Iako je i 2024. poslovnu godinu „Elektroprivreda BiH“ završila s gubitkom, on je neuporedivo podnošljiviji nego godinu ranije, a na putu ka povećanju proizvodnje struje i oporavku možda i najznačajnije javne kompanije u FBiH ohrabruje značajan rast proizvodnje uglja.

Opravdani razlozi

O rezultatima, uštedama, planovima, projektima koji su na čekanju i najavi uvođenja CO2 takse od iduće godine, za „Avaz“ je govorio generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić.

Kako komentirate poslovne rezultate EPBiH za 2024. godinu?

- Godinu 2024. smo najavili kao godinu stabilizacije poslovanja EPBiH, odnosno zaustavljanja trenda pada proizvodnje uglja i električne energije. Provođenjem Programa mjera štednje i racionalizacije poslovanja trebalo je da poslovnu godinu završimo s određenom dobiti. Međutim, brojni vanjski, opravdani razlozi, a to se posebno odnosi na izdatke koje kao javna kompanija ne možemo izbjeći, uticali su na konačni poslovni rezultat. Tokom godine smo bili primorani da kupujemo električnu energiju zbog manje isporuke uglja od one koju smo ugovorili s rudnicima i to jedan milion tona manje, zatim zbog izuzetno nepovoljnih hidroloških okolnosti koje su dovele do smanjenja dotoka, te zbog značajnog povećanja potrošnje električne energije domaćinstava, što je troškove povećalo za 78 miliona KM. Spomenut ću i to da je cijena koju domaćinstva plaćaju za električnu energiju još znatno ispod proizvodne cijene električne energije, čak i nakon usklađivanja cijena iz prošle godine. Preuzimanjem dijela troškova na sebe, stvaramo dodatni gubitak.

Također, značajan trošak u iskazanom rezultatu je dug RMU Zenica u iznosu 9,6 miliona KM, te subvencije utrošene električne energije za ugrožene kategorije stanovništva u iznosu od 2,2 miliona KM. Zbog svega toga smo prošlu godinu završili s gubitkom od 57,9 miliona, što nije zadovoljavajući rezultat, ali je to za skoro šest puta manje od gubitka u poslovanju iz 2023. godine, koji je iznosio 331 milion KM, kada smo mi upravljanje preuzeli krajem godine, i nismo imali dovoljno vremena da nadoknadimo sve gubitke koje smo naslijedili. Zato možemo reći da su poduzete mjere na racionalizaciji poslovanja dale određene efekte. Mjere će se nastaviti provoditi kontinuirano, te možemo očekivati bolji finansijski rezultat u ovoj godini.

Na koji način je gubitak EPBiH smanjen? Gdje su napravljene najveće uštede?

- Racionalizacija troškova poslovanja, zaustavljanje trenda pada proizvodnje uglja i određeno povećanje proizvodnje uglja u 2024. godini za 220.000 tona u odnosu na 2023. godinu, dali su ovakve efekte. Povećana je proizvodnja u termoelektranama za 10 posto u odnosu na 2023. godinu. Iz Izvještaja o poslovanju za 2024. godinu vidljivo je smanjenje troškova na svim stavkama gdje je to bilo moguće ostvariti. Važno je naglasiti da EPBiH u troškovima ima jako malo prostora za racionalizaciju. Više od 90 posto troškova je vezano za odluke Vlade FBiH i zakonske odredbe (cijena uglja, vodoprivredne naknade, ekološke naknade, troškovi za NOS, Elektroprijenos i sistemske usluge).

Hidrološke prilike

Već duže vrijeme BiH bilježi pad izvoza električne energije. Šta su uzroci i na koji način vratiti proizvodnju na nivo po kojem je BiH nekada bila poznata?

- Trend pada proizvodnje električne energije u EPBiH je počeo 2018. godine, i posebno je izražen u termo proizvodnji što ima direktnu vezu s padom isporuke uglja prema EPBiH. Ovaj trend pada proizvodnje iz termoelektrana je zaustavljen tokom 2024. godine, i nadamo se da ćemo u ovoj godini uspjeti povećati proizvodnju iz termoelektrana. Kada govorimo o proizvodnji iz hidroelektrana, nemamo uticaja na hidrološke prilike koje su iz godine u godinu sve nestabilnije i, nažalost, nepovoljnije po proizvodnju električne energije. Uvažavajući porast trenda proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost energetskog sektora, ipak se moramo bazirati na proizvodnju iz termoelektrana i hidroelektrana, te njihovo kontinuirano održavanje. Za očuvanje energetske stabilnosti potrebno je stabilno finansijsko poslovanje EPBiH.

EPBiH ima pripremljene projekte izgradnje novih proizvodnih kapaciteta. Zašto je realizacija ovih projekata tako spora?

- Kompleksna administrativna arhitektura kakvu imamo u FBiH, odnosno u državi, značajno usporava pribavljanje potrebnih dozvola za izgradnju. EPBiH poštuje važeću legislativu i u realizaciju projekata kreće samo kada posjeduje sva zakonima i propisima zahtijevana dokumenta. I onda ste suočeni sa sporošću. Različiti nivoi vlasti, potrebno vrijeme, nerijetko neusklađenost određenih oblasti i propisa, itd. Sve to nas usporava, projekti čekaju, vrijeme prolazi. Dodatni problem za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora energije izazvala je zabrana gradnje na državnom zemljištu gdje je planirana njihova izgradnja. Kako ubrzati procese? Naš prijedlog je promjena zakonskog okvira u kontekstu Programa javnih investicija Vlade FBiH i EPBiH. Mišljenja smo da bi zakonom trebalo definisati strateške projekte od interesa za FBiH i BiH, i na taj način procedure za projekte od javnog interesa bi bile olakšane. Mi smo u programu javnih investicija i trebalo bi da imamo i javni interes, s obzirom na to da smo od Vlade FBiH određeni kao javni snabdjevači električnom energijom.

Veliki udar

Kakve posljedice po EPBiH, ali i ukupnu bh ekonomiju, donosi početak primjene CO2 takse u EU početkom iduće godine?

- Moram reći da je riječ o mehanizmima koji su u nadležnosti Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Bez uspostave berze i sistema trgovanja emisijama (ETS), početak naredne godine će značiti veliki udar ne samo za nas kao proizvođača električne energije već i za druge grane industrije. Stav šest zemalja zapadnog Balkana (WB6) kojima pripada i BiH je potpuno izuzeće iz CBAM, shema postepenog plaćanja naknada za emisije CO2, te integracija u EU ETS i korištenje fondova za tranziciju, odnosno uključivanje Modernizacijskog fonda prema Članu 10 c EU Direktive ETS. Elektroprivrede WB6 ove zahtjeve vide kao preduslov za uspješno provođenje dekarbonizacije uz istovremeno održanje stabilnosti elektroenergetskog sistema. Usaglašeni stavovi pismeno su dostavljeni u novembru 2023. godine u Sekretarijat Evropske energetske zajednice.