svaka vrećica sadrži ekstrakt nikotina, punila (biljna vlakna i male količine gumene baze). Većina robnih marki nikotinskih vrećica svojim receptima također dodaje različite okuse (mentol, paprena metvica i voćni okusi najpopularniji su izbor). Najvažnija razlika između snusa i nikotinskih vrećica je u tome što potonje ne sadrže duhan. Za nikotinske vrećice nikotin se ekstrahira iz biljke, obrađuje i zatim dodaje u gotov proizvod vrećice. Sam duhan nije uključen. Takvi proizvodi nove generacije, bez sagorijevanja duhana, imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja, a po mnogima su i vid pomoći koji djeluje kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.Stoga vrijedi slijediti primjere nekih od najnaprednijih država u svijetu, poput Švedske, Velike Britanije, Francuske ili Japana, te razmatrati primjenu njihovog načina borbe za smanjenje pušenja duhanskih proizvoda i njihovih štetnih posljedica po zdravlje stanovništva. <h2>Kontinuum štetnosti</h2>S obzirom na dokazanu manju štetnost novih kategorija proizvoda, naučno je prihvaćen koncept tzv. kontinuuma štetnosti koji svim duhanskim i nikotinskim proizvodima dodjeljuje konkretnu poziciju u kontinuumu prema njihovoj relativnoj štetnosti – cigarete, cigare i slični proizvodi kod kojih sagorijeva duhan prilikom korištenja su na jednoj strani kontinuuma štetnosti, dok su nikotinski i duhanski proizvodi kod kojih nema sagorijevanja jasno odijeljeni na drugoj strani tog kontinuuma, zbog višestruko manje štetnosti. COCHRANE istraživanje potvrdilo je da prihvatanjem alternativnih proizvoda pušače možemo prebaciti na potencijalno manje štetne alternative i time pozitivno utjecati na ukupnu zdravstvenu sliku građana.

U BiH, kao i zemljama regiona, vlasti još nisu poduzele bilo kakve mjere kojima bi se novi proizvodi promovirali kao način borbe za prestanak pušenja

Elektronske cigarete i nikotinske vrećice mogu iskorijeniti pušenje i pušačke bolesti

Udruženje „Zašto ne“ i platforma „Istinomjer“ prezentirali su rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja nakon treće godine mandata u 12 gradova i općina BiH.<h2>Neuspjeli opoziv</h2>Kada su u pitanju rezultati u Kantonu Sarajevo, načelnici se baš i ne mogu pohvaliti brojem ispunjenih obećanja. U Općini Centar, u kojoj nije uspio pokušaj opoziva načelnika Srđana Mandića, od 28 obećanja ispunjeno je jedno, i to u prvoj godini mandata, kada je započet prijenos uživo sjednica Općinskog vijeća. U trećoj godini radilo se na uređenju parkova i trgova, pristupu grantovima za samozapošljavanje, utopljavanju javnih objekata te su započeti postavljanje pametne LED ulične rasvjete i izgradnja fizičkih prepreka za automobile.Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur stoji dosta bolje. Imao je 87 obećanja, od kojih su dva ispunjena, a 36 je u progresu. Tu su izgradnja sportskih igrališta, uređenje izletišta Stojčevac, te obnova centralnog trga i pješačkih puteva.<h2>Započete aktivnosti</h2>Početne aktivnosti zabilježene su na 34 obećanja. Među njima su izgradnja pruge Hrasnica – Ilidža i žičare Hrasnica – Igman. Ukupno 15 obećanja nije ni započeto s realizacijom, a među njima je i izgradnja nove sportske dvorane u Sokolović-Koloniji.Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić dao je 69 obećanja, a na kraju treće godine ispunjeno ih je sedam. Neka od njih su dogradnja Osnovne škole „Behaudin Selmanović“ i uspostava ambulante u C-fazi Alipašinog Polja. Jedno je djelimično ispunjeno, a to je pomoć privrednicima usljed pandemije koronavirusa.U progresu je 41 obećanje, među kojima su poticaji poljoprivredi, rekonstrukcija cesta, pomoć mladima u rješavanju stambenog pitanja. Započeto je 11, a ništa nije urađeno za ispunjenje osam obećanja.<h2>Nijedno obećanje u ovoj godini</h2>Načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović imao je 69 obećanja. Provođene su aktivnosti na više od polovine, ali ispunjena su samo dva. U ovoj godini nije ispunjeno nijedno. U progresu je 38, 27 je započeto, a dva su "na čekanju".Primarni izvor obećanja su predizborni programi kandidata ili njihovih stranaka. Međutim, u određenim situacijama, obećanja su se prikupljala iz njihovih govora, intervjua i objava na društvenim mrežama.&nbsp;

Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, ne mogu se baš pohvaliti velikim rezultatima

Šta su uradili tokom tri godine mandata: Sarajevski načelnici koji su ispunili najviše predizbornih obećanja

Bakirov i Osmicin jurišnik iz Luksemburga Jasmin Mulahusić, koji je svojevremeno uhapšen u BiH radi govora mržnje i prijetnji, nakon hapšenja predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice, uputio je nove prijetnje, ovog puta pozivajući na oružani ustanak.<h2>Poziv na pušku</h2>Naime, Mulahusić je na svojoj Facebook stranici napisao:„Šta da se radi kad padnu institucije? Država se brani i puškom! Počnite se okupljati po džematima“.

Nije se tu zaustavila histerija Mulahusića, pa je pozvao i da se „sklone“ i „zaštite“ važni ljudi od hapšenja, samo nije jasno gdje bi ih tačno mogli skloniti od institucija vlastite države koje dijasporac iz Luksemburga tretira kao neprijateljske.

Mulahusić je odavno ljut i na Bakira Izetbegovića, za kojeg je nekoć bezuslovno botovao, a nakon izbora, očito razočaran nedostatkom „pažnje“ koju je očekivao, počeo ga je otvoreno kritikovati i prozivati.„Bakire, ti i Sebija ste sljedeći, pa ti vidi kako ćeš“, poručio je luksemburški bot.

