Vršilac dužnosti generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Alen Pilav saopćio je da će u ovoj zdravstvenoj ustanovi ponovo biti moguće posjete hospitaliziranim pacijentima. <h2>Pogađalo pacijente</h2>- I prije imenovanja za v. d. generalnog direktora bio sam upoznat s prigovorima građana na zabranu posjeta hospitaliziranim pacijentima u KCUS-u. Upravo zbog toga sam odmah nakon imenovanja pokrenuo proceduru za odobrenje posjeta. Ne želim ulaziti u propitivanje opravdanosti dosadašnje zabrane posjeta, ali smatram da nije ispravno da KCUS bude jedina bolnica koja ne odobrava posjete - naveo je Pilav.Istakao je da, nakon što su ispoštovali sve procedure i uvidjeli da ne postoje prepreke, odlučili su da vrate mogućnost posjeta.- Stoga mi je veliko zadovoljstvo da informiram građane da već od ponedjeljka (danas, op.a.) mogu posjetiti članove porodice i prijatelje koji leže u KCUS-u. Na internet-stranici KCUS-a ćete pronaći sve detalje u vezi s terminima posjeta, maksimalnim brojem posjetilaca, vremenom zadržavanja i drugim procedurama kojih se posjetioci moraju pridržavati. Posjete će se za sada odvijati u terminu od 15 do 16 sati, ali već radimo na tome da se reguliranje posjeta modernizira po uzoru na sisteme koji se uspješno primjenjuju u drugim kliničkim centrima u svijetu, a koji olakšavaju odvijanje posjeta kako za pacijente tako i za uposlenike i posjetioce. Posjete su dobre ne samo za pacijente već i za njihove porodice koje se brinu za njihovo zdravlje i život - istakao je Pilav.

Naglašava da je zabrana posjeta posebno pogađala teško oboljele pacijente i njihovu rodbinu.- Mnogi od njih su u KCUS-u provodili svoje posljednje dane i sate, bez mogućnosti da se vide s najbližima i da se s njima oproste. S obzirom na osjetljivost ove kategorije, posjete pacijentima u terminalnoj fazi neće biti vremenski ograničene, ali se dozvoljavaju isključivo članovima uže porodice. Opravdanje za zabranu posjeta ne može biti to da nemamo dovoljan broj medicinskog osoblja i osoba koje održavaju higijenu. Štednja ne smije biti važnija od dobrobiti pacijenata. Na ovaj način dodatno otvaramo KCUS, jer naš zadatak je da budemo na usluzi građanima, a ne da se od njih krijemo i zatvaramo - zaključio je Pilav.<h2>Velike promjene</h2>Pilav već u startu najavljuje velike promjene u vođenju ove institucije u odnosu na to kako je njome upravljala Sebija Izetbegović.Podsjetimo, jedan od prvih poteza koje je Pilav povukao na poziciji direktora bilo je presijecanje varova i lanaca te otvaranje kapije, a koja je u ovoj zdravstvenoj ustanovi do tada bila zatvorena. Ljekari i medicinske sestre koji su gledali taj proces aplauzom su nagradili one koji su otvorili vrata.

A upravo ta slika je najbolji pokazatelj načina na koji je ovom institucijom godinama upravljala Sebija Izetbegović, praveći od KCUS-a zatvoreni kazamat kojim diktatorski upravlja.<h2>Pljuvanje zaštitara</h2>Sindikat radnika u zdravstvu objavio je prije nekoliko dana da je bivša direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović verbalno napala i pljunula zaštitara zato što joj nije dozvolio da uđe na kapiju KCUS-a koja je namijenjena za ulaz dostavnih vozila i generalnog direktora ove institucije. Sebija Izetbegović ostaje raditi u KCUS-u kao ljekar specijalista.

Već od danas moguće posjete hospitaliziranim pacijentima

Ponovo moguće posjete pacijentima: Srušen još jedan simbol Sebijine strahovlade u KCUS-u

Demokratizacija koja je zahvatila političku scenu u RS krajem devedesetih, nakon suverene dominacije SDS-a, iznjedrila je čitav niz novih političkih opcija u ovom entitetu, među kojima je 1999. osnovana i Partija demokratskog progresa (PDP). Osnivač stranke je bio Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva SR BIH (od 1988. do 1991.), koji je karijeru prethodno gradio u akademskom svijetu.<h2>&nbsp;Od profesora do premijera</h2>Ivanić je 1988. godine doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Nakon toga radio je kao docent na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci.&nbsp;Na&nbsp;Ekonomskom fakultetu u Sarajevu&nbsp;izabran je za vanrednog profesora 1990., a dvije godine poslije prestao je predavati te je izabran na istu dužnost na&nbsp;Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Ivanić je 1994. osnovao&nbsp;Srpski intelektualni forum, a iste godine je imenovan članom&nbsp;Ekonomskog vijeća Vlade Republike Srpske.Nakon&nbsp;rata u BiH&nbsp;nastavio je raditi u Ekonomskom vijeću i predavati na ekonomskim fakultetima u&nbsp;Banjoj Luci&nbsp;i&nbsp;Istočnom Sarajevu. Postdoktorski studij na Fakultetu društvenih nauka&nbsp;u&nbsp;Ujedinjenom Kraljevstvu&nbsp;završio je 1998. te se zaposlio kao predsjednik ureda kompanije&nbsp;“Deloitte”. Iste godine bio je profesor na Fakultetu društvenih nauka u Glazgovu. Ova „britanska veza“ ostat će do danas argument koji će protivnici ove stranke često potezati da je ova stranka navodno u službi njihovih interesa. Iz profesorske fotelje Ivanić će ubrzo prijeći u premijersku. Na izborima 2000. PDP je osvojio 12,3 posto glasova, čime je postao treća stranka po snazi u ovom entitetu, poslije SDS-a i PDP-a. Nakon izbora uslijedit će koalicija PDP-a i SDS-a, a upravo će Ivanić postati premijer Republike Srpske.PDP će tokom godina uglavnom zadržati poziciju treće najjače opcije koju će u prvim godinama svog postojanja uspješno koristiti da bude jezičak na vagi i redovni učesnik na vlasti, bilo sa SDS-om ili SNSD-om. Stranka će od prvog dana nastupati kao umjereno nacionalistička, moderno konzervativna, ekonomski liberalna, ali i proevropska. Ovo će u počecima PDP označiti kao stranka koja je po ideološkom opredjeljenju bila između lijevog SNSD-a i ekstremno nacionalističkog SDS-a.Ivanićev mandat potrajat će do 2003. godine, kada će smjene Pedija Ešdauna (Paddy Ashodwn) dovesti do krize vlasti i izlaska iz nje PDP-a, koji je podržao manjinsku vladu Pere Bukejlovića.Promjena raspoloženja u RS, u kojoj su Milorad Dodik i SNSD postajali sve popularniji, navest će i PDP da promijeni partnera, pa će u februaru 2006., osam mjeseci prije izbora, formirati novu Vladu RS, na čijem je čelu bio Milorad Dodik. Na izborima 2006. u RS je uvjerljivo trijumfirao SNSD osvojivši 43,3 posto glasova, dok je PDP ostao treća po snazi stranka, ali je sa 6,7 posto glasova znatno zabilježio znatni pad podrške. Ipak, PDP će ostati u koaliciji sa SNSD-om kao značajno inferioran partner. Ipak, od samog starta počet će ozbiljni problemi između koalicionih partnera.Novom vlašću SNSD će upravljati suvereno, redom odbijajući zahtjeve i prijedloge koji su dolazili u PDP-a. Konačno, početkom 2009. doći će do definitivnog pucanja koalicije između SNSD-a i PDP-a koja potom nikada više nije obnovljena ni na jednom nivou. Zbog raskida ovog partnerstva Ivanić je tada&nbsp;podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.<h2>&nbsp;U sjeni SNSD-a</h2>Otad do danas SNSD će nastaviti suvereno vladati Republikom Srpskom, a PDP sa SDS-om formirati opozicioni blok koji više od decenije pokušava da se vrati na vlast u Republici Srpskoj.Izbori 2010. bili su gotovo preslika onih od prije četiri godine. SNSD je ponovo uvjerljivo pobijedio sa 43,3 posto glasova, SDS je bio drugi 22,19 posto, a PDP treći sa 6,4 posto, što je Dodikovoj stranci garantiralo još jedan mandat.Najbliže osvajanju vlasti bila je koalicija SDS-a i PDP-a, kojoj se u međuvremenu pridružio i Narodni demokratski pokret bivšeg predsjednika SDS-a Dragana Čavića. Ekonomska kriza i neispunjena obećanja bitno su oslabili SNSD, koji je na izborima 2014. doživio pad od čak 10 posto glasova, osvojivši 32,2 posto glasova i 29 mandata. SDS je, s druge strane, osvojio 26,2 posto glasova i 24 mandata, DNS, SNSD-ov koalicioni partner osvojio je 9,2 glasa i osam mandata, dok je PDP završio kao četvrti sa 7,4 posto glasova i sedam mandata. Koalicija Domovina (savez probosanskih stranaka), NDP i Socijalistička partija imali su po pet mandata.Iako su se u SDS-u i PDP-u nadali da bi Socijalistička partija i Petar Đokić mogli promijeniti stranu i pridružiti se njihovoj većini, do toga nije došlo, a formiranje nove većine kojom će SNSD nastaviti vladati u ovom entitetu na kraju je bilo obilježeno „aferom dva papka“, tj. dobivanjem dva dodatna glasa za SNSD-ovu većinu od opozicionih zastupnika. Krajem 2014. bit će objavljen snimak na kojem čujemo premijerku Republike Srpske Željku Cvijanović kako govori o kupovini zastupnika radi formiranja parlamentarne većine, koje u razgovoru naziva „dva papka“.Ipak, SDS i PDP imat će puno više uspjeha na državnom nivou. Mladen Ivanić pobijedio je Željku Cvijanović u utrci za člana Predsjedništva BiH, dok su SDS i PDP osvojili dovoljno glasova da sa SDA, HDZ-om i DF-om (kasnije SBB-om) uđu u Vijeće ministara. Za razliku od Dodikovog SNSD-a, koji je prethodnih godina u državnoj vlasti pravio niz blokada i sukoba, SDS i PDP su se kao dio državne vlasti ponašali konstruktivno, uz korektan mandat ministra vanjskih poslova Igora Crnatka.No, to neće doći bez naplate. Činjenica da su ušli u državnu vlast iako je na entitetskom nivou vladao SNSD i da su se ponašali konstruktivno bila je praćeno žestokom propagandom SNSD-a i njemu bliskih medija da su SDS i PDP sluge Sarajeva, da rade za strance i izdaju interese Republike Srpske.Na izborima 2018. SNSD će stagnirati na 32 posto, SDS će sa 18 posto glasova doživjeti značajan pad, dok će se PDP dići na preko 10 posto glasova. Ipak, rast DNS-a na skoro 15 posto glasova, kao i Socijalističke partije na 8 posto, bit će dovoljno vladajućoj koaliciji da osigura sebi još jedan mandat.Ipak, događaji koji su slijedili išli su naruku rastu i razvoju PDP-a. Ubistvo Davida Dragičevića u martu 2018. godine, za koje je njegov otac Davor optužio vlasti u RS, dovelo je do masovnih protesta u Banjoj Luci i otpora građana prema SNSD-ovoj vladavini.<h2> </h2>

