Iako je do sada u Republici Srpskoj (RS) napravljen napredak u kontroli duhana, učestalost pušenja je i dalje veća od globalnog prosjeka.

Prema podacima istraživanja koje je 2015. godine u Banjoj Luci, Doboju i Trebinju proveo Institut za javno zdravstvo u RS, učestalost pušenja u populaciji od 15 do 65 godina je 24,6 posto pri čemu muškarci (26,7 posto) češće puše od žena (22,6 posto).

Upozoravajuće je i da je pušenje u RS rasprostranjeno i u populuaciji mladih uzrasta od 13 do 15 godina.

I u RS je 31. januar obilježen kao Dan bez duhanskog dima, čime se želi ukazati na opasnosti i posljedice pušenja duhana i duhanskih proizvoda, podsjećaju iz entitetskog Ministarstva zdravlja.

Pušenje duhana i duhanskih proizvoda ima brojne zdravstvene posljedice, a jedan je od četiri faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti, nastanak raznih malignih oboljenja je češći kod pušača, pušači češće boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća, a pušenje ima negativne posljedice na reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.

Osim aktivnog pušenja, izloženost duhanskom dimu (tzv. pasivno pušenje) nosi rizik za obolijevanje, a naročito osjetljivih grupa stanovništva (djeca, trudnice i starije osobe).

Trenutne procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da u svijetu umire sedam miliona ljudi godišnje od posljedica bolesti povezanih s pušenjem, pri čemu više od pet miliona smrtnih slučajeva je posljedica direktne upotrebe duhana.

Više od 900.000 slučajeva oboljelih predstavlja posljedicu izloženosti duhanskom dimu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se da u svijetu svakih šest minuta umre jedna osoba od posljedica upotrebe duhana.

Ukoliko se nastavi trenutna učestalost pušenja, za očekivati je da će do 2030. godine broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem dostići osam miliona.

Svjetska zdravstvena organizacija, pored zdravstvenih posljedica pušenja duhana i duhanskih proizvoda, sve češće ukazuje na ekonomske posljedice pušenja.