Otvorenu prijetnju Mulahusić je uputio istražitelju na ovom slučaju, poručivši "neka znate da znamo".

<h2>Već viđeno</h2>Naravno, ovo je samo jedna u nizu prijetnji i poziva na nasilje u BiH koje je Mulahusić iz dana u dan šalje sa svog profila, no još bez konkretnih posljedica.Podsjećamo, prije dva mjeseca, SDA bot je prijetio tužiocu Darku Soldatu, zbog čega je protiv njega podnesena još jedna krivična prijava.

Svojom bliskošću s rukovodstvom SDA i njenim strukturama Mulahusić se često hvali, a da to nije isprazna priča, demonstrirano je prošle godine kada su se Bakir Izetbegović i Fadil Novalić tokom turneje u dijaspori pred izbore 2022. slikali s Mulahusićem, te se našli i na zajedničkom ručku s njim.

Država se brani i puškom! Počnite se okupljati po džematima - zaprijetio je Mulahusić

Radikal pokušava da zaštiti bivšeg direktora OSA-e

Nedjeljni izbori u Srbiji potvrdili su ono što se zapravo već i znalo – da će SNS Aleksandra Vučića ostati vladajuća stranka u Srbiji.S obzirom na osvojenih 46,83 posto glasova koji garantiraju više od polovine skupštinskih stolica, ova stranka će u narednom periodu moći i samostalno vladati Srbijom.Vučić će tako nastaviti suvereno vladati Srbijom, što će ga, s obzirom na to da je na vlasti još od 2012., učiniti najdugovječnijim vladarom Srbije.Nekoliko je stvari koje Vučićevoj vladavini idu naruku. Prva je činjenica da srpski narod tradicionalno voli imati jednog jakog vođu koji drži stvari pod kontrolom, a Vučić je kao sposoban čovjek uspio u svojim rukama koncentrirati moć kao malo koji lider prije njega.Također, njegova politika „velikog šatora“ ispostavlja se kao dobitna kombinacija. Dok je, s jedne strane, vrata SNS-a ostavio širom otvorena za ljude različitih ideoloških svjetonazora, sam je izbjegavao škakljive ideološke lidere, uspješno sebe brendirajući kao svesrpskog lidera zabavljenog samo najvažnijim temama za državu. Naravno, uz ogromna ulaganja u PR i posvemašno prisustvo u medijima (zvanični podaci pokazuju da je svakodnevno 30 minuta na televiziji), najveći broj građana Srbije Vučića posmatra kao spasioca i lidera (a upravo i cilja na takve poruke u svojim obraćanjima).Utjecaj i moć Vučića uveliko nadilaze granice Srbije. On svoj utjecaj na procese u BiH i Crnoj Gori odavno i ne krije, što je simbolično bilo demonstrirano i prisustvom političara iz RS, kao i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u izbornom štabu SNS-a.Ono što bi opoziciji predstavljalo jedinu nadu za uspjeh bila bi neka velika kriza u društvu, ekonomska ili politička. No, ništa od toga im ne ide naruku, s obzirom na to da Srbija posljednjih godina ima relativno dobre ekonomske rezultate. Koalicija „Srbija protiv nasilja“, koja je ujedinila širok raspon demokratskih opozicionih snaga slijeva-nadesno, u ovom trenutku ne može premašiti 24 posto glasova.Naime, toliko glasova želi istinske promjene i glasa protiv vlasti. Onaj ostatak otpada na tip ljudi koji vjeruju da je zemlja ravna ploča i koji su glasali za Nestorovića i ostarjelu klijentelu SPS-a.No, svi oni, uz toliko okolnosti koje mu idu naruku, teško će ozbiljnije ugroziti poziciju Vučića.

Vučić će tako nastaviti suvereno vladati Srbijom, što će ga, s obzirom na to da je na vlasti još od 2012., učiniti najdugovječnijim vladarom Srbije

Srbija, to je Vučić

U BiH prosječan udio pušača u populaciji iznosi više od <a href="https://worldpopulationreview.com/country-rankings/smoking-rates-by-country">40 posto</a>, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. S ovim postotkom naša zemlja nalazi se u samom vrhu Evrope i regiona koji prednjači po broju pušača, ispred Srbije (36 posto pušača), Hrvatske (31 posto) i Slovenije (23 posto).Uprkos značajnoj promjeni u politikama koje su u zemljama regiona primijenjene posljednjih godina, nije došlo do značajnijeg smanjenja broja pušača.<h2>Neefikasne politike</h2>Osobe koje samostalno ili uz psihološku pomoć prestaju pušiti uspijevaju šest mjeseci biti bez cigareta u tek četiri posto slučajeva, pokazuju procjene <a href="https://www.cochranelibrary.com/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD010216.pub7/full">Cochrane mreže</a> (globalna nezavisna mreža istraživača u području zdravlja). S obzirom na ovisnost koju izaziva nikotin, jasno je da individualna odluka ili upozorenja ljekara da prestanu pušiti većini ljudi neće biti dovoljna da promijene svoje navike.No, istraživanja vodećih stručnjaka pokazuju da su nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske kese višestruko efikasniji za prestanak pušenja od svih dostupnih nikotinskih zamjenskih terapija, ali i višestruko manje štetni po zdravlje ljudi.Ova saznanja s predstavnicima medija iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije podijelili su i stručnjaci iz ove oblasti na nedavno održanom seminaru u Rovinju.

Prof. dr. sc. Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu istakao je kako nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja donose mnoge prednosti javnom zdravstvu.- Bilo kakva znanstvena diskusija o alternativnim nikotinskim i duhanskim proizvodima dovodi do zaključka da su ti proizvodi manje štetni od cigareta i da su učinkovitiji u borbi protiv pušenja od standardnih nikotinskih zamjenskih terapija - kazao je Brborović.