Političke stranke jučer, danas, sutra (III dio): SNSD - Evolucija od Klintona do Lukašenka 

<h2>&nbsp;Rebrendiranje stranke</h2>U ovom periodu krenut će i snažno rebrendiranje PDP-a. Ova stranka počet će sve više biti percipirana kao urbana stranka, s posebnim rastom popularnosti u Banjoj Luci. Istovremeno, za razliku od sve ostrašćenijeg nacionalizma i radikalnih politika SNSD-a, PDP će nastupati daleko umjerenije i zagovarati kompromis u BiH. Osim toga, PDP će biti možda i jedina većina stranka u RS koja će iskazivati jasno proevropsko opredjeljenje i vrijednosti. Tako će, primjerice, Dodikovo čestitanje bjeloruskom diktatoru Aleksandru Lukašenku na pobjedi nakon pokradenih izbora naići na oštru osudu i reakciju Igora Crnatka.Istovremeno, PDP će najkvalitetnije brendirati nove mlade kadrove stranke, s Draškom Stanivukovićem i Jelenom Trivić na čelu, koji su u kratkom vremenu, zahvaljujući odličnom korištenju društvenih mreža doživjeli ogromnu popularnost.SDS je imao krizu rukovodstva i postojao sve bezidejniji pa je PDP djelovao daleko svježije i energičnije.Lokalni izbori u Banjoj Luci 2000. godine dovest će do pobjede PDP-ovog Draška Stanivukovića i poraza SNSD-a u ovom gradu nakon dvije decenije.Ipak, PDP sve to neće kapitalizirati. Američke crne liste, sukob s visokim predstavnikom, podrška Putinu u jeku agresije na Ukrajinu, novi val najava otcjepljenja očito su naišli na odobravanje u RS, pa se na izborima 2022. SNSD vratio na poziciju najjače političke opcije sa 41 posto osvojenih glasova. SDS je ostao na svojih 18 posto, a PDP se vratio na treće mjesto s osvojenih 12 posto glasova, čime je poboljšao svoje prethodne rezultate, ali ne značajno.Najveći uspjeh iz ove stranke imala je Jelena Trivić u utrci za predsjednicu RS, koja je u izbornoj noći čak i proglasila pobjedu, ali su zvanični rezultati pokazali da je ipak pobijedio Milorad Dodik sa 47 posto glasova nasuprot Trivić, koja je imala 43 posto. Trivić i PDP do danas tvrde da je na sceni bila izborna krađa.No, kada se uzmu u obzir dešavanja nakon izbora, PDP teško da može zadržati optimizam. Mnogi su razočarani načinom na koji Draško Stanivuković upravlja Banjom Lukom, a iako dalje u PDP-u, od nekoć velikog protivnika i kritičara, danas je u relativno dobrim odnosima s Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om. S druge strane, Jelena Trivić, popularna bivša potpredsjednica ove stranke, napustila je PDP i osnovala novu političku stranku.U situaciji kada Dodik ponovo kreira politički ambijent i narativ u Republici Srpskoj, sada kroz napad na institucije BiH i sukobe s visokim predstavnikom, PDP ponovo djeluje pomalo izgubljeno i neorganizirano, s brojnim unutrašnjim problemima.Kako sada stvari stoje, PDP je u RS u silaznoj putanji.<h2>&nbsp;BiH kao okvir za RS</h2>Infrastrukturno, ova stranka nikad nije uspjela postati masovna, ograničavajući svoje djelovanje na urbanija područja i veće gradove u RS. Ipak, ideološki gledano, vjerovatno je riječ o najumjerenijoj političkoj opciji u Republici Srpskoj, s obzirom na to da je PDP jedina stranka koja otvoreno ističe svoj proevropski karakter. Po pitanju Bosne i Hercegovine, iako se protivi prijenosu nadležnosti poput SNSD-a i dodatnom jačanju centralnog nivoa vlasti, PDP ne nastupa separatistički, umjesto toga zauzimajući stav da RS i srpski narod svoje interese mogu ostvarivati kroz dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, zagovarajući da Republika Srpska bude njen motor i predvodnik.<h2>Dva predsjednika</h2>PDP je od osnivanja imao dva predsjednika. Mladen Ivanić na ovoj poziciji bio je od osnivanja 1999. do povlačenja s ove pozicije 2015., kada ga je na mjestu čelnika stranke zamijenio Branislav Borenović, koji je do danas predsjednik PDP-a.

PDP nastupa kao umjereno nacionalistička, moderno konzervativna, ekonomski liberalna, ali i proevropska stranka


PDP: I srpska i proevropska stranka 

Iako iz današnjeg ugla zvuči nevjerovatno, nekoć je u Sarajevu i Bosni i Hercegovini prostitucija bila legalna, a javne kuće mogle su se pronaći u svakom većem gradu u našoj zemlji.Mada su i prije postojali različiti oblici prostitucije, ona je u našoj zemlji postala legalna 1878. s uspostavom austrougarske uprave.<h2>Pedantni Austrougari</h2>Iako je Gradski fizikat (gradska sanitarno-zdravstvena služba) osnovan još 1864., tek je za vrijeme austrougarske okupacije dobio na značaju. Prvih mjeseci nakon okupacije, u periodu vojne uprave, najviše je vodio brigu oko vojnih potreba, zdravstva, apoteka, higijenskih prilika i u okviru vojnih potreba - pregleda javnih bludnica u Sarajevu.U jednom od prvih spisa Gradskog fizikata u vezi s prostitucijom u Sarajevu, nalazimo sljedeće podatke:- U prvim danima okupacije, 15. i 20. avgusta 1878. „nađene su nečiste žene i predate u špital (bolnicu)“. Pedantnost austrougarske države ogledala se i u reguliranju prostitucije. Pregled javnih bludnica u Sarajevu forsiralo je Ravnateljstvo redarstva (policija), jer su mu vojne vlasti prijavile da je nekoliko vojnika oboljelo od zaraze. Tako je naređeno da se moraju sve ovakve žene ljekarski pregledati dva puta sedmično i da svaka mora imati zdravstvenu knjižicu.Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća, koncentriranih po ulicama oko Hiseta i ulice Terezija.To je bio samo početak, jer je tokom narednih godina u Sarajevu osnovan čitav niz javnih kuća, a najveći broj ih je bio koncentriran u Hisetima.<h2>Epidemija sifilisa</h2>Ipak, rast prostitucije u glavnom gradu BiH ubrzo je doveo i do ozbiljnih zdravstvenih problema.Među stanovništvom je tada bio i raširen endemični sifilis, koji je u Sarajevu otkriven 1884. godine. Javljao se pretežno na usnim dijelovima i prenosio se nasljedno, ali i zajedničkom upotrebom posuđa za jelo i piće, te pribora za pušenje.Općinski zastupnik Vejsil-efendija Svrzo zbog toga je tražio na sjednici od 2. januara 1885. da se uklone bordeli iz Hiseta, ulice u kojoj je većina njih bila smještena.Javne kuće su kasnije bile u zasebnoj ulici s lijeve strane Miljacke, na područje Skenderije.Poslije proučavanja bečkog profesora Naumana (Naumann), koja je od 1890. godine vršio na terenu, vlada je poduzimala više mjera za suzbijanje ove bolesti.Nakon 1905. godine u zaraženim krajevima povedena je opsežna ljekarska akcija kojom je trebalo da se pronađu svi nosioci ove zaraze i podvrgnu sistematskom liječenju. To je zaista i provedeno u gradu Sarajevu. Ipak, sifilis se širio, prije svega, javnom i tajnom prostitucijom koja se u Sarajevu veoma razvila.U posljednjim godinama austrougarske uprave prostitucija se umnožila u toj mjeri da je predstavljala veliku opasnost po zdravlje sarajevskog stanovništva.<h2>Komunisti zabranili</h2>Radi suzbijanja tajne prostitucije, 1911. godine je policijski zabranjena ženska posluga po krčmama i gostionicama, jer je širenje prostitucije imalo za posljedicu da su među omladinom u Sarajevu bile u to vrijeme proširene i druge venerične bolesti.Tada nastaje i izraz „asfaltina“ (žarg. i vulg. - ulična prostitutka, op.a.). Prostitucija u BiH potpuno je zabranjena tek 1945., nakon dolaska komunista na vlast i ta zabrana važi do danas.&nbsp;

Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća u Sarajevu

Staro Sarajevo: Prostitucija u Sarajevu snažan razvoj doživljava pod austrougarskom upravom 

Najstariji zanat u gradu na Miljacki: Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Postoje dva načina na koja se može suditi učinak nekog političara, a i bilo kojeg drugog čovjeka. Prvi je na osnovu riječi koje izgovaraju. Drugi je na osnovu djela. U Bosni i Hercegovini sud o nečijim djelima gotovo je u potpunosti zasnovan na ovom prvom.Ekonomski nobelovac Milton Fridman (Friedman) imao je čuvenu rečenicu da je jedna od velikih grešaka suditi o politikama i programima na osnovu njihovih namjera, a ne rezultata.No, kada se analizira politička scena u Bosni i Hercegovini, koliko političara za sebe može reći da je ostvarilo neki veliki rezultat? Provelo reformu koja je unaprijedila život građana, dovelo investicije, izgradilo puteve, unaprijedilo infrastrukturu...?Ima ih, ali vrlo malo. I pitanje je može li ih uopće biti više jer su ta djela svakako prošla necijenjeno. Naime, umjesto djela, narod traži političare čija će im se retorika militi ušima i koji će svojom pričom da im zadovoljavaju glasačke strasti i hrane predrasude. Narod hoće one koji ukidaju, otcjepljuju, udaraju po prstima i nosu, obilježavaju bitke, slave historiju, prijete, napadaju, brane... Narod svoj sud o politici donosi na osnovu tendencija koje se svode na „e, nek’ mu je rek’o“.Narod koji ima tako niske kriterije prema izabranim predstavnicima ne može se žaliti da mu je loše. Demokratija je dobra jer se brine da niti jedan narod ne živi bolje nego što zaslužuje.I s te strane pitanje je koliko s takvim narodom ima uopće smisla i boriti se za napredak i konkretne rezultate.Ako ne lažeš, verbalno ne nuždiš i ne govoriš ljudima ono što žele čuti, ma koliko lažno i glupo bilo, u društvu poput bosanskohercegovačkog ti ćeš ispasti zlikovac. S obzirom na to da u BiH ugled, vrijednost i sposobnost mjerimo u količini izmeta koje je iz svojih usta neko voljan prosuti, možda zato i živimo u kanalizaciji.

U BiH ugled, vrijednost i sposobnost mjerimo u količini izmeta koje je iz svojih usta neko voljan prosuti

Bosanska kanalizacija

Gost ovosedmičnog izdanja "Avazovog" podcasta FGR bio je Damir Nikšić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Nikšić se osvrnuo na svoje posljednje aktivnosti vezano uz Skenderiju gdje je još jednom istakao da se Skenderija mora očuvati kao javno dobro protiv privatizacije.- Još od 2015. godine je priča o prodaji Skenderije živa i očito je da pojedinci koji stoji iza toga još uvijek nisu odustali od svojih ciljeva. To je javno dobro koji su građani pravili samodoprinosima. Nemam ništa protiv da se gradi neka nova privatna savremena dvorana, ali to neka rade na drugom mjestu, Skenderija mora ostati građanima kao javno dobro – ističe Nikšić.<h2>EU fondovi</h2>Nikšić naglašava kako postoji mnogo načina da se Skenderija obnovi, uključujući i evropske fondove.- Imaju baš fondovi specijalno naminjeni za obnovu historijskih objekata u centru grada. Dakle, postoji mnoštvo načina kako možemo obnoviti Skenderiju. Potrebno je da skinemo onu farbu i vratimo Skenderiju u izvorni oblik, jer sva poenta tog objekta i jeste da on bude u betonu. Vanjštinu treba vratiti u izvorno stanje, o tome kako treba urediti unutrašnji prostor i za koju namjenu možemo diskutirati. Ali Skenderiju je potrebno vratiti građanima – navodi Nikšić.

<h2>"If I wasn't a muslim"</h2>Nikšić se osvrnuo i na svoj čuveni uradak „If a wasn't muslim“ koji ga je proslavio prije dvadesetak godina i pitanje identiteta.- To je bilo 2003. godine, u SAD je vladala užasna islamofobija nakon napada 11. septembra. Ja sam imao potrebu kroz umjetnost progovoriti o tome i skrenuti im pažnju na činjenicu da ono što se nama kao muslimana u BiH desilo, može se desiti i u SAD te da ne rade to. A onda dođem u Sarajevo i vidim jednu potpuno drugu vrstu diskriminaciju – situaciju u kojoj muslimanska većina diskriminiše sve ono koji se u nju ne uklapaju. I to ne samo nebošnjake, nego čak i one Bošnjake koji im nisu po volji. Meni su govorili šta ćeš ovdje, ne pripadaš njima, nisi naš, jer nisi bio u ratu – kazao je Nikšić.Cijeli podcat pogledajte na Avaz TV-u.Pretplatite se na<a href="https://www.youtube.com/channel/UCaRTo-H6Q9QZVKu9tDi-0WQ"> YouTube kanal Avaz TV-a.</a>

Nikšić naglašava kako postoji mnogo načina da se Skenderija obnovi, uključujući i evropske fondove

Damir Nikšić: Bolje je biti Bošnjak nego musliman

Mandat bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića, koji je završio i na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država, obilježila je afera “Respiratori”, odnosno kriminalna nabavka, u jeku pandemije koronavirusa, neupotrebljivih kineskih respiratora za 10,5 miliona KM posredstvom malinjaka u vlasništvu Fikreta Hodžića. Zbog ovog slučaja Novalić je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora. <h2>Dostavljen izvještaj</h2>No, daleko od toga da je to bio jedini primjer potencijalno kriminalnih aktivnosti koje je Novalić provodio kao premijer. Jedna od najkontroverznijih epizoda bila je svakako privatizacija Fabrike duhana Sarajevo (FDS), koja je početkom 2022. godine ugašena nakon 142 godine postojanja, čime je oko 150 radnika ostalo bez posla.Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine jučer je Tužilaštvu Kantona Sarajevo dostavila izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u vezi s privatizacijom FDS-a.- Na osnovu obavljenog nadzora utvrđeno je postojanje osnova sumnje da su određena fizička i pravna lica, u periodu od 2016. do 2023. godine, pripremala i realizirala aktivnosti tako što su koristila svoj položaj, propuštala poduzeti dužne radnje i ovlasti, poduzimala nezakonite aktivnosti, koristeći pritom privredni subjekt koji je pod njihovim prevlađujućim utjecajem i kontrolom, a sve s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi i drugome, odnosno nanoseći štete privrednom subjektu FDS d.d. Sarajevo (Badeco Adria d.d. Sarajevo) - navodi se u obrazloženju Komisije.<h2>Prodaja i rasprodaja</h2>Podsjećanja radi, Vlada FBiH s Fadilom Novalićem na čelu je u septembru 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto dionica u Fabrici duhana Sarajevo.Kupac je bio austrijski “CID Adriatic Investments GmbH”, koji je sarađivao s “British American Tobaccoom” (BAT). Dionice FDS-a kupio je za 42,7 miliona KM. Nakon prodaje došlo je do odvajanja duhanskog od neduhanskog dijela poslovanja, prodaje brandova i odvajanja lanca kioska “Tobacco Press”, koji su pripojeni firmi “iNovine”.

Početkom 2018. godine osniva se firma FDS d.o.o., s ciljem da se bavi isključivo duhanskim biznisom. Nakon toga dio firme, to jeste FDS d.d. koji je ostavljen da se bavi neduhanskim biznisom, mijenja ime u “Badeco Adria” i pod tim imenom počinje poslovati od početka decembra 2018. godine. “Badeco” je od FDS-a naslijedio vlasništvo u nekoliko banaka, fondova i kompanija, ali je većinu toga prodao.Najvredniji brendovi cigareta, poput legendarne sarajevske Drine ili novije Aure, prodani su. Oni i dalje egzistiraju, ali se proizvode van BiH. Tako se, naprimjer, sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo, danas proizvodi u Poljskoj. Nakon krivične prijave Komisije za vrijednosne papire FBiH na potezu je Tužilaštvo Kantona Sarajevo.<h2>Kraj duhanske industrije</h2>U BiH nešto ranije ugašene su i fabrike duhana u Mostaru i Banjoj Luci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je sa 35,5 posto pušača druga u Evropi, odmah poslije Srbije, u kojoj duhanske proizvode konzumira 37,6 posto stanovništva.

Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak FDS-a, danas se proizvodi u Poljskoj

Komisija za vrijednosne papire FBiH dostavila izvještaj Tužilaštvu KS: Hoće li uništenje FDS-a dobiti sudski epilog

Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM -&nbsp;kazao je sredinom oktobra ministar razvoja, preduzetništva i privrede Vojin Mijatović. <h2>1. juli najranije</h2>Ipak, kako sada stvari stoje od toga neće biti ništa. Iako su iz Vlade FBiH stidljivo najavljivali fiskalne reforme koji bi istovremeno podrazumijevale i smanjene doprinosa, ali i povećanje minimalne plate, s obzirom da se već bližimo kraju godine, izvjesno je da od usvajanja ovog paketa do Nove godine neće biti ništa. Da stvari bude gore, javnost još nije vidjela zvaničan prijedlog Vlade, a sve što do sada znamo je da bi doprinosi u odnosu na bruto navodno trebali biti spušteni na 28 posto (sa sadašnjih 41,5 posto), ali bi istovremeno minimalna plaća trebala biti povećana na 1.000 KM.Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta&nbsp;kazao je kako se povećanje minimalne plate od 1.000 KM najranije može očekivati 1. jula 2024. godine.

