Pod pravilnom prehranom starijih ljudi podrazumijeva se prehrana koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za esencijalnim hranjivim tvarima, a istovremeno smanjuje rizik obolijevanja od hroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane.
Kako se tokom starenja javljaju i određene promjene u funkciji probavnog sistema prehrana treba biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnošću.
Osam prehrambenih pravila za starije
Najčešća pogreška u prehrani je prekomjeran unos soli, šećera, bijelog brašna i zasićenih masnoća, štetnih faktora koji pogoduju nastanku bolesti u starosti, a time i funkcionalne onesposobljenosti.
Zamjena za te pogrešne prehrambene navike starijeg čovjeka je primjena sljedećih osam prehrambenih pravila za starije.
1. Prehrana starijih treba biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnošću;
2. Svakodnevno jesti što raznovrsniju hranu uz obvezan doručak,
- Doručkovati voće i bezmasne mliječne proizvode,
- Ručati što više povrća i ribe uz najviše jedan decilitar crnoga vina;
- Večerom unositi što manje namirnica, najkasnije 3 sata prije spavanja, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme;
3. Dnevno uzimati 8 čaša od 2 dl vode ili negazirane i nezaslađene tekućine. Pri tom se mora voditi računa je li navedena minimalna količinu unosa vode već nadoknađena tekućom hranom, kao što su npr. juha ili varivo;
4. Sezonsko voće, povrće, klice i integralne žitarice unositi u povećanoj količini;
5. Crveno meso svakako zamijeniti bijelim mesom peradi bez kožice i osobito plavom ribom;
6. Primjeren unos nemasnoga mlijeka, nemasnoga sira, jogurta, kefira, tofua, orašastih plodova;
7. Posebno ograničiti unos: soli, šećera, bijelog brašna i masnoća te bijele riže u hrani (zamjensku masnoću nadoknaditi uljem buče, masline ili suncokreta);
8. Povećati unos brokule, karfiola, prokulice, cvekle, crvenog i bijelog luka te košpica tikve u cilju sprečavanja bolesnoga starenja.
Zašto su starije osobe često neuhranjene
S povećanjem životne dobi dolazi do slabljenja osjeta okusa, opipa, mirisa, vida i sluha, što sve može imati negativan utjecaj na prehranu i stanje uhranjenosti starijih osoba.
Pored fizioloških promjena uvjetovanih starenjem, hroničnih bolesti i oštećenja funkcije pojedinih organa i organskih sistema kao i načina prehrane, na prehrambeni status starijih osoba utječu i psihološki faktori (smrt u porodici i žalovanje, apatija i slično.), zatim sociološki (izoliranost uvjetovana teškom pokretljivosti) te ekonomski faktori.
Osim toga ljudi starije dobi uzimaju i mnogobrojne lijekove koji mogu utjecati na njihovo stanje uhranjenosti. Poznato je da mnogi lijekovi mogu uzrokovati gubitak apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa ili doći u interakciju s drugim prehrambenim tvarima smanjujući tako njihovu apsorpciju.
Tokom procesa starenja, kao posljedica smanjenja mišićne mase i količine vode u tijelu, uz istovremeno povećanje rezervi masnog tkiva, dolazi do sniženja bazalnog metabolizma. Kao posljedica sniženog bazalnog metabolizma i smanjene tjelesne aktivnosti dolazi do smanjenih energetskih potreba starijih osoba.
Unatoč padu energetskih potreba u starijih ljudi ne opada i potreba za vitalnim hranjivima. Stoga je potrebno osigurati izbor hrane bogate nutrijentima, a siromašne kalorijama, kako bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna količina energije.
Mediteranska prehrana je najbolja
U prehrani starijih osoba važno je primijeniti mediteransku prehranu, doduše malo modificiranu. Piramida mediteranske prehrane za starije osobe prikazuje opće proporