Menadžerska bolest (sindrom „burn out“) je pojam kojim se obuhvataju različiti oblici psihosomatskih poremećaja koji nastaju kao rezultat preopterećenja, stalnog stanja razdražljivosti, neracionalnog načina rada i života, neredovne ishrane i odsustva od porodice, kaže mr. sci. dr. Abel Baltić, specijalista interne medicine i direktor OJ Specijalističko-konsultativne djelatnosti pri JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
Oblik epidemije
- Od ovog oboljenja, uglavnom, boluju osobe koje se bave profesijama s visokim stepenom odgovornosti, kao što su poslovni ljudi, menadžeri, direktori, ljekari, ljudi koji rade na berzama. Glavni uzrok oboljenja je stres, a osim njega, nezdrav način života, tj. neredovni obroci, unošenje masne, slane i kalorične hrane, fizička neaktivnost, konzumiranje alkohola i pušenje – kazao je dr. Baltić.
Podjednako se, dodaje, javlja kod oba spola i ima oblik epidemije. Istraživanja su pokazala da svaki treći zaposleni u Evropi boluje od posljedica dugotrajne izloženosti stresu. Stres je u današnje vrijeme neminovnost i sastavni je dio života te remeti unutrašnju ravnotežu organizma i djeluje na dio mozga koji se zove hipotalamus.
- Hipotalamus luči hormone koji šalju poruke hipofizi, koja pojačano luči hormone kojima stimulira rad drugih žlijezda s unutrašnjim lučenjem. Prije svega, hipofiza aktivira nadbubrežne žlijezde koje pojačano luče stresne hormone: kortizol i adrenalin. Također, hipofiza stimulira i rad štitne žlijezde. Dakle, na stres prvo reagira naš nervni sistem, zatim žlijezde i na kraju imunitet – naveo je dr. Baltić.
Unutrašnja ravnoteža
Organizam je, ističe, u početku u stanju raznim mehanizmima kompenzacije održati unutrašnju ravnotežu. Ali, ta sposobnost nije beskonačna. Ako se nakon napornog rada i stresa organizam ne oporavi, dolazi do nakupljanja stresa, fizičke i psihičke iscrpljenosti, narušavanja zdravlja, odnosno pojave psihosomatske bolesti. Isprva su simptomi blagi, neprimjetni i obično im se ne pridaje značaj.
- Često je jedini znak povišen donji (dijastolni) krvni pritisak. Vremenom se mogu javiti ubrzan i nepravilan rad srca, prekomjerno znojenje, povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, želučane i druge gastrointestinalne tegobe, bolovi u leđima, oticanje zglobova, nervoza, nesanica, razdražljivost, glavobolja, oslabljena koncentracija, pad imuniteta, depresija, promjene na koži. Svaki organizam reagira na svoj način – govori dr. Baltić.
Javlja se postepeno
Bolest se, rekao je dr. Baltić, javlja postepeno, gotovo neprimjetno, a vrlo često je njen jedini znak povišen donji krvni pritisak. Ponekad se može ispoljavati i u vidu nelagode ili pritiska u grudima. Nervoza, nesanica, svadljivost na poslu ili u kući, nemogućnost koncentracije i odlaganje donošenja važnih odluka, predstavljaju psihološki oblik menadžerske bolesti. Fiziološki pokazatelji, uglavnom, se manifestiraju pojavom ubrzanog srčanog rada ili preskakanjem otkucaja srca.
Terapija je jednostavna i dostupna
Što se tiče terapije za menadžersku bolest, ističe dr. Baltić, ona je relativno jednostavna i dostupna.
- Potrebno je, prije svega, da se čovjek pridržava pet osnovnih principa zdravog života: pravilna i uravnotežena ishrana, upražnjavanje fizičke aktivnosti, odmor tj. redovan san, posao ostaviti na poslu, a ne donositi ga kući, njegovati prijateljske odnose na poslu. Šetnja ili vježbanje će vas osloboditi stresa i osnažit će tijelo. Također, poželjno je podvrgavati se redovnim sistematskim pregledima, jer oni predstavljaju nezamjenjivo sredstvo prevencije i ranog otkrivanja poremećaja organizma – naveo je dr. Baltić.
Naravno, dodaje, postoji i preventivno sprečavanje pojave ove bolesti savremenog menadžera. Ono je, također, jednostavno i traži od vas samo disciplinu. Dovoljno je sat dnevno šetnje ili vožnje bicikla, makar i u kućnoj varijanti, dva do tri puta sedmično igranje fudbala ili tenisa ili trčanje u prirodi.
- Najbolja vježba bi bila da na bilo koji od ovih načina provodite bar sat van mjesta na kojem radite. Nemojte čekati sezone godišnjih odmora, dozvolite sebi varijantu produženog vikenda, koji će vam omogućiti da lokalizirate i spriječite stres te provodite što više vremena s porodicom i dragim osobama - kaže dr. Baltić.
