Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih koraka u poboljšanju zdravlja. Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi i stare sporo. Ali, ako nisu aktivni, postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.

Dva faktora

- Redovna umjerena fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, moždanog udara, osteoporoze, dijabetesa, depresije, debljine i mnogih drugih bolesti. Regulacija tjelesne težine, koja predstavlja značajan rizični faktor za mnoga ozbiljna oboljenja i održavanje postignutih rezultata na duge staze se mnogo lakše postižu uz redovnu fizičku aktivnost – kazao je dr. sci. Abel Baltić, specijalista interne medicine.

Mnoge studije su dokazale da bez obzira na dob, spol, zdravstveno stanje ili neki drugi faktor, fizička aktivnost donosi niz zdravstvenih prednosti, od održavanja zdravlja do ubrzavanja oporavka ili poboljšanja stanja kod bolesnih osoba.

- Ključ zdrave tjelesne težine je zbir dvaju faktora: redovne fizičke aktivnosti i primjerene i uravnotežene prehrane. Održavanje tjelesne težine postiže se izbalansiranim unosom energije te potrošnjom koja je jednaka unosu. Sav višak unosa kalorija, u odnosu na potrošnju, rezultira gojaznošću, odnosno povećanom sklonošću ka razboljevanju. Dodatno, na gomilanje kilograma utječe i niz drugih faktora, poput stresa, genetskog faktora i tako dalje – rekao je dr. Baltić.

Smrtni slučajevi

Uprkos mnogim poznatim i stalno isticanim prednostima fizičke aktivnosti, većina odraslih osoba, a i sve veći broj djece, živi većinom sjedilačkim načinom života te nisu dovoljno aktivni da bi iskoristili zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti kojom se bave.

- Poražavajući su podaci o broju smrtnih slučajeva koji su povezani s prekomjernom težinom. Naime, pretilost je povezana s povećanim rizikom od razvoja niza medicinskih stanja među kojima su kardiovaskularne bolesti, različiti oblici karcinoma (debelo crijevo, dojka, maternica, bubrezi, jednjak), visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i artritis i mnoga druga - navodi dr. Baltić.

Preporuke WHO-a

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje za starosnu dob od 5 do 17 godina svakodnevno sat tjelesne aktivnosti, umjerenog do visokog intenziteta. Tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta podrazumijeva da metabolizam treba biti povećan barem tri puta od nivoa u mirovanju, naprimjer brzo hodanje, dok visokog intenziteta podrazumijeva da metabolizam treba biti povećan barem šest puta u odnosu na mirovanje, što se postiže u sportu i treningu.

Starosna dob od 18 do 64 godine zahtijeva najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili najmanje 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta sedmično. Trajanje tjelesne aktivnosti ne smije biti kraće od 10 minuta.