Svaki bolesnik nakon moždanog udara ima potencijal za oporavak. Prva karika za uspjeh rehabilitacije pacijenata s posljedicama moždanog udara je multidisciplinarni timski pristup, gdje je pacijent najvažniji član tima, a ostali članovi su neurolog, fizijatar, fizioterapeut, okupacioni terapeut, logoped, psiholog, medicinska sestra i ostali zdravstveni radnici, po pozivu internista, pulmolog, urolog, oftalmolog.

- Rehabilitacija započinje što ranije i u ranoj akutnoj fazi ima preventivni zadatak - prevencija dekubitusa, prevencija ograničenih pokreta - kontraktura zglobova, prevencija pneumonije i urinarnih infekcija. U okviru subakutne faze, ciljevi rehabilitacije su povećanje mobilnosti, stvaranje pozitivne komunikacije, kontrola uriniranja i defekacije, kontrola žvakanja i gutanja – rekao je prof. dr. Mirsad Muftić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije - subspecijalista reumatologije.

Najveću važnost, dodaje, imaju pravilno vježbanje i kineziterapijski programi dizajnirani individualno ka svakom pacijentu, vodeći računa o težini udara, stanju pacijenta, starosti, komorbiditetu. Svaka vježba na oštećenoj strani tijela dovodi do aktivacije suprotne strane mozga koji je oštećen te zahvaljujući neuroplastičnosti mozga, moguće je stvaranje novih sinapsi i preuzimanja funkcije od zdravih moždanih ćelija.

- Postoje i specijalno dizajnirani koncepti za tretman ovih pacijenata - koncept vježbi po Bobathu, PNF-proprioceptivna neuromuskularna facilitacija. Osim kineziterapije, u tretmanu pacijenata koriste se i određeni fizikalni modaliteti kao što su elektroterapija, magnetoterapija i akupunktura. Fizikalna terapija se nakon stacionarnog liječenja nastavlja kroz tretman u okviru primarne zdravstvene zaštite te kroz kućni fizikalni tretman – naveo je dr. Muftić.

Dužina liječenja je od 1 do 6 mjeseci i ovisi od više faktora. Krajnji cilj rehabilitacije za mlade osobe je profesionalna rehabilitacija i vraćanje na posao, a za starije, pokušaj maksimalnog osposobljavanja za aktivnosti dnevnog života.