- Kada zakoni stignu iz Vlade to će razmatrati oba doma Parlamenta FBiH, pa poslije usvajanja zakoni se trebaju objaviti u Službenim novinama, a zatim da Porezna uprava FBiH prilagodi svoje sisteme novom načinu ubiranja poreza. Moja procjena je da bi se sve ovo moglo okončati o zakonskom određivanju minimalne plaće od 1.000 maraka oko 1. jula 2024. godine - ističe Čavalić.<h2>Poslodavci i sindikat</h2>Jedan od razloga zašto i pored najava još nema na dnevnom redu Prijedloga zakona o minimalnoj plati možda i činjenica da još uvijek nema društvenog konsenzusa oko ovog pitanja. Udruženje poslodavaca već je istupalo sa stavom da je minimalac od 1.000 KM moguć samo uz drastično smanjenje doprinosa i ostalih nameta.- Mislim da bi imali najmanje pedeset do šezdeset hiljada radnih mjesta manje. Ali ako gledamo to u paketu sa smanjenjem doprinosa i drugim podsticajima, mislim da je to nešto što bi se moglo dostići –kazao je predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović.

S druge strane, Selvedin Šatorović, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH ističe da ako poslodavac nije u stanju randiku da obezbijedi platu od barem 1.000 KM, ne treba ni da posluje.- Čim se spomene povećanje minimalca, svi se zadaju u brigu kako će to poslodavci preživjeti. A niko se ne pita kako radnik preživljava s 300 eura mjesečno. Krajnje je vrijeme da se vlasti u oba entitetima "dozovu pameti" i konačno stanu na stranu svojih građana, a ne na stranu kapitala, kao do sada. Ako ne bude tako, egzodus stanovništva će se nastaviti – navodi Šatorović.

Iako je Vlada FBiH najavila kompromisno rješenje najavljujući da će izaći u susret i radnicima i poslodavcima, tj. istovremeno smanjiti namete i povećati minimalne plate, čini se da ćemo na stupanje na snagu tih promjena čekati još najmanje nekoliko mjeseci.<h2>Medijalna plaća</h2>Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini iznosi 1269 maraka, dok je broj zaposlenih u septembru 2023. godine iznosio 850.523. No,&nbsp;Naime, od 850.523 zaposlenih čak njih 517.476 prima plaću manju od prosječne! Medijalna plaća (najčešća) u BiH iznosi oko 1.000

Čini se da ćemo na stupanje na snagu tih promjena čekati još najmanje nekoliko mjeseci

Vlada FBiH ipak nije uspjela provesti reformu: Minimalac neće biti 1.000 KM od prvog januara

Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima jučer su usta puna bila Bosne i Hercegovine. Organizirajući svojevrsnu predstavu pred Sudom BiH, gdje mu je odgođeno ročište po optužnici za neispunjavanje odluka visokog predstavnika, Dodik &amp; Co uzvikivali su, između ostalog, da je suđenje njemu suđenje i Bosni i Hercegovini, da se moramo riješiti kolonijalnih namjesnika, da je Šmit (Schmidt) nelegalni visoki predstavnik, da oni brane Ustav BiH, da jedna trećina države (čitaj: Bošnjaci) i dalje želi biti kolonija itd.Ispraksirali su se i prilagodili dodikovci retorici svojih novih prijatelja Viktora Orbana, Marine Le Pen, Aleksandra Lukašenka i ekipe, pa im je baš dobro nasjela njihova antiglobalistička matrica i priča o borbi za nacionalni suverenitet koji je tobože pod nasrtajem liberalnih internacionalističkih elita.Paradoks u cijeloj priči je taj što je upravo Dodik glavni razlog zbog kojeg visoki predstavnik i „kolonijalna uprava“ u BiH i dalje postoje. Naime, prije dvadesetak godina vjerovatno ni najveći međunarodni ili domaći skeptik nije mogao ni sanjati da će BiH i 2024. godinu dočekati s visokim predstavnikom, koji pride upotrebljava svoje bonske ovlasti.A upravo su Dodikovo šurovanje s Putinom, udari na državu, blokade institucija, prijetnje otcjepljenjem, referendumi (uglavnom nikad realizirani) i izazivanje haosa glavni razlozi zbog kojih je visoki predstavnik ne samo preživio u BiH, koja nikad u punom kapacitetu nije profunkcionirala, nego je zbog Dodika naša zemlja ponovo postala sigurnosno rizična i svjetskim silama interesantna do tačke da se otvoreno špekulira i o mogućnosti povećanja međunarodnih trupa.Ipak, i takav Dodik, pored svih svojih izjava i najava, u konačnici zna da svoju političku kožu i slobodu može odbraniti samo u Bosni i Hercegovini i njenim institucijama. Za njega porazno, a za nas lijepo je bilo vidjeti jučer Dodika, najbliže saradnike i dovučene pristalice kako upravo pred Sudom svoje države BiH u svom glavnom gradu Sarajevu brane svoj slučaj, sve uz pripovijetke o sebi kao braniocima Ustava i suvereniteta BiH protiv kolonijalnog terora.Možda im se neko i s bošnjačke, odnosno one njegove SDfA-ovske strane pridruži. Trenutno dijele zajedničku muku crnih lista, krivično-civilizacijskih tegoba i kretanja ka budućnosti u kojoj se za učinjena (ne)djela mora odgovarati. A tako bi lijepo bilo kad bi mogli od BiH napraviti miks Putinove gubernije i Erdoanovog sultana.

A tako bi lijepo bilo kad bi mogli od BiH napraviti miks Putinove gubernije i Erdoanovog sultana