Dr. med. Ljiljana Ćenan, koja kao porodični ljekar radi u Hrvatskoj, ističe kako zabrane bilo kakve vrste u stvarnom životu uglavnom ne urode plodom, nego prouzrokuju samo dodatne probleme, pa tako ne mogu riješiti ni kompleksan problem pušenja.- Ako želimo smanjiti broj pušača, trebamo imati što širu kombinaciju mjera i alata, uključujući nove nikotinske i duhanske proizvode koji su dokazano manje štetna alternativa cigaretama - kaže Ćenan.Cochrane naučna baza (Electronic cigarettes for smoking cessation) recenzirala je 78 postojećih studija s više od 22.000 uključenih učesnika, a zaključeno je da su e-cigarete efikasnije za prestanak pušenja od nikotinskih zamjenskih terapija između 33 i čak 100 posto.Iako e-cigarete nisu zdravstveno potpuno bezopasne, prema istraživanjima Nacionalne akademije nauka, inžinjerstva i medicine u Sjedinjenim Državama, kao i nezavisnog istraživanja koje je naručilo ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite u Velikoj Britaniji, zaključeno je da je štetnost konzumiranja e-cigareta u odnosu na klasične duhanske proizvoda manja do čak 95 posto.- Znamo da su alternativni proizvodi za konzumiranje nikotina bez sagorijevanja mnogo manje štetni od cigareta i trebamo tu činjenicu uzeti u obzir pri regulaciji tih proizvoda. Moramo poboljšati percepciju e-cigareta/grijanih duhanskih proizvoda i raditi na edukaciji odraslih pušača o dobrobitima tih proizvoda na njihovom putu prema prestanku pušenja - istakao je tokom predavanja prof. dr. sc. Heino Stover s Univerziteta za primijenjene studije iz Frankfurta.

<h2>Ignorancija i neupućenost</h2>Ipak, sve ovo otvara pitanje zbog čega se u javnosti u većoj mjeri ne ističu prednosti koje savremeni proizvodi donose u odnosu na tradicionalne duhanske proizvode.Prema mišljenju profesora Brborovića, osnovni razlog leži u neznanju i ignoranciji kako donosilaca političkih odluka, tako čak i mnogih zdravstvenih radnika.- Kada bi regulatori prihvatili potencijal tih proizvoda u borbi protiv pušenja i aktivno potaknuli prelazak odraslih pušača na te proizvode, napravili bi najveću javnozdravstvenu intervenciju u posljednjih nekoliko desetljeća, s pozitivnim posljedicama po zdravlje pojedinaca i po javnozdravstvene pokazatelje - navodi Brborović.

S tim mišljenjem je saglasna i Johann Mason, direktorica MOHRE instituta za smanjenje štete po zdravlje, koja navodi da za postizanje najboljih rezultat u borbi protiv pušenja moramo učiniti tri stvari.- Moramo pojačati edukaciju tokom školskih godina, ali i kontinuiranu obuku u odrasloj dobi, kako bi ljudi mogli donositi najprikladnije odluke za svoje zdravlje. I moramo promovirati alternativne duhanske i nikotinske proizvode za dugogodišnje pušače koji ne mogu prestati ni na koji drugi način - navodi Mason.Iako donosioci političkih odluka često oklijevaju u poduzimanju konkretnih mjera, istraživanja i zaključci stručnjaka jasno pokazuju da je prelazak na bezdimne proizvode jedan od najefikasnijih načina za postepeni prestanak pušenja i smanjenje zdravstvene štete.Mnoge zemlje su postigle konkretne rezultate u borbi protiv pušenja, potičući upotrebu bezdimnih proizvoda kod odraslih osoba kao prelaznu fazu.Najveći uspjeh ostvarila je <a href="https://smokefreesweden.org/">Švedska</a>, a u samom vrhu su i<a href="https://www.gov.uk/government/publications/nicotine-vaping-in-england-2022-evidence-update/nicotine-vaping-in-england-2022-evidence-update-main-findings"> Velika Britanija</a> te<a href="https://www.tabac-info-service.fr/j-arrete-de-fumer/je-choisis-la-vapoteuse"> Francuska</a>. Također, brojne druge zemlje započele su među pušačima poticati upotrebu bezdimnih proizvoda, među kojima su i Novi Zeland, SAD te Japan.

<h2>Nikotin nije kancerogen</h2>Doktor Brborović je prezentirao i devet mitova i činjenica o vapeu, koje je objavio ugledni zdravstveni zavod Velike Britanije NHS. Jedan od mitova na koje je dr. Brborović skrenuo pažnju je onaj da je nikotin veoma kancerogen, dok je istina da nikotin sam po sebi ne izaziva rak, bolest pluća, bolesti srca ili moždani udar. Nikotin je ono što izaziva zavisnost, no ono što uzrokuje konkretnu zdravstvenu štetu su mnoge druge toksične hemikalije sadržane u duhanskom dimu. <h2>&nbsp;80.400 godišnje</h2>Prema izračunu Cochrane mreže o uspješnosti e-cigareta u odvikavanju od pušenja, možemo izračunati efekt prelaska pušača na e-cigarete u zemljama regije. Broj pušača u BiH, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete ako se aktivno potiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u BiH. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javnozdravstvenu statistiku u BiH. <h2>ŠVEDSKA </h2>je jedna od najuspješnijih zemalja u borbi protiv pušenja i ove će godine doseći prevalenciju od 5 posto, a uspjeh je postignut prvenstveno korištenjem i promocijom bezdimnih proizvoda.&nbsp;

E-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice višestruko su efikasniji za prestanak pušenja 

