Estetska funkcija kose kao jednog od glavnih ukrasa našega tijela prevladala je nad onom biološkom čija je uloga da štiti od sunca, mehaničkih i termičkih uticaja.

Boja kose, kovrčavost, debljina i gustoća vlasi rezultat su djelovanja različitih faktora (genetskih, hormonalnih, rasnih). Svaki folikul kose ima cikluse koji se sastoje od dugog perioda rasta, praćenog relativno kratkim periodom mirovanja. Nakon ovog perioda, dolazi do ispadanja dlake, a nova dlaka kreće da raste.

 Tri faze jedne dlake

- Postoji genetska predispozicija svakog folikula koja prati određeni obrazac rasta i mirovanja. Folikuli su programirani da stanu sa rastom kose i da duži period miruju kako starimo.

Vlas kose u svom razvoju prolazi tri faze:

-> Anagena faza rasta vlasi traje 3 do 5 godina. Kosa raste do 1 cm mjesečno tokom ove faze. Dlake ruku, nogu, trepavica i obrva imaju veoma kratku fazu rasta, 30 do 45 dana, te zato ne mogu biti duge. Čak 84 posto dlaka je u ovoj fazi.

- Katagena faza predstavlja kraj perioda rasta, folikuli se pripremaju za fazu mirovanja, traje 1 do 3 nedjelje. Samo 2 posto dlaka je u ovoj fazi.

- Telogena faza je faza mirovanja, na kraju koje se dlaka potpuno odvaja od svog korijena i otpada, traje 3 do 4 mjeseca. Dlake otpadaju i nove počinju rasti. U ovoj fazi je 14 procenata dlaka.

1. Anagena faza - koja traje od četiri do šest godinai i 85-90 posto svih dlaka nalazi se u toj fazi.

2. Katagena faza traje samo tri sedmice.

3. Telogena faza traje oko tri mjeseca.

Folikul dlake je pod stalnim hormonalnim uticajem, a najvažniju ulogu ima muški hormon testosteron.

 Pogrešna njega

Njezi kose se od davnine poklanjala velika pažnja. Oduvijek je bila podložna modnim trendovima u vezi sa bojom i oblikovanjem frizure, što se nije promijenilo niti danas.

Oštećenja vlasi su česta pojava, pogotovo kod žena. Najčešće su to posljedice nestručno izvedenih dekorativnih zahvata – nestručno bojenje ili visoka koncentracija vodikovog peroksida primijenjenog za izbjeljivanje kose.

No, među uzroke oštećenja vlasi svakako treba navesti i grubo češljanje češljem oštrih zubaca, sušenje kose jako toplim zrakom, upotreba nekvalitetnih šampona te oštećenja izazvana sunčevim zrakama. Sve navedeno oštećuje disulfide u keratinu što ima za posljedicu smanjenje čvrstoće vlasi.

I geni utječu na kvalitet kose pa ako je ona slabijeg kvaliteta, a uz već navedene uzroke oštećenja trpi i posljedice stresa ili loše prehrane, kosa je krhka, bez sjaja, „rascvjetalih“ vrhova i zato će ispadati znatno više i brže nego što to podrazumijeva normalni prirodni proces izmjene vlasi.

Intenzivna dioba stanica i rast zbivaju se samo u korijenu kose. Stoga je važno opskrbiti je neophodnim tvarima tj. vitaminima, mineralima i aminokiselinama upravo u korijenu, što će onda omogućiti rast zdravih struktura.

Samo vlas nahranjena u svome korijenu može rezultirati zdravom i bujnom kosom koja ne "cvjeta" na vrhovima i koja dozvoljava lakše oblikovanje frizure. U protivnom, slijedi opadanje.

Kosa je jedan od simbola ženske ljepote. Međutim, jednako je važna i muškarcima, na što upućuje činjenica da zbog problema vlasišta često posjećuju dermatologe. Najčešći problem su razne vrste alopecija.

Osam uzroka gubitka kose

Proces gubitka kose naziva se efluvij. Efluvijem dlake (kose) označava se stanje ispadanja dlake s korijenom. Neki od brojnih uzroka su:

1. Hormonalni poremećaj - Najčešće se javlja u žena tokom drugog do četvrtog mjeseca nakon poroda. Obično je prolaznog karaktera, iako u slučaju postojanja genetske sklonosti može preći u trajnu androgenetsku alopeciju (ćelavost).

Ispadanje mogu izazvati i neki poremećaji rada žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (hipofize, nadbubrežne i štitne žlijezde). Jedan od uzroka može biti i bolest jajnika.

2. Infekcija - primjerice upala pluća, šarlah, tuberkuloza, gripa, trbušni tifus, sifilis...

3. Hronične bolesti poput diabetesa, autoimunih i malignih oboljenja, ciroza jetre. Kod osoba koje pate od hroničnih bolesti kosa postaje tanja, bez sjaja i siromašnija pigmentom.

4. Manjak vitamina i minerala – anemije.

5. Lijekovi - Citostatici, vitamin A i njegovi derivati, antidepresivi, antikoagulanti (npr. heparin), talij, itd.

6. Zračenje - Rendgensko zračenje.

7. Stres - Uzrokuje difuzno i kružno ispadanje kose. To se događa nakon operativnih zahvata i velikih nesreća.

8. Mehanička oštećenja - Trajna zategnutost kose i vezanje u rep, nošenje tereta na glavi.

Kad su krivci geni i hormoni

Alopecije su prolazni ili trajni gubici vlasi ili drugih dlaka na ograničenoj ili cijeloj površini kože. Alopecije mogu biti trajne ili privremene.

Trajne alopecije mogu biti posljedica poremećaja u embrionalnom razvoju osnove za kosu ili posljedica djelovanja velikog broja patoloških procesa koji uzrokuju destrukciju folikula vlasi.

U trajne alopecije ubrajamo i androgenetsku alopeciju a to je genetski uzrokovani gubitak kose karakterističan za muški spol, što je uzrokovano muškim hormonima.

Ova alopecija započinje u ranoj životnoj dobi, najčešče između dvadesete i tridesete godine života, a ponekad i ranije. Pojačano opadanje kose zahvaća prvenstveno frontoparijetalne rubove kapilicija, tako da s vremenom to područje ostaje bez kose.

Kasnije ćelavost napreduje a pojavljuje se i ćelavost tjemena. Konačno nastaje ćelavost cijelog centralnog dijela kapilicija okruženog vijencem kose na temporalnim i na okcipitalnoj regiji tzv. alopecia hipocratica.

Osim kod muškaraca androgenetska ćelavost može nastati i kod žena. Žene sa androgenetskom alopecijom obično imaju prekomjerni porast dlaka iznad gornje usne i na gornjim ekstremitetima.

Kod njih su endokrinološki i ginekološki nalazi obično uredni. Tok opadanja je periodičan, što znači da se izmjenjuju faze pojačanog i normalnog ispadanja vlasi.

Šta je alopecia areata

Alopecia areata je reverzibilni (privremeni) gubitak kose ili dlaka na ograničenom arealu. Bolest je česta, pojavljuje se kod obadva spola, najčešče između pete i četrdesete godine života.

Kao mogući uzrok nastanka ove alopecije navode se hronične upale (fokusi), kao što su upale u području zuba, sinusa ili nosa, zatim neki endokrini uticaji (bolesti štitne žlijezde i jajnika) i psihički stresovi.

Alopecija areata nastaje iznenada u obliku okruglih žarišta bez dlaka, različitih veličina i lokalizacija. Prva žarišta mogu ponovo obrasti nakon nekoliko mjeseci, ali se obično pojavljuju nova.

Lokalizacija je najčešća u vlasištu, ali mogu biti zahvaćene i obrve, trepavice i brada. Ako je zahvaćeno cijelo vlasište onda je to alopecia totalis. Ako su žarišta smještena na zatiljku i ako prelaze rub vlasišta, obično su vrlo tvrdokorna na terapiju.

Uz alopeciju areatu vrlo često se nalaze i promjene na noktima. Bolest je dugotrajna, karakterizirana recidivima. Cilj svake terapije jest potaknuti papilu vlasi na rast tj. na stvaranje nove kose.

Terapija je dugotrajna. Potrebno je uraditi niz laboratorijskih i drugih nalaza u cilju da se nađe uzrok i tada se sprovodi etiološka terapija. U ostalim slučajevima terapija je simptomatska.

 Zašto dijete čupa kosu

Trihotilomanija je potreba za čupanjem pramena kose iz korijena. Pogađa ljude svih dobnih skupina, no često se javlja već kod djece predškolske dobi. Bolest se ne mora nužno odnositi samo na kosu, već i na obrve i trepavice.

Krajnji rezultat je djelomični do potpuni prestanak rasta kose na mjestu čupanja, posebno na stražnjem dijelu glave koji je kod mališana prilično osjetljivo mjesto.

To je tik koji se javlja kod obavljanja nekih radnji i obično prestaje spontano. Stručnjaci poriv za čupanjem vlastite kose uspoređuju s češanjem kože nakon uboda komarca – koliko god znamo da nam ne kraju neće koristiti, jednostavno je nemoguće prestati. Simptomi se gotovo uvijek mogu povezati s određenim emocionalnim i psihološkim poteškoćama.