Dodik "brani" BiH

"Hajde, Zlaja, budi drug i podnesi ostavku…“ Ovako je glasio naslov teksta objavljenog u “BH Danima” u decembru 2007. godine koji je potpisao Predrag Kojović. Tekst naslovljen na tadašnjeg predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžiju imao je direktnu i jasnu poentu – zbog njegove nepopularnosti u narodu, posebno među građanskim krugovima, zbog koje su mnogi zazirali od glasanja za SDP, poželjno bi bilo da Lagumdžija podnese ostavku i tako spasi SDP.Naravno, ovaj tekst je bio samo marketinški trik koji će biti uvod u nešto mnogo senzacionalnije – nekoliko sedmica po njegovom objavljivanju proslavljeni bh. režiser Danis Tanović objavit će da osniva novu političku stranku. Bio je to pun pogodak koji je obećavao da će građanima BiH konačno vratiti nadu da je neka nova i bolja politika zaista moguća. A boljeg lidera za taj zadatak od Tanovića u tom trenutku nije bilo. Sjećanje na Oskara dobivenog 2002. bilo je još svježe i punilo je srca ponosom, a Tanović je nesumnjivo bio najpoštovanija i najpopularnija ličnost u društvu. Postojali su svi preduvjeti da ta stranka doslovno “razvali” na sljedećim izborima. Tako je u anketi u “Centralnom dnevniku” Senada Hadžifejzovića na pitanje „Da li ćete glasati za stranku Danisa Tanovića“ više od 80 posto gledalaca odgovorilo potvrdno.<h2>Kratka euforija</h2>No, nakon te spektakularne najave prolazile su sedmice, a stranke i dalje nije bilo. Entuzijazam je uveliko splasnuo kada je, u aprilu 2008. godine, bila osnovana Naša stranka, a nakon što je objavljeno da će umjesto Danisa Tanovića, koji ni tada kao ni danas nije bio pretjerano zainteresiran lično se uvaljivati u bh. političku kaljužu, predsjednik stranke biti Bojan Bajić, široj javnosti tada poznat jedino po projektu „Vodeni Ćiro“ u rodnom Rudom, on je potpuno nestao.&nbsp;Osim spomenutih Tanovića i Kojovića, u rukovodstvo stranke ušao je i poznati bh. režiser Dino Mustafić, kao i još nekolicina uglednih ličnosti, mahom iz oblasti umjetnosti i kulture.Naša stranka u svojim počecima primarno je računala na glasove lijevo orijentiranih građana razočaranih politikom SDP-a i njenog tadašnjeg predsjednika. No, nije se daleko stiglo. NS je počela vrlo ambiciozno, osnivajući odbore diljem BiH. Jedan od glavnih problema koje je stranka imala u periodu 2008.–2010. bila je velika lokalna infrastruktura koja je bila finansijski neizvediva. Loša organizacija, nejasna politička poruka i nesnalaženje Bajića u javnim nastupima, koji je u bačen u vatru uz distancirano držanje popularnijih kolega, dovest će do lošeg rezultata na lokalnim izborima 2008. i još gorih na općim 2010., kada je ova stranka na teritoriji cijele BiH osvojila svega 20-ak hiljada glasova.&nbsp;Nakon ovog izbornog neuspjeha Bajić je podnio ostavku na mjesto predsjednika, dosta viđenijih članova je napustilo stranku, da bi na njeno čelo došao Dennis Gratz, mladi pravnik i doktor nauka.Nakon što je novo vodstvo preuzelo vlast stranka je krenula u veliku rekonstrukciju. Odlučili su se povući iz općina gdje nisu imali veliku podršku i koncentrirati se na one općine gdje su je imali, prije svega sarajevske (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća), kao i Gračanicu, Vareš, Zenicu, Tuzlu i Doboj-Istok. Ovo će voditi do lokaliziranja Naše stranke, što će ostati njena karakteristika do dan-danas.<h2>Dvostruko gori</h2>Na izborima 2014., pod vodstvom Gratza, stranka je uspjela ostvariti i dvostruko gori rezultat osvojivši u cijeloj BiH svega desetak hiljada glasova. No, zahvaljujući činjenici da je većina ovih glasova dobivena u Sarajevu, NS je ipak postala parlamentarna na nivou Federacije BiH, a mandat je dobio upravo Gratz.U ovom periodu doći će i do velikog raskola u stranci kada će se, usljed ličnih animoziteta i sukoba, stranka početi dijeliti na Kojovićevu i Gratzovu struju. Višemjesečna borba za vlast završit će pobjedom Kojovića, koji je u maju 2015. izabran i za predsjednika stranke, dok će nekoliko mjeseci poslije Gratz, zajedno s bivšim generalnim sekretarom ove stranke Albinom Zuhrićem i velikim brojem svojih pristalica, potpuno istupiti iz stranke.&nbsp;Tako će Naša stranka doći u zanimljivu situaciju da njena prva dva predsjednika postanu njeni bivši članovi. Ipak, za razliku od Bajića, koji nikada javno nije govorio negativno o NS-u niti se više političke angažirao, Gratz i Zuhrić u međuvremenu će postati pesnice Komšićeve Demokratske fronte i neki od najžešćih kritičara Naše stranke.No, s njihovim odlaskom NS nije trpjela negativne posljedice, dapače. Naime, za razliku od većine stranaka u BiH koje su svoju popularnost i organizacije bazirale na snazi i popularnosti svojih lidera, Naša stranka je pametno izbjegla liderokratsko brendiranje, stavljajući umjesto toga fokus na svoje ideje i politike te promovirajući istovremeno cijeli niz članova. Osim toga, i okolnosti na političkoj sceni išle su im savršeno naruku.SDP je, nakon loše vlasti u periodu 2010.–2014. te smjene na čelu stranke, dospio u stanje unutrašnjeg haosa, sa serijskim uhljebima nepostojećih karijera kao prvim safom stranke, posebno u Sarajevu. Komšić se, nakon uspjeha na izborima 2014. godine i koaliranja sa SDA, suočavao s rasulom u vlastitoj stranci, uz prilično nejasne politike.&nbsp;Sve to vodit će do toga da se glasači koji tradicionalno glasaju za stranke ljevice, posebno u Sarajevu, masovnije okrenu Našoj stranci, koja je ostala principijelna svojim lijevim liberalnim politikama, uz sve popularnije rukovodstvo s Kojovićem i Sabinom Ćudić na čelu. Naša stranka će na izborima 2016. godine ostvariti odličan izborni rezultat, postavši druga najjača stranka u Sarajevu. Ovaj rezultat potvrđen je i na izborima 2018., kada je osvojila oko 50.000 glasova, čak pet više nego na izborima četiri godine ranije.No, ti izbori značit će da će Naša stranka prvi put morati preuzeti i konkretniju odgovornost u društvu. Naime, kao najjača lijeva stranka u Kantonu Sarajevo i predstavnik kratkotrajnog Bh. bloka (koji su tada još činili SDP i DF), poziciju premijera Kantona preuzet će Edin Forto te se, poslije kratke pauze s Vladom „petak 13“, na tu poziciju ponovo vratiti u Vladi „trojke“ i ostati na njoj do kraja 2022. godine. Pod Fortinim vodstvom napravljene su mnoge pozitivne promjene u Kantonu, prije svega u pravcu daleko veće transparentnosti vlasti, poboljšanja putne infrastrukture, kvalitetnijih socijalnih programa, otvaranja grada prema svijetu i neznatnog poboljšanja kulturnog života. Ipak, utisak je da se moglo puno više nego što je urađeno. Također, stječe se dojam da su procesima u Kantonu Sarajevo dominirali Elmedin Konaković i NiP, dok su se predstavnici Naše stranke u svemu držali pomalo i rezervirano radi izbjegavanja veće odgovornosti.Izbori 2022. godine, na kojima je ponovila identičan rezultat kao 2018., Našoj stranci su dodijelili mnogo ozbiljniju ulogu kada je, nakon Kantona, ona prvi put od svog osnivanja postala dio i državne i federalne vlasti, s Edinom Fortom kao novim državnim ministrom prometa i komunikacija. Stranka koja je nekoć bila čuvena po lokalnim politikama sada je dobila i konkretnu praktičnu odgovornost odlučivati o najvažnijim državnim pitanjima. U jedan ofsajd NS je već ušla kada je, nakon dugogodišnjeg građenja narativa da nikad i ni po koju cijenu neće s nacionalnim strankama u vlast, na kraju ipak završila u koaliciji sa SNSD-om i HDZ-om, prihvatajući kvote namijenjene za predstavnike Bošnjaka. Naravno, radi se o prostoj realnosti konsolidacijskog modela na kojem je bh. utemeljena i tvrditi da ćete vi, uprkos njemu, uspjeti uraditi nešto drastično drugačije obično je zamajavanje javnosti. Ipak, to im glasači neće pretjerano zamjeriti ukoliko politika kompromisa koju NS danas zagovara s partnerima iz trojke uspije državi donijeti konkretna poboljšanja, prije svega u procesu EU integracija koje se jasno nameću kao prioritet.<h2>Ključni izazovi</h2>NS je danas stranka koja oko sebe okuplja urbano i obrazovano stanovništvo koje se identificira s progresivnim vrijednostima stranke, te njen izborni rezultat sigurno neće biti gori nego u prethodnim ciklusima, ali teško da će biti i bolji. Naime, Naša stranka učahurila se u urbanim centrima, prije svega Sarajevu i, da stvar bude gora, čini se i da nema pretjerano ambiciju širiti se dalje od Sarajeva i ići ka većem broju glasača.Osim toga, ono što je evidentno je da ova stranka nema prevelik broj članova, što s rastom odgovornosti nailazi i na vrlo konkretne praktične probleme, prije svega u popunjavanju pozicija i preuzimanju inicijative.Iako se njene politike prepoznaju kao one lijevo od centra, i ideološka pozicija stranke je i dalje vrlo heterogena. Mada je nominalno jasno definirana kao socijalno liberalna partija, NS zapravo i dalje okuplja vrlo širok dijapazon članstva, od neoliberala, preko pristalica zelenih politika, do tvrdih ljevičara koji ne kriju simpatije prema socijalističkom društvenom poretku i ekonomiji u rukama države. Veliki problem svakako predstavljaju i unutrašnja disciplina i organizacija unutar stranke, pa tako nerijetko svjedočimo prepucavanju između članova stranke na društvenim mrežama, što odaje utisak krajnje neozbiljnosti, posebno kada ste i dalje relativno mala stranka.Također, čini se da ova stranka i dalje nema jedan sveobuhvatan i jasan politički program te da se mnoge politike, poput zagovaranja neradne nedjelje, izmišljaju usput u hodu, kroz procjene koja bi rješenja mogla naići na podršku širih narodnih masa.Ipak, uprkos svemu nabrojanom, Naša stranka i dalje ostavlja utisak organizacije koja okuplja pristojne ljude i koja nije kalkulirala po pitanju svojih temeljnih progresivnih politika i principa.<h2>Cuke i mace</h2>U periodu 2010.–2014. politike stranke, kao i njeni novi politički protagonisti počeli su se jasnije profilirati. Naime, Naša stranka, koja će se u međuvremenu početi definirati kao socijalno liberalna, postat će najprepoznatljiviji borac za ljudska prava, prije svega kroz zalaganje za ravnopravnost žena i LGBT populacije, individualne slobode, zelenu politiku, ali će u svom radu prvenstveno biti fokusirana na lokalne politike.Zapravo, djelovanje na lokalnom nivou, koje je uglavnom uključivalo Kanton Sarajevo, kao i posvećivanje lokalnim temama vodit će do toga da će ovu stranku političari i protivnici pejorativno početi prozivati kao „stranku cuka i maca“ te joj spočitavati da nisu sposobni i kompetentni odlučivati o važnijim političkim pitanjima.<h2>Projekt Stranke za BiH</h2>Neki će reći i da su motivi za osnivanje Naše stranke bili mnogo perfidniji, odnosno da se radilo o akciji Harisa Silajdžića i Stranke za BiH da preko nove stranke ljevice podijele glasove SDP-a i tako sebi osiguraju vlast, što su navodno provodili preko Senada Pećanina, koji će pred izbore 2010. postati jedan od udarnih megafona Harisa Silajdžića.Ako je to bio plan, on je definitivno epohalno propao, s obzirom na to da je Silajdžić te godine izgubio izbore za Predsjedništvo, dok je SDP na njima ostvario najveću pobjedu u historiji.Na vanrednom kongresu&nbsp;4. septembra 2021.&nbsp;godine Edin Forto je izabran za novog, četvrtog po redu predsjednika Naše stranke.

Utjecaj stranke ostao mahom ograničen na Sarajevo

Političke stranke – jučer, danas, sutra (VII dio): Naša stranka - Maglovita vizija liberalne Bosne i Hercegovine

Današnja Baščaršija zaštitni je znak Sarajeva, a njena preteča bilo je srednjovjekovno mjesto Tornik na obalama Koševskog potoka, u blizini današnje Alipašine džamije. Tu je svojevremeno u Sarajevu krajem 14. stoljeća bilo glavno trgovište u našoj dolini. Poslije velikog požara trgovište se prebacilo na prostor današnje čaršije koji se nekad zvao Stara varoš.<h2>Razvoj doline</h2>Ovaj pazar bio je pokretač razvoja doline. Utemeljenjem Sarajeva u 15. stoljeću bit će oživljena ova raskrsnica puteva. Trgovište je s novom osmanskom vlašću zadržalo funkciju, ali je poprimilo novi izgled i preraslo u čaršiju. Procvat tadašnjeg Sarajeva i potreba stanovništva za raznim proizvodima rodit će dosta novih zanata, pa će tako polako nicati i čaršije vezane uz svoje esnafe. Dobro se znalo gdje će biti koja vrsta zanata, a samim tim i kako će se organizirati čaršije koje su nicale.

Nekadašnje trgovište postalo je skup 45 čaršija u kojima će biti obuhvaćen 81 zanat. Među svim tim čaršijama, najljepša je bila Baščaršija, što u prijevodu znači glavna čaršija. Bila je najšira, a u njoj smještene bakalnice, to jeste trgovine. Ostale čaršije nosile su imena esnafa koji su u njima bili smješteni. Možemo izdvojiti aščiluk (ugostiteljstvo), sarače (sedlari), tabake (kožari), kujundžije (zlato i srebro)… Veliki broj starih zanata polako je nestao te su se gasile i njihove čaršije.Uspomena je sačuvana kroz imena ulica gdje su bile smještene. Sarajlije su vremenom, zbog spajanja čaršija, kompletan ovaj prostor prozvale Baščaršija, koja je najpoznatija na Balkanu. Od nekadašnjih 45 čaršija, jedina očuvana u izvornom obliku je Kazandžiluk.<h2>1.080 dućana</h2>Da bi se razumjelo kolika je nekad čaršija bila, treba znati da je Evlija Čelebija još u 17. stoljeću u sarajevskoj čaršiji zabilježio 1.080 dućana. Pored dućana, osmanske vlasti su registrirale i 741 tezgu. Bio je to neobičan prizor, trgovci u radnjama dopuštali su siromašnijima da ispred i oko radnji postave tezge, ne bojeći se da će im umanjiti zaradu.Najrasprostranjeniji zanat bio je bakalski, to jeste trgovački. Bakali su dominirali centralnim čaršijskim trgom, a bili su među najbogatijim stanovnicima grada. Održavali su veze sa svim većim gradovima Osmanskog carstva i Evrope, kao što su Venecija, Trst, Ankona, Istanbul, Bursa….<h2>Obnova za Olimpijadu</h2>Nakon Drugog svjetskog rata Baščaršija je gubila identitet, ali taj proces je, srećom, zaustavljen s Olimpijadom. Tada su gradske vlasti odlučile obnoviti i konzervirati dio čaršije. Zahvaljujući tom poduhvatu, Sarajevo je zaokružilo najbitniji dio svoje turističke ponude.

Od nekadašnjih 45 čaršija, jedina očuvana u izvornom obliku je Kazandžiluk

Baščaršija: Nastala spajanjem manjih čaršija

Najčuveniji i najljepši dio grada: Kako je nastala Baščaršija

Zastupnici iz RS u Parlamentu BiH nedavno su uputili pismo Kongresu SAD u kojem navode da u pojedinim područjima FBiH s bošnjačkom većinom postoje uspavane ćelije Al Kaide i ISIL-a koje „prema potrebi mogu biti aktivirane“, dok je predsjednik SNSD-a i bh. entiteta RS Milorad Dodik nedavno izjavio da postoje podaci prema kojima je 3.500 „spavača“ u BiH i da to cijeli svijet zna. No, Izvještaj State Departmenta o stanju sigurnosti u BiH nameće jedan potpuno drugačiji zaključak.<h2>Kooperativni partner</h2>U posljednjem izvještaju američkog State Departmenta iz 2022. godine navodi se da je Bosna i Hercegovina (BiH) ostala kooperativni partner u borbi protiv terorizma, uprkos svojim ograničenim kapacitetima. -	BiH je od 2014. zabranila putovanje u inozemstvo radi borbe u stranim oružanim snagama. Više od 100 državljana BiH, uključujući FTF-ove i povezane članove porodice, i dalje su u Iraku i Siriji. BiH je nastavila biti voljan partner u repatrijaciji FTF-a i članova njihovih porodica. U decembru je Predsjedništvo ovlastilo Ministarstvo sigurnosti (MoS) da koordinira repatrijaciju bh. državljana iz Sirije i Iraka, iako su kapaciteti BiH za poduzimanje takve operacije i dalje ograničeni. U istragama kontraterorizma, unutarnje svađe nastavile su potkopavati efikasnu saradnju, iako su se Radna grupa za kontraterorizam pod vodstvom Ureda državnog tužiteljstva (UDT) i posebna Radna grupa za kontraterorizam nastavile sastajati – ističe se u izvještaju.U izvještaju se navodi kako tokom 2022. godine nije bilo prijavljenih terorističkih incidenata. Ističe se i kako je Vijeće ministara (VM) u novembru usvojilo dugo odgađanu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2021.-26. -	Dokument zahtijeva nekoliko međunarodnih organizacija i dio je procesa integracije zemlje u EU. Strategija pokušava uspostaviti mehanizme na svim nivoima vlasti za prevenciju terorizma i ublažiti radikalizaciju u nasilje i nasilni ekstremizam. Vijeće ministara usvojilo je plan Međusektorskog koordinacijskog tijela za repatrijaciju bh. državljana iz Sirije i Iraka koji predvodi Ministarstvo sigurnosti u kolovozu.<h2>Loša saradnja</h2>Ističe se kako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća jedinica za provođenje zakona koja obavlja poslove kontraterorizmu. -	Međutim, loša saradnja s UDT-om ograničava njegovu efikasnost. Iako je čelništvo SIPA-e dugo zagovaralo izmjene Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu kojim bi se stvorio odjel za borbu protiv terorizma, birokratski nerad odgodio je taj proces. BiH nema jasne smjernice koje reguliraju saradnju između tužitelja, organa za provođenje zakona i obavještajnih službi u istragama vezanim uz nacionalnu sigurnost – navodi se.Ističe se kako UDT i SIPA nastavljaju s obukom koju pružaju Program pomoći za borbu protiv terorizma Ministarstva pravosuđa, Ured za pomoć i obuku tužiteljstva u inostranstvu Ministarstva pravosuđa, Program pomoći za međunarodnu obuku u kriminalističkim istragama i Zapovjedništvo za specijalne operacije Ministarstva odbrane u Evropi. -	Radna skupina pod vodstvom UDT-a sastala se dvaput u 2022., a operativna radna skupina za kontraterorizam pod vodstvom organa za provođenje zakona sastala se sedam puta. Saradnja u provedbi zakona na strateškom nivou pati od sporova oko nadležnosti i birokratskih problema koji proizlaze iz složene strukture vlasti u BiH i politizacije osjetljivih pitanja kaznenog pravosuđa kao što je terorizam.Naglašava se i kako je Vijeće ministara u novembru usvojilo novi Zakon o graničnoj kontroli, kojim se poboljšava regulatorni okvir o prikupljanju i korištenju prethodnih informacija o putnicima (API). -	Vijeće ministara također je donijelo odluku o osnivanju međuagencijske radne skupine za API i Evidenciju imena putnika (PNR) za razvoj regulatornog okvira za prikupljanje i korištenje API-ja i PNR-a. Uvođenje terminala Sistema sigurne usporedbe i procjene ličnih identifikacija (PISCES) u četiri zračne luke u BiH i dalje sporo napreduje i zahtijeva stalnu komunikaciju između vlada SAD i BiH, kako bi se spriječilo nazadovanje. Služba za poslove sa strancima (SFA) nastavlja razmjenjivati informacije s međunarodnim partnerima o migrantima koji ulaze u BiH, a TDY podrška Odjela za domovinsku sigurnost SAD-a osigurala je prijeko potrebnu obuku SFA-i i proširila Transnational Migration Alert Program za biometrijsku identifikaciju (ili BITMAP) Graničnoj policiji BiH- isitče se u izvještaju.<h2>Suzbijanje finansiranja terorizma</h2>Kada je riječ o suzbijanju finansiranja terorizma, ističe kako je BiH članica MONEYVAL-a (Komitet stručnjaka za ocjenu mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma), a njegov Finansijsko-obavještajni odjel, član Egmont grupe. -	U maju je BiH procesuirala svoj prvi slučaj finansiranja terorizma, koji je završio oslobađajućom presudom. Uprkos ishodu, slučaj je predstavljao prekretnicu za BiH u izgradnji njenih kapaciteta za borbu protiv finansiranja terorizma. Isitče se i kako su opći izbori u BiH 2022. godine izazvali&nbsp; retoriku podjela među etnonacionalističkim političkim čelnicima zemlje, neviđenu otkako je proglašena nezavisnost početkom 1990-ih. -	Glavne vjerske zajednice u BiH (katolička, islamska, židovska i pravoslavna) postigle su vrlo ograničen napredak kroz Međureligijsko vijeće u promicanju tolerancije i suprotstavljanju netrpeljivosti i nasilju usmjerenom na vjerske zajednice. Međunarodni i lokalni akteri koji rade na suzbijanju radikalizacije do nasilja uložili su značajne napore da se usredotoče izvan islamističkog terorizma, kako bi uključili ekstremni etnonacionalizam i strani utjecaj, kao i domaće pokretače nasilnih ekstremističkih ideologija, ali vlasti BiH nisu usredotočene na skupine REMVE – navodi se u izvještaju.Cijeli izvještaj možete pronaći <a href="https://www.state.gov/reports/country-reports-on-terrorism-2022/bosnia-and-herzegovina#:~:text=2022%20Terrorist%20Incidents%3A%20There%20were,Prevention%20and%20Fight%20Against%20Terrorism.">ovdje</a>.

Milorad Dodik nedavno izjavio da postoje podaci prema kojima je 3.500 „spavača“ u BiH i da to cijeli svijet zna

Šta američki State Department kaže o terorizmu u Bosni i Hercegovini: Kooperativan partner uprkos ograničenim kapacitetima

Socijaldemokratska partija (SDP) je stranka koja se, čini se, nalazi u permanentnoj krizi. Dolazak Zlatka Lagumdžije na čelo stranke pratio je odlazak osnivača stranke Nijaza Durakovića i cijelog niza njegovih pristalica. SDP-ov dolazak na vlast 2010. bio je početak žestokih unutrašnjih sukoba koji će rezultirati odlaskom iz stranke Željka Komšića i formiranjem Demokratske fronte.<h2>Duboke podjele</h2>Povlačenje Lagumdžije, koji je strankom autokratski upravljao, i preuzimanje kormila od Nermina Nikšića 2014. jeste dovelo do demokratizacije unutar stranke, no stabilnost i unutrašnja koherentnost u SDP-u nikad više nisu vraćene.Danas je SDP stranka s cijelim nizom unutrašnjih sukoba, frakcijskih podjela, ideoloških razmimoilaženja i s poprilično izgubljenim identitetom.Te podjele došle su do izražaja i na ovogodišnjem kongresu SDP-a. Iako je Nerminu Nikšiću istjecao mandat te, prema Statutu SDP-a, nakon dva odslužena mandata, više nije mogao biti kandidat, donesena je odluka da se umjesto izbora novog predsjednika Nikšiću mandat produži za još dvije godine.Znakovito je da se na Kongresu nisu pojavili Denis Bećirović, aktuelni član Predsjedništva BiH, te Irfan Čengić, u međuvremenu izabran za načelnika Općine Stari Grad, za kojeg Nikšić nije štedio riječi, kazavši da mu je on „najveća greška“.<h2>Rat u Sarajevu</h2>Iako to nikad nije direktno potvrdio, jasno je da je sebe kao nasljednika na čelu SDP-a vidio Denis Bećirović, ali i da s vremenom uviđa da su šanse za to sve manje, s obzirom na to da se toj ideji protivi većina članova iz Sarajeva, ali i Vojin Mijatović, koji je s Bećirovićem dugo u sukobu.S druge strane, u samom sarajevskom ogranku SDP-a traje pravi mali rat unutar stranke, pa su tako nedavno predsjednici pet općinskih odbora (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Trnovo i Ilijaš) uputili pismo Predsjedništvu stranke u kojem tvrde da ih Adnan Šteta, predsjednik Kantonalnog odbora, pokušava protupravno smijeniti kako bi pod svoju kontrolu stavio kompletnu stranku u KS.Štetin cilj, navodno, jeste osigurati kontrolu nad Sarajevom koju bi koristio kao zaleđinu za preuzimanje i cijele stranke. Iza Štete stoji moćni „finansijski“ klan unutar SDP-a koji predvodi Elvedin Grabovica, te iz sjene i Damir Hadžić, bivši potpredsjednik ove stranke.Kao jedan od pretendenata na mjesto predsjednika stranke spominje se i Zukan Helez, ali pitanje je na kakvu infrastrukturu bi mogao računati.Kako sada stvari stoje, Nikšićevim produžavanjem mandata požar se tek djelimično stavio pod kontrolu, ali koji bi, usljed brojnih unutrašnjih razmirica i međusobnih sukoba, tek mogao buknuti kada se definitivno bude morao birati njegov nasljednik.<h2>Nova stranka</h2>U javnosti se sve otvorenije špekulira da je Denis Bećirović, shvatajući da ne može preuzeti stranku, već prelomio da krene u osnivanje novog političkog projekta. Bećirović stranku navodno planira osnovati s dugogodišnjim funkcionerom SDA Šemsudinom Mehmedovićem, kojem je onemogućeno da bude protukandidat Bakiru Izetbegoviću na stranačkom Kongresu SDA. Bećirović i Mehmedović računaju na privlačenje velikog broja članova SDA, ali i SDP-a, a već se govorilo i o imenima poput načelnika Starog Grada Irfana Čengića i gradonačelnice Benjamine Karić.

Produžavanjem mandata aktuelnom predsjedniku za još dvije godine privremeno se obuzdao požar, no postavlja se pitanje šta nakon tog perioda

Vodeću stranku ljevice tresu veliki unutrašnji sukobi: Ko će naslijediti Nikšića na čelu SDP-a

Četverodnevna pauza u ratu, u kojoj je posredovala zaljevska država, a koja je započela u petak, okončana je. Kao dio dogovora Hamas je pristao osloboditi 50 žena i djece. Zauzvrat je Izrael pristao na dostavu veće pomoći u opkoljeni pojas i oslobađanje 150 Palestinaca koji su držani u izraelskim zatvorima.Ovo se ponajviše može zahvaliti maloj zemlji Kataru, koji je posredovao u oslobađanju talaca, te je jedna od rijetkih država koje održavaju odnose s vlastima u Gazi.Katarski premijer Šeik Muhamed bin Abdulrahman el-Tani (Sheikh Mohammed bin Abdulrahman al-Thani) rekao je da je i dalje više od 40 drugih žena i djece držano u zarobljeništvu u Gazi za koje se ne vjeruje da ih drži Hamas. Rekao je da bi se primirje moglo produžiti ako Hamas uspije iskoristiti pauzu u sukobu da locira te taoce.Šeik Muhamed je rekao da je Izrael dostavio Kataru popis više od 90 žena i djece zarobljenih tokom Hamasovog razornog napada 7. oktobra u kojem je, prema izraelskim funkcionerima, ubijeno oko 1.200 ljudi. Oko 240 talaca je uzeto i vraćeno u Gazu pod kontrolom Hamasa. Među ostalim zarobljenicima su izraelski vojnici i stariji civili.Katarski premijer rekao je da je Izrael voljan produžiti privremeno primirje ako "postoji dokaz" da Hamas ima još žena i djece za oslobađanje, "ali ništa više od toga".Hamas je rekao Kataru da njegovi borci nisu zarobili civile, okrivljujući za to druge militantne grupe i Palestince koji su harali južnim Izraelom nakon što su borci probili izraelske sigurnosne barijere oko Gaze, rekao je šeik Muhamed.Na ovaj način El-Tani i Katar pokazali su da su, uprkos svojoj maloj teritorijalnoj veličini, danas ozbiljna sila koja je u stanju uspješno koordinirati i u najtežim svjetskim konfliktima i barem privremeno donijeti primirje u užasu koji se odvija u Gazi.

El-Tani i Katar pokazali su da su danas ozbiljna sila koja je u stanju barem privremeno donijeti primirje u užasu koji se odvija u Gazi

Šeik Muhamed bin Abdulrahman el-Tani: Katarski podvig 

Peti Sarajevo Fest 2023, u organizaciji East West Centra Sarajevo, bit će održan od 26. novembra do 2. decembra 2023. godine. Tema ovogodišnjeg festivala je „Šta ostaje?“.Povodom toga smo razgovarali s direktorom festivala, bh. rediteljem Harisom Pašovićem.<h2>Iskustva Evrope</h2>Šta nam donosi ovogodišnji Sarajevo Fest?- Sarajevo Fest je poseban festival jer nije samo prezentacijski nego je i radni. Osim predstava i koncerata, imamo, u većem dijelu, forume, razgovore, radionice. Ove godine, zajedno s Evropskom festivalskom asocijacijom, organiziramo „Denis de Rougemont Forum“, na kojem će učestvovati oko 30 direktora evropskih festivala. Kakav je odnos između istočne i zapadne Evrope kad je u pitanju kultura. Deni de Ružmon (Denis de Rougemont), u čiju je čast nazvan ovaj tradicionalni forum, bio je švicarski mislilac i federalista, koji je bio jedan od inspiratora stvaranja Evropske unije. Drugi forum na festivalu donosi iskustva Višegradske grupe o temi „Sloboda i novinarstvo“, a serija radionica „Svijet mogućnosti“ posvećena je upoznavanju sa životom i problemima osoba s poteškoćama u razvoju. Reditelj u fokusu je jedan od najvažnijih regionalnih reditelja Andraš Urban.Kazali ste da je naš svijet na ivici eksplozije zbog ratova, terorizma, zagađenja, ali razvoja tehnologije. Šta će na kraju ostati?- Svijet gubi ljudskost i osjećanje mjere. Nepravda postaje međunarodni standard. Ujedinjeni narodi su nemoćni. Dekadentno i apokaliptički. Ako političari ne zaustave ovo ludilo, ako najbogatiji ljudi na svijetu ne poduzmu razumne mjere, ako mase nastave da divljaju u neznanju i histeriji, neće ostati ništa.<h2>Kultura sve rjeđa</h2>U posljednje vrijeme čini se da sve više radite u regionu i Evropi, a sve ste rjeđe u Sarajevu. Je li Vam Sarajevo postalo pretijesno?- Režiram tamo gdje me ljudi pozivaju, a to je više u drugim zemljama nego u BiH. Ove godine sam imao dvije premijere u Italiji, jednu u Poljskoj. Govorio sam na konferenciji u Berlinu, radio sam u Srbiji i Crnoj Gori, sada radim s Portugalom i Belgijom. Festival MES, koji sam transformirao u ratu u međunarodni festival, ne poziva moje predstave, jer sam se zamjerio upravi pošto sam ih kritizirao. No, nema veze, ja sam sretan da sam ja te ljude zaposlio, učio šta je pozorište i omogućio im da imaju egzistenciju već 30 godina. Čini mi se da su festivali poput Sarajevo Festa sve rjeđi u glavnom gradu BiH, kao i općenito kulturna i društvena dešavanja tog tipa. „Šta ostaje“ od Bosne i Hercegovine i Sarajeva?- Bosna i Hercegovina i Sarajevo, kao njen osnovni pokretač, nalaze se u kritičnom momentu. Sarajevo i BiH su u ovom trenutku opsjednuti prošlošću, o ratu koji je završio prije 28 godina govori se kao da traje danas, dižu se spomenici tenkovima i davno umrlim, feudalnim kraljevima, obožava se vlastiti doživljaj sebe kao žrtve. Ako umjesto budućnosti ovdje ostane prošlost, onda je uskoro kraj. Jednostavno je tako: ako se ne okrenemo budućnosti – neće ostati ništa - kazao je Pašović.

Festival MES, koji sam transformirao u ratu u međunarodni festival, ne poziva moje predstave, jer sam se zamjerio upravi pošto sam ih kritizirao 


Haris Pašović za "Avaz": Više me cijene u Evropi nego u BiH

Zukan Helez nikako da nauči da izgovorena riječ ima težinu i da se u javnosti ne govori sve i svašta, posebno ne kad si na poziciji ministra odbrane BiH. Helez je izazvao ozbiljan skandal kada je na televiziji izjavio da raspolaže obavještajnim podacima da se na teritoriji Republike Srpske nalaze ruski teroristički kampovi koji djeluju pod okriljem MUP-a RS.Helez očito nije svjestan šta je odgovorio, no Rusija je država koja je trenutno pod sankcijama gotovo cijele Evrope zbog agresije na Ukrajinu. Tvrdnja da je takva država otvorila nekakve vojne kampove u našoj zemlji implicira da je takvoj državi, eto, pošlo za rukom vojno se infiltrirati u samo srce Evrope, tj. da je naša država postala teroristička baza. To bi dalje zahtijevalo hitru i odlučnu akciju domaćih policijskih, ne daj Bože, vojnih organa kojima rukovodi upravo Helez, uz, naravno, obavještavanje i konsultiranje s NATO-om, Interpolom, obavještajnim službama u Evropi...Ipak, dok su iz RS stigle burne reakcije na ovu izjavu, iz OSA-e, najkredibilnije ustanove za ovakve stvari, negirali su Helezove „obavještajne informacije“ da u BiH postoje bilo kakvi kampovi. Da ne spominjemo da je Helez o svojim „saznanjima“ trebao obavijestiti nadležne institucije, što, kako sada stvari stoje, nije učinio.Otkud je onda Helez dobio informacije da na teritoriji RS postoje kampovi i šta je kao nadležni ministar učinio u vezi s tim?Bojimo se odgovora na ova pitanja, tj. da je odgovor na njih isti kao pouzdanost ministrovih izjava da BiH proizvodi vojne dronove.A ministar koji nije svjestan da kao ministar ne smije javno iznositi sve podatke, kamoli sigurnosno opasne tvrdnje za koje ne nudi nikakve dokaze, i nije baš najkompetentnija osoba za tu funkciju. Blago rečeno.

Ministar očito još nije naučio da kao ministar ne smije iznositi sigurnosno opasne tvrdnje temeljene ni na čemu

Zukan Helez: Malo se preračunao

U Bosni i Hercegovini danas se obilježava Dan državnosti BiH. Na današnji dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost BiH unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.Jedna od najupečatljivijih fotografija koje se danas često koristi kao ilustracija Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a i prkosnog antifašističkog otpora je fotografija Rade Vranješević. Ipak, mali broj ljudi zna ko je Rada Vranješević i njenu tragičnu sudbinu. Rada Vranješević je rođena 25. maja 1918. godine u selu Rekavice, kod Banje Luke. Iako je njen otac Đorđe bio pravoslavni sveštenik, još u srednjoj školi Rada se priključila Komunističkoj partiji Jugoslavije.<h2>Izbačena iz škole zbog ljevičarskih shvatanja</h2>Osnovnu školu je završila u selu Glogovac, kod Prnjavora, a nižu gimnaziju u Derventi i Banjoj Luci. Potom je najprije upisala Učiteljsku školu u Banjoj Luci, iz koje je izbačena 1932. godine, zbog svojih ljevičarkih shvatanja. Dalje školovanje je nastavila u Trgovačkoj akademiji, u kojoj je 1933. godine pristupila jednoj omladinskoj grupi koja je radila pod rukovodstvom Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Zbog ovoga je 1934. godine ponovo izbačena iz škole. Od 1936. do 1938. godine je živjela u Skoplju, gdje je nastavila školovanje. Za to vrijeme je politički radila sa srednjoškolskom omladinom. Po završetku Trgovačke akademije, 1939. godine, nije mogla da se zaposli, pa je jedno vrijeme bila kod svojih roditelja u Glogovcu.Početkom 1939. godine dobila je posao u Savezu nabavljačkih zadruga državnik činovnika u Beogradu. Odmah po dolasku u Beograd, povezala se sa sindikalnom organizacijom privatnih namještenika "Botič" i aktivno radila u njoj. Pored rada u "Botiču", Rada je učestvovala u raznim partijskim akcijama u Beogradu: na decembarskim demonstracijama 1939. godine, u nekoliko štrajkova radnika fabrike aviona, u rasturanju partijskih letaka, u prikupljanju pomoći i dr. U Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ) je primljena 1940. godine.<h2>Narodni heroj</h2>U maju 1941. godine napustila je Beograd i povezala se sa banjalučkom partijskom organizacijom. Do jula je bila član Mjesnog komiteta SKOJ-a, a od jula do septembra član Mjesnog komiteta KPJ u Banjoj Luci. Potom je po odluci Partije otišla na slobodnu teritoriju Podgrmeča. Kada je formirann prvi Okružni komitet KPJ za Podgrmeč, Rada je postala njegov član i istovremeno bila sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a za Podgrmeč.Novembra 1942. godine bila je izabrana za člana Biro Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu. Radila je najviše u partijskim organizacijama i bila član Centralnog odbora Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ). Radila je i na stvaranju omladinskih partijskih organizacija i organizacija Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ), naročito u Novskom i Bihaćkom srezu. Učestvovala je na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u Mrkonjić Gradu, 25. novembra 1943. godine.Govoreći u ime AFŽ-a na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, ona je tada rekla da su žene postale čvrst oslonac narodno-oslobodilačkog pokrata.- Zajedno sa svojim drugovima žene će se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih sluga, a sutra, poslije oslobađanja naše zemlje, one će uložiti sve svoje snage u izgradnju sretne budućnosti naše Bosne i Hercegovine u okviru federativne Jugoslavije.U vrijeme njemačkog desanta na Drvar, Rada se nalazila u Okružnom komitetu SKOJ za Drvar, gdje je došla po zadatku Okružnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu. Ujutru 25. maja 1944. godine, na njen 26. rođendan, uhvatili su je njemački padobranci. Sprovedena je u logor na groblju i poslije osmosatnog mučenja, pokušala je da pobjegne, ali je u bjekstvu ubijena. Poslije oslobođenja, njeni posmrtni ostaci su preneseni i sahranjeni na Partizansko spomen-groblje u Banjoj Luci.Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 27. jula 1951. godine, proglašena je za narodnog heroja.

Ponovo moguće posjete pacijentima: Srušen još jedan simbol Sebijine strahovlade u KCUS-u

PDP: I srpska i proevropska stranka

Najstariji zanat u gradu na Miljacki: Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Bosanska kanalizacija

Damir Nikšić: Bolje je biti Bošnjak nego musliman

Komisija za vrijednosne papire FBiH dostavila izvještaj Tužilaštvu KS: Hoće li uništenje FDS-a dobiti sudski epilog

Vlada FBiH ipak nije uspjela provesti reformu: Minimalac neće biti 1.000 KM od prvog januara

Dodik "brani" BiH

Političke stranke – jučer, danas, sutra (VII dio): Naša stranka - Maglovita vizija liberalne Bosne i Hercegovine

Najčuveniji i najljepši dio grada: Kako je nastala Baščaršija

Šta američki State Department kaže o terorizmu u Bosni i Hercegovini: Kooperativan partner uprkos ograničenim kapacitetima

Vodeću stranku ljevice tresu veliki unutrašnji sukobi: Ko će naslijediti Nikšića na čelu SDP-a

Šeik Muhamed bin Abdulrahman el-Tani: Katarski podvig

Haris Pašović za "Avaz": Više me cijene u Evropi nego u BiH

Zukan Helez: Malo se preračunao

Njena fotografija je simbol prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a: Tragična sudbina heroine koja je život dala za našu slobodu

Ponovo moguće posjete pacijentima: Srušen još jedan simbol Sebijine strahovlade u KCUS-u

PDP: I srpska i proevropska stranka

Najstariji zanat u gradu na Miljacki: Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Bosanska kanalizacija

Damir Nikšić: Bolje je biti Bošnjak nego musliman

Komisija za vrijednosne papire FBiH dostavila izvještaj Tužilaštvu KS: Hoće li uništenje FDS-a dobiti sudski epilog

Vlada FBiH ipak nije uspjela provesti reformu: Minimalac neće biti 1.000 KM od prvog januara

Dodik "brani" BiH

Političke stranke – jučer, danas, sutra (VII dio): Naša stranka - Maglovita vizija liberalne Bosne i Hercegovine

Najčuveniji i najljepši dio grada: Kako je nastala Baščaršija

Šta američki State Department kaže o terorizmu u Bosni i Hercegovini: Kooperativan partner uprkos ograničenim kapacitetima

Vodeću stranku ljevice tresu veliki unutrašnji sukobi: Ko će naslijediti Nikšića na čelu SDP-a

Šeik Muhamed bin Abdulrahman el-Tani: Katarski podvig

Haris Pašović za "Avaz": Više me cijene u Evropi nego u BiH

Zukan Helez: Malo se preračunao

Njena fotografija je simbol prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a: Tragična sudbina heroine koja je život dala za našu slobodu