Zima se smatra periodom mirovanja kada je riječ o sezonskim alergijama, ali upravo u zimskim mjesecima najčešće se pojavljuje alergija na hladnoću.
Procjenjuje se da otprilike pet posto ukupnog broja alergičnih osoba pati od alergije na hladnoću koja je izazvana kontaktom s hladnim predmetima te hladnim zrakom, vodom, snijegom...
Svrbež i crvenilo
Već nakon nekoliko minuta javlja se urtikarija (osip praćen svrbežom, poznat i kao koprivnjača, jer je sličan reakciji kože na kontakt s koprivom) te crvenilo i otok, najviše na mjestima izloženim hladnoći poput, naprimjer, lica ili ruku.
Može se pojaviti oticanje usana, očiju, ušne školjke, nosa, čela ili čak cijele glave te “fleke” po cijelom tijelu, smetnje u disanju ili čak anafilaktički šok koji može završiti smrću ako se bolesniku hitno ne pruži pomoć. Anafilaktički šok najčešće se događa ljeti pri naglom ulaženju ili skoku u hladnu vodu. Općenito bolesnici prvi put primijete da su alergični na hladnoću pri ulasku u hladnu vodu.
S druge strane, preosjetljivost na hladnoću često nije tako “burna” pa oni koji na hladnoću ne reagiraju jače od crvenila, lagano izraženog osipa i svrbeža godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.
Nastanak alergije na hladnoću nije sasvim razjašnjen. Preosjetljivost na hladnoću netipična je u poređenju s uobičajenim alergijskim reakcijama jer nije uočena atopija (nasljedna sklonost) pa se pretpostavlja da je alergija na hladnoću vjerovatno izazvana načinom života, stresom, infekcijama, drugim bolestima...
Reakcija bubrega
Osobe alergične na hladnoću vrlo su rijetko alergične na još nešto drugo, što najčešće nije tako kod drugih alergija (naprimjer, alergični na polen obično su alergični na nekoliko vrsta biljaka i/ili na određenu hranu).
Kod nekih bolesnika u krvi se pojavljuju krioglobulini, bjelančevine koje se pri niskim temperaturama mogu taložiti u pojedinim organima (najčešće bubrezima) i izazvati autoimunu bolest krioglobulinemiju, što zahtijeva i internističko liječenje.
Test s ledom
Test kojim se dokazuje alergija na hladnoću provodi se tako da pacijent na podlaktici petnaestak minuta drži kocku leda pričvršćenu gazom. Nakon tog vremena kod preosjetljivih osoba razvija se rana alergijska reakcija: osip, crvenilo, oteklina...
Izbjegavanje kontakta
Simptomi alergije na hladnoću brzo nestanu čim se bolesnik utopli pa je najbolja prevencija izbjegavanje kontakta s hladnim predmetima, zrakom, vodom, snijegom i slično. To ne znači samo izbjegavanje zimskih “radosti” poput skijanja, grudvanja i sankanja, nego ponekad i izbjegavanje dodirivanja svih hladnih predmeta (npr. osoba može dobiti alergijsku reakciju ako se uhvati za hladni držač u tramvaju).
Zaštita
Treba izbjegavati izlazak vani u vrijeme najnižih temperatura ujutro i navečer. Prije izlaska obvezno se utoplite (kapa, šal, rukavice) i zaštitite kožu “cold” kremama za zimske uvjete.
Antihistaminici
Pomažu i antihistaminici, protualergijski lijekovi koje treba uzeti pola sata prije izlaganja hladnoći, no kako se kod alergija na hladnoću u organizmu ne oslobađa samo histamin nego i acetilholin, dobro djeluju i lijekovi s antiholinergijskim učinkom. Generalizirani oblici alergije liječe se i kortikosteroidima.
Alkohol
Alkoholna pića neće vas ugrijati. Alkohol uzrokuje da krv iz vitalnih organa „pobjegne“ u kožu, zbog čega vam se čini da ste se ugrijali, ali događa se da temperatura tijela zapravo na taj način - opada.
