Iako se smokva često naziva kraljicom mediteranskog voća, ona tehnički spada u kategoriju cvijeća. Način njenog "nastanka" je nešto što je istovremeno fascinantno i pomalo zastrašujuće.
Naučnici objašnjavaju da su smokve izvrnuti cvjetovi. Smokvino drvo ne cvjeta kao drvo jabuke ili breskve.Njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje jedemo. Ono, međutim, nije samo jedna voćka, već skup više njih.
Ipak, to nije jedino po čemu su smokve jedinstvene. Budući da cvjetaju iznutra, potreban im je specijalan proces oprašivanja jer ne mogu da se pouzdaju u pčele i vjetar.
Tu na scenu stupaju smokvine ose. Smokva ne može da preživi bez osa, koje šire njen genetski materijal, a ose ne mogu da žive bez smokvi jer u nju polažu svoje larve.Ženka ose ulazi u mušku smokvu (uzgred, mi ne jedemo muške smokve). Krila ženke ose i njena antene se slome dok ulazi u mali prolaz u smokvu, pa kad jednom uđu, ne mogu da izađu.
Muške ose se rađaju bez krila, jer je njihova jedina njihova funkcija da oplode ženke i da prokopaju tunel iz smokve. Ženke osa rade sve dalje, donoseći polen.Pošto osa ugine u unutrašnjosti smokve, ona se razgrađuje. Ovo je neophodno u procesu stavranja ukusne smokve, ali bi možda vegani, nakon ovog saznanja, trebalo još jednom razmisle da li će i dalje da jedu smokve.