Zabrane neće zaustaviti pušenje, ali e-cigarete bi mogle

Glavna urednica medijske grupe „Rusija sevodnja“ i televizije RT (Russia Today) Margarita Simonjan najavila je da će sljedeće godine u Republici Srpskoj početi emitiranje programa te ruske televizije na srpskom jeziku. Ona se oglasila povodom apela predsjednika Rusije Vladimira Putina kojem se tokom pres-konferencije u četvrtak obratila novinarka iz Republike Srpske. Kako je kazala, u regionu nema ruskih medija i nevladinih organizacija, za razliku od zapadnih. <h2>Pitanje novinarke</h2>Putin je odgovorio da će zatražiti od rukovodilaca ruskih televizija, konkretno državne medijske kuće VGTRK, da razmisle o tome šta bi moglo da se uradi u vezi s ruskim informacionim prisustvom u Republici Srpskoj. Također se interesirao da li na tom području postoji televizija RT.Simonjan je kazala da je naložila da se pronađe novinarka iz Republike Srpske i da se informira gdje su dostupne vijesti RT. Ona je precizirala da postoji portal RT na srpskom jeziku.- A sljedeće godine pokrećemo emitiranje programa na srpskom jeziku koje do sada nikada nije postojalo - kazala je Simonjan gostujući na televiziji Rusija 1.Također je dodala da se već sada „ruski dokumentarni filmovi emitiraju na televiziji u Republici Srpskoj.RT je ruska državna televizija koja je finansirana direktno novcem ruske države i koristi se kao sredstvo za širenje propagande režima Vladimira Putina širom svijeta. <h2>Na koji način</h2>Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine ova televizija zabranjena je u državama Evropske unije. Nakon objave predsjednice ove komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) o zabrani RT-a 27. februara 2022. program je automatski ukinut i na televizijskim mrežama u Velikoj Britaniji i Singapuru, s obzirom na to da se signal RT-a u njima prikazivao preko evropskih kompanija. Postavlja se pitanje, s obzirom na zabrane u cijelom evropskom okruženju, na koji način RT planira pokrenuti emitiranje programa u Bosni i Hercegovini. Naime, za emitiranje digitalnog zemaljskog signala na teritoriji cijele BiH neophodna je dozvola RAK-a, kao i za uvrštavanje ovog programa na listu kanala zvaničnih kablovskih operatera u BiH. Osim u EU, signal RT-a ukinut je i u Australiji, Kanadi te Sjedinjenim Američkim Državama.<h2>Ko će izdati dozvolu</h2>S te strane, bilo bi uistinu šokantno, ali i izvjesno malo vjerovatno da će RAK izdati dozvolu RT za emitiranje u BiH. Nije jasno na koji način uopće RT planira pokrenuti svoj bh. kanal. Jedna od mogućnosti je svakako pokušaj zaobilaženja bh. zakona, ali i korištenje interneta za emitiranje, gdje se pravila regulacije i ovlasti RAK-a mogu puno lakše izbjeći.Vijeće Evropske unije je donijelo odluku da hitno obustavi emitiranje ruskih medija Sputnik i RT/Russia Today širom EU “sve dok Ruska Federacija i njeni povezani mediji ne prestanu provoditi akcije dezinformacije i manipulacije informacijama protiv EU i njenih država članica”.

Nakon početka agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine Russia Today zabranjena je u državama Evropske unije

Predsjednik Rusije lično zatražio da pokrenu svoj program u RS: Hoće li Putinova propagandna televizija početi s emitiranjem u BiH

Iako su prvi izbori u BiH održani još daleke 1990., zbog rata i njegovih razaranja istinski demokratski život počeo se graditi od prvih izbora 1996. godine. Iako je danas Bosna i Hercegovina rekorder po broju stranaka u Evropi, većina ih, zapravo, ima izvor u prvobitnim političkim strankama: to su, prije svega, tri nacionalne stranke - SDA, HDZ i SDS, iz kojih će nastati niz stranaka slične ideologije i političkog usmjerenja.S druge strane, lijeve stranke korijen su imale u Savezu komunista Jugoslavije, iz kojeg je kasnije nastao SDP, koji je potom iznjedrio nekolicinu stranaka.<h2>Partner SDA</h2>Prva nacionalna stranka koja je započela sa svojom diobom bila je SDA. Nakon političkog neslaganja neprikosnovenog lidera ove stranke Alije Izetbegovića i tada veoma popularnog bivšeg ministra vanjskih poslova i premijera Harisa Silajdžića, potonji je u aprilu 1996., nedugo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odlučio osnovati Stranku za BiH.Iako stranka nikada nije sebe jasno definirala kao sljedbenika određene konkretne ideologije, te je za sobom povukla veliki dio članstva SDA, u prvim danima demokratije u našoj zemlji Stranka za BiH se pozicionirala kao centristička i sekularnija stranka, no od prvog dana jasno protestirajući protiv dejtonskog uređenja zemlje i zagovarajući jednostavnu unitarnu republiku.U prvih petnaest godina dejtonske Bosne i Hercegovine ova stranka bit će redovan učesnik u vlasti, obnašajući ulogu manjinskog partnera SDA. Iz tog stiska SDA Stranka za BiH se nikada neće u potpunosti otrgnuti.

Na svojim prvim izborima 1996. SBiH osvojila je stotinjak hiljada glasova, što je na nivou FBiH iznosilo gotovo 98.000 glasova ili 7,3 posto, dovoljno za ulazak u vlast. Na izborima 2008. godine stranka je nastupila u koaliciji sa SDA i još nekolicinom manjih stranaka, uvjerljivo trijumfirajući na izborima.Ipak, promjena partnerstva desit će se 2000. godine, kada će, uz snažni pritisak međunarodne zajednice, u FBiH biti formirana Alijansa za promjene, koju će predvoditi SDP. Na ovim izborima SBiH uspjela je snažno poboljšati svoj izborni rezultat, osvojivši 129.000 glasova.Na izbore 2002., nakon manje od dvije godine vladavine Alijanse, lider ove stranke Haris Silajdžić konačno će se prvi put kandidirati za člana Predsjedništva. Povlačenje Alije Izetbegovića Silajdžić je vidio kao priliku da postane „prvi u Bošnjaka“, a nasuprot sebe je imao - široj javnosti ne toliko poznatog - Sulejmana Tihića, koji je naslijedio Izetbegovića na čelu SDA. No, sa samo dva posto razlike, odnosno 13 hiljada glasova, Tihić je u konačnici završio ispred Silajdžića i dobio ove izbore. Stranka je, međutim, po broju glasova nastavila stagnirati, osvojivši oko 116.000 glasova na izborima.Poslije izbora 2002. na kojima su nacionalne stranke uvjerljivo trijumfirale, Stranka za BiH ponovo je ušla u koaliciju sa SDA.Kroz sve te godine SBiH je učestvovala u ključnim tranzicionim procesima preoblikovanja bh. društva, poput privatizacije, uvođenja tržišne ekonomije, itd...Ipak, historijsku priliku koju će epohalno prokockati Stranka za BiH dočekat će na izborima 2006. godine.Naime, u periodu od 2002. do 2006., pod velikim pritiskom međunarodne zajednice, s tadašnjim visokim predstavnikom Pedijem Ešdaunom (Paddy Ashdown) na čelu, u državi je došlo do prijenosa cijelog niza nadležnosti, koji je vrhunac trebao imati s usvajanjem „aprilskog paketa“ 2006. godine. Ovaj paket mjera nudio je, između ostalog, uvođenje institucije predsjednika BiH s dva potpredsjednika koji bi se rotirali, Vijeće ministara dobilo bi proširene ovlasti i veći broj ministarstava, povećan bi bio i broj zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji bi prestao biti jednak u odlučivanju i ovlasti s Domom naroda. Umjesto toga, Dom naroda bi se bavio vitalnim nacionalnim pitanjima, a Predstavnički dom bi prostom većinom donosio sve glasove, uz uvjet da dobije minimalno trećinu glasova iz svakog entiteta.<h2>Historijski rezultat</h2>Stranka za BiH i Haris Silajdžić istupili su protiv ovakvih rješenja. Najprije su kao glavni argument protiv prijedloga navodili zadržavanje entitetskog glasanja, odnosno odredbe po kojoj bi trećina glasova iz RS bila neophodna da se neka odluka usvoji (iako je prema dejtonskom ustavu potrebna polovina glasova iz svakog entiteta). Potom se potegnuo argument manje primjetnog člana iz „aprilskog paketa“, koji je glasio da se Parlament raspušta u slučaju da se u tri kruga glasanja ne izabere nova Vlada BiH. Silajdžić je ovo tumačio kao otvaranje prostora za raspad BiH, s obzirom na to da je lider Stranke za BiH tada tvrdio da bi ovaj mehanizam snage iz RS iskoristile za raspuštanje državnih institucija.Također, Silajdžić je tvrdio da bi se „aprilskim paketom“ legalizirali Dejton (koji nikad nije usvojen u Parlamentu) i rezultati genocida. Umjesto toga, nudio je ukidanje entiteta i „100 posto BiH“, što je bio slogan s kojim je izašao na izbore. Ova retorika veoma dobro se primila u bošnjačkom narodu, pa je na izborima 2006. u utrci za Predsjedništvo Haris Silajdžić uvjerljivo pobijedio Sulejmana Tihića, dok je stranka osvojila oko 220 hiljada glasova, što je bio njen najbolji rezultat ikad.Ponovo je poslije izbora uslijedila tradicionalna koalicija sa SDA i HDZ-om na nivou FBiH, kojima se na nivou države pridružio i novi pobjednik u RS, Dodikov SNSD. No, reforme i rezultati koji su bili ostvareni u prethodne četiri godine doživjet će svoj kraj. Dodik i Silajdžić na dnevnoj osnovi će se međusobno prepucavati i dizati međunacionalne tenzije, a SNSD će početi voditi sve radikalniju politiku i skretati udesno.Ipak, za razliku od Silajdžića, od čijeg obećanja o „100 posto BiH“ nije bilo ništa, a kadrovi u vlasti su mu proizvodili cijeli niz afera, SNSD je krenuo snažno u pravcu vođenja nezavisne politike i jačanja institucija RS.Glasači ovu prevaru nisu zaboravili pa je 2010. godine Stranka za BiH doživjela potop: Silajdžić je u utrci za Predsjedništvo završio tek treći, iza Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, dok je Stranka za BiH osvojila svega pet posto glasova na nivou cijele BiH.<h2>Put u marginalizaciju</h2>Bio je to znak Harisu Silajdžiću da se povuče s čela stranke koje je prepustio Ameru Jerlagiću. Pod njegovim vodstvom ova stranka je otišla u potpunu marginalizaciju i postala zanemariv faktor u BiH. Na izborima 2014. ova stranka imala je svega 1,57 posto glasova na nivou BiH, a 2018. 1,08 posto.Pred izbore 2022. godine SBiH je pokušala da se spasi postavljanjem na čelo stranke Semira Efendića, odbjeglog SDA-ovca i bivšeg visokopozicioniranog člana SDA. Efendić je znatno ojačao poziciju ove stranke na nivou Sarajeva, no ukupni napredak nije bio značajan. Naime, SBiH je 2022. osvojila svega osam hiljada glasova više nego 2018. godine.Uspon i nagli propast Stranke za BiH uče nas dvije lekcije. Prva je da je dugoročno kontraproduktivno imati privatnu lidersku stranku koja svu svoju popularnost i podršku temelji na harizmi svog vođe. No, SBiH upravo je svoj cjelokupan imidž gradila na popularnosti i liku Harisa Silajdžića. Drugi je da će vas iznevjerena politička obećanja, posebno kad su konkretna i uska kao što je bilo ono o „100 posto BiH“, doći glave ako ih ne ispunite. Upravo se to desilo ovoj stranci.<h2>Propuštena šansa</h2>Da ponovo postane bitan politički faktor, Stranci za BiH se iznenada otvorila prilika nakon izbora 2022. godine. Iako sa simboličnim brojem glasova, činjenica da su njene ruke u Parlamentu FBiH bile potrebne za formiranje nove većine bez SDA, omogućili su ovoj stranci najprije da postane dio nove većine u Kantonu Sarajevo, pa potom i da uđe u Vladu FBiH. Ipak, kada je trebalo glasati za formiranje nove Vlade FBiH, s Nerminom Nikšićem na čelu, Efendić i njegovi partneri iz NES-a demonstrirali su da im je pri srcu ipak SDA, objavivši pred samu sjednicu na neće podržati novu vlast, što je označilo ostavljanje Novalića na čelu Federacije. Ipak, i bez ove dvije stranke je nova većina na kraju sakupljena.Kada je, nakon rušenja „aprilskog paketa“ 2006., Silajdžić 2010. godinu dočekao s jačom RS i slabijom Bosnom i Hercegovinom, niko više nije imao povjerenja u njega i njegovu stranku. A bio je to početak slobodnog pada Stranke za BiH.

Kada je, nakon rušenja „aprilskog paketa“ 2006., Silajdžić 2010. dočekao s jačom RS i slabijom BiH, niko više nije imao povjerenja u njega 

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Stranka za BiH - nastala iz SDA i ostala uz nju

Jedan od najljepših dijelova Sarajeva je Marindvor. Danas je to jedna od najatraktivnijih lokacija u gradu, pa nije ni čudo da se upravo ovdje nalazi i zgrada Parlamenta Bosne i Hercegovine. Ovu atraktivnu lokaciju prvi su formirali Austrougari, mada je historijski poznato da je još u doba Osmanlija na ovom prostoru nastala mahala šejha Magribije, koji je davne 1549. godine baš tu podigao prelijepu i autentičnu džamiju. On je bio sufija i služio je u vojsci Isa-bega Ishakovića.<h2>Dolazak Brauna</h2>Nakon toga dolazak Austrougara bio je obilježen jednim dobro poznatim inžinjerom Augustom Braunom. On je bio poduzetnik i industrijalac, a u Sarajevu je još 1880. godine postao vlasnik prve gradske ciglane.August Braun je bio začetnik gradnje Marindvora. Naime, prvo je otkupio zemlju od braće Baruh, s namjerom da na ovom mjestu napravi stambeno-poslovnu zgradu, odnosno palaču. Ovu najveću palaču u gradu posvetio je svojoj brižnoj i lijepoj supruzi Mariji, znanoj i po nadimku Mara. Gradnja palače završena je 11 godina nakon otvaranja prve ciglane.Po Augustu i Mariji nastala je i velika ljubavna priča, toliko interesantna Sarajlijama da su cijeli taj prostor prozvali Marijin Dvor (ili Marindvor), a Magribijina mahala se skoro potpuno izmijenila i utopila u tu lijepu ljubavnu priču. Tako je nestalo osmansko ime ovog dijela grada, ranije poznatog kao Hiseta.Ubrzo će nove vlasti nastaviti tu gradnju, a u neposrednoj blizini će se izgraditi i hotel. On će biti prepoznatljiv i poznat kao prvi hotel tog tipa u kom su se okupljali uživaoci nešto slobodnijih stilova života.Važnost ovog prostora nova vlast će utvrditi potpuno novom zgradom poznatog Zemaljskog muzeja. Povjerenje za izgled ovog muzeja dato je Karlu Paržiku, koji je ovdje napravio prekrasno izdanje paviljonskog tipa. Koliko je bio bitan Marindvor za austrijsku vlast, govori i činjenica da će se tu napraviti i Mašinska škola, pod palicom istog projektanta. Zgrada je imala posebnu ljepotu na pročelju, a po svojim obrazovnim kapacitetima bijaše jedinstvena na ovim prostorima.<h2>Politički centar</h2>Kontinuitet izgradnje i popularnosti prostora ovog centralnog dijela Sarajeva, odnosno Marindvora, s njegovom urbanom perspektivom, nastavit će se u doba socijalističke zajednice. Zapravo, jugoslavenska socijalistička zajednica je odlučila da ovaj prostor učini političkim, ekonomskim i kulturnim centrom Sarajeva i cijele BiH. Već 1954. godine odlučeno je da se izgradi nova zgrada, gdje će se smjestiti Skupština NRBiH, odnosno današnja zgrada Parlamentarne skupštine BiH, poznatija kao zgrada sa "strukom".Na konkursu je pobijedio projekt akademika Juraja Neidhardta. On je bio učenik Le Korbizjea, jednog od najčuvenijih modernih arhitekata svijeta. Izgradnja se dugo odlagala i počela je tek 1978. godine, po naredbi Josipa Broza Tita. Pošto je profesor Neidhardt obolio, njegov đak, i danas živi profesor Hamdija Salihović, nastavio je izgradnju. Tako će 1982. nastati jedan od najljepših modernih kompleksa u regiji. On je sačinjavao zgradu Narodne skupštine i izvršne vlade, čijim spojem se rađa jedan od najljepših modernih trgova u Evropi, pojašnjava u razgovoru za "Avaz“ arhitekta i dobar poznavalac historije grada Mufid Garibija.<h2>Strah od nemira</h2>Dizajnerski koncept projekta trga, uz konsultacije akademika Neidhardta i profesora Salihovića, povjeren je najboljem jugoslavenskom skulptoru Dušanu Džamonji. On je rođen u Hrvatskoj 1928. godine, u porodici makedonskog porijekla, a završio je Akademiju u Zagrebu. Kada je njegova gradnja započela, Centralni komitet Komunističke partije je tražio da se naprave korekcije iz sigurnosnih razloga. U skladu s tim zahtjevom, trg je, potpuno netipično, s dva nivoa stepenica izdignut od svoje okoline, kako bi se lakše očuvao u slučaju nemira.&nbsp;

Jugoslavenska socijalistička zajednica odlučila je da ovaj prostor učini političkim, ekonomskim i kulturnim centrom grada

Priča o centralnom dijelu Sarajeva i BiH: Kako je Hiseta postala Marindvor

Kada vam je žena neposlušna, istucite je, ali tako da ne ostavite modrice. Ovo je savjet koji je prije nekoliko dana svojim sljedbenicima dao selefijski influenser Elvedin Pezić, a koji je podigao cijelu buru u bh. društvu, posebno osjetljivom kada je ova tema u pitanju nakon cijelog niza slučajeva nasilja nad ženama. Pezić svoje stavove brani tvrdnjom da on samo izvorno tumači vjeru, a na Facebooku ga prati više od 300.000 ljudi. <h2>Ne može autom</h2>Od jednog drugog vehabijskog influensera Safeta Kuduzovića mogli ste saznati da je ženi dozvoljeno da autom sama putuje iz Sarajeva do Visokog, ali ne i do Zenice.Naravno, osim ovakvih pouka o svakodnevnim međuljudskim odnosima i položaju žene u društvu, tu su i one političke o „zlu Jevreja“, „zločinu ateizma“ itd.U društvu je na još desetine samoprozvanih šejhova i alima koji svakodnevno na društvenim mrežama, u pisanoj i usmenoj formi, objavljuju savjete, upute, tumačenja svega i svačega te u svemu tome uživaju ogromnu podršku.

Njihova javna predavanja organiziraju se u dvoranama širom BiH, a na mnoga od njih znaju doći i hiljade posjetilaca, što se može porediti s popularnošću koju uživaju najveće muzičke zvijezde na našem području. Pisac ili profesor o takvoj popularnosti u društvu kakvo je bosanskohercegovačko može samo sanjati.Ovo samo po sebi govori o stanju svijesti koje vlada u našem društvu. No, postavlja se pitanje šta je uzrok toga, odnosno zašto toliki broj ljudi u tolikoj mjeri privlače vjerski propovjednici koji djeluju van zvaničnih vjerskih institucija i koje karakterizira radikalno tumačenje religije i društvenih odnosa.<h2>Ne razmišljaju</h2>Nermina Vehabović-Rudež, psihologinja i psihoterapeutkinja, kaže da iza svega stoji potreba ljudi da konzumiraju sadržaj koji će unaprijed potvrditi njihova predubjeđenja.- Ljudi prihvataju sadržaj zdravo za gotovo, ne razmišljaju o tome šta neko govori, je li to zaista ima utemeljenje u vjerskim knjigama, tumači li se to kako treba. Nego čovjek kaže „aha, ovo mi se sviđa“ i poistovjeti se s tim, pa se nađu na istom. Još ako se taj neko predstavlja kao vjerski autoritet, on dobiva potvrdu da njegovi stavovi, koji možda i nisu popularni u društvu, nisu samo njegovo izolirano mišljenje nego nešto što je tobože utemeljeno i u samim Božijim zakonima - kaže Vehabović-Rudež.

<h2>Bez mehanizama</h2>Vehabović-Rudež kaže da je potrebno napraviti dubinsko istraživanje zbog čega su tolikim brojem ljudi u našoj zemlji privlačni sadržaji s tako radikalnim porukama i tumačenjima, ali ističe i da je veliki problem to što u našem društvu ne postoji nikakav snažan stručni mehanizam borbe protiv dezinformacija i krivih tumačenja.- Ja sam pričala s ljudima iz Kanade koji daju savjete i uključuju se u vode koje im ne pristaju. Često profesionalna udruženja protiv ljudi koji daju takva nestručna mišljenja dižu tužbe. Mi nemamo takva udruženja. Kada vam na društvenim mrežama šarlatani daju nestručne savjete, koji mogu biti i opasni, vi nemate nikakve mehanizme da to zaustavite - ističe psihologinja.

Javnost u regionu uzburkao je Elvedin Pezić, koji je davao savjete kako pravilno istući ženu

Ovo samo po sebi govori o stanju svijesti koje vlada u našem društvu

Stotine hiljada pratilaca i rasprodane dvorane: Vehabije influenseri haraju društvenim mrežama

Nakon višesedmičnih najava Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije BiH, objavio je da je pripremljen Nacrt zakona kojim bi se zabranio rad trgovinama nedjeljom. Ove odredbe se, međutim, neće primjenjivati na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji su u sklopu željezničkih i autobuskih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica u vezi s prodajom na grobljima. <h2>Usaglašena rješenja</h2>Također, bit će omogućena prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda, moći će raditi i dragstori koji rade 0-24 sata, kao i internet-trgovine.Prema riječima ministra Hasičevića, ovo rješenje omogućit će da više od 100.000 radnika dobije slobodnu nedjelju.- Sto hiljada radnika, od kojih je gotovo 80 posto žena, sada je blizu ostvarenja prava da ima dan koji će, uz odmor, provesti sa svojom porodicom, djecom, prijateljima. Riječ je o potpuno novom zakonu kojim se uređuje ova oblast, a koji je usklađen s aktima Evropske unije - ističe Hasičević.

Objavljeno je i da su stranke koje čine većinu u FBiH usaglasile ova rješenja, zbog čega očekuju da će za ovaj prijedlog dobiti i potrebnu većinu u Parlamentu FBiH, čime bi ovaj zakon stupio na snagu.Ipak, izvjesno je da neće svi podržati ovakvo rješenje. Zastupnik Admir Čavalić tvrdi da iza ovog zakona stoji lobiranje velikih trgovinskih lanaca.<h2>Specijalni lobiji</h2>- Imaju problem s radnom snagom (za sedam dana rada objekta). Zakon se odnosi na nekoliko desetina radnika koji će svejedno nedjeljom moći raditi u skladištu, čistiti objekte i slično, ili pak praviti hljeb u pekari, raditi u kladionici, u dragstoru i bilo gdje drugo, ali ne i na kasi u trgovini. Također, tu su i neki drugi specijalni lobiji poput naftnog, ali i predstavnika određenih religijskih organizacija koji bi da zakonima narušavaju sekularni karakter naše zemlje. “Ženi je mjesto kod kuće nedjeljom”, javljali su mi direktnim porukama patrijarhalni aktivisti proteklih nekoliko mjeseci. Ministarstvo je uslišilo njihove molitve - ističe Čavalić.

Navodi da će se protiv ovakvog prijedloga zakona kao parlamentarac boriti.<h2>Izjednačavanje praksi</h2>Mnogi gradovi u BiH već su uveli neradnu nedjelju. Među njima su Bijeljina, Višegrad, Mrkonjić-Grad, Mostar, Čapljina, Livno, Sanski Most, Zvornik i Kiseljak. Ministar Hasičević kaže da je cilj uvođenja obavezne neradne nedjelje i harmonizacija tržišta jer je u pojedinim gradovima u FBiH to već na snazi.

Iza svega stoji lobiranje trgovačkih lanaca, tvrdi Čavalić

Ministarstvo trgovine pripremilo zakon: Ko u BiH neće raditi nedjeljom

U Briselu se održava samit na kojem učestvuju lideri Evropske unije i zapadnog Balkana, a u srijedu su usvojili deklaraciju o pridruživanju i uspjehu reformi u zemljama zapadnog Balkana.Isti dan u Evropskom parlamentu usvojena je rezolucija u kojoj su pozvali Evropsko vijeće da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom o pristupanju naše zemlje Evropskoj uniji.Sve ovo otvara pitanje da li će sile Evropske unije ponovo progledati našoj zemlji kroz prste i omogućiti joj početak pregovora.Čisto da ne bude zabune, to nismo zaslužili. Naime, prošlo je više od četiri godine kako je naša zemlja dobila 14 prioriteta koje je trebalo ispuniti na putu ka članstvu u EU. Ispunjavanje tih uvjeta ne treba Evropskoj uniji, nego treba građanima ove zemlje, jer njihovo ispunjavanje garantira nezavisno pravosuđe, transparentnije institucije, efikasniju javnu upravu itd.No, za sve vrijeme, bh. vlasti u potpunosti su ispunile samo dva prioriteta. Nažalost, ni samo društvo, uključujući medije, nije vršilo značajniji pritisak da se krene u ispunjavanje uvjeta, zabavljeno nekim površnim svakodnevnim temama.

Ipak, agresija na Ukrajinu upalila je crvene lampice u Briselu i dala do znanja evropskim liderima da, ma koliko zapadni Balkan bio korumpiran i zaostajao za evropskim okruženjem, ako ga oni ne uzmu sebi, Rusija će, a uz nju, moguće, i Kina, pa i Turska.To znači daleko veći angažman EU oko regiona i naše zemlje, uključujući i malo gledanje kroz prste na stvari koje nisu po evropskoj mjeri. Stoga nije pogrešno reći da je ovo historijska prilika i historijski trenutak da se uskoči u evropski voz i nikad većom brzinom krene ka Briselu.No, pitanje je koliko pojedini domaći vlastodršci zaista žele pripadati krugu zemalja u kojima postoje red i zakon i gdje se za kriminal mora odgovarati. Stoga je na nama da se konačno posvetimo najvažnijoj temi u novijoj historiji BiH i bezuvjetno tražimo jedinu svijetlu budućnost za našu zemlju: Evropsku uniju.

Ovo je historijska prilika i historijski trenutak da se uskoči u evropski voz i nikad većom brzinom krene ka Briselu

Lideri zemalja zapadnog Balkana na Samitu

Neko se prepao

Šta donosi najavljena izmjena Izbornog zakona: Šmit staje ukraj izbornim kradljivcima

Zašto naša zemlja nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora: Ukrajina i Moldavija su ispunile uvjete, BiH nije

Vjera u pravosuđe

Nazire li se rješenje zbrke u vezi sa subvencijama u KS: Svakom prijavljenom manje od 5.000 KM za novi stan?

Elektronske cigarete i nikotinske vrećice mogu iskorijeniti pušenje i pušačke bolesti

Šta su uradili tokom tri godine mandata: Sarajevski načelnici koji su ispunili najviše predizbornih obećanja

Radikal pokušava da zaštiti bivšeg direktora OSA-e

Srbija, to je Vučić

Zabrane neće zaustaviti pušenje, ali e-cigarete bi mogle

Predsjednik Rusije lično zatražio da pokrenu svoj program u RS: Hoće li Putinova propagandna televizija početi s emitiranjem u BiH

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Stranka za BiH - nastala iz SDA i ostala uz nju

Priča o centralnom dijelu Sarajeva i BiH: Kako je Hiseta postala Marindvor

Stotine hiljada pratilaca i rasprodane dvorane: Vehabije influenseri haraju društvenim mrežama

Ministarstvo trgovine pripremilo zakon: Ko u BiH neće raditi nedjeljom

Evropska unija ili ništa

Neko se prepao

Šta donosi najavljena izmjena Izbornog zakona: Šmit staje ukraj izbornim kradljivcima

Zašto naša zemlja nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora: Ukrajina i Moldavija su ispunile uvjete, BiH nije

Vjera u pravosuđe

Nazire li se rješenje zbrke u vezi sa subvencijama u KS: Svakom prijavljenom manje od 5.000 KM za novi stan?

Elektronske cigarete i nikotinske vrećice mogu iskorijeniti pušenje i pušačke bolesti

Šta su uradili tokom tri godine mandata: Sarajevski načelnici koji su ispunili najviše predizbornih obećanja

Radikal pokušava da zaštiti bivšeg direktora OSA-e

Srbija, to je Vučić

Zabrane neće zaustaviti pušenje, ali e-cigarete bi mogle

Predsjednik Rusije lično zatražio da pokrenu svoj program u RS: Hoće li Putinova propagandna televizija početi s emitiranjem u BiH

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Stranka za BiH - nastala iz SDA i ostala uz nju

Priča o centralnom dijelu Sarajeva i BiH: Kako je Hiseta postala Marindvor

Stotine hiljada pratilaca i rasprodane dvorane: Vehabije influenseri haraju društvenim mrežama

Ministarstvo trgovine pripremilo zakon: Ko u BiH neće raditi nedjeljom

Evropska unija ili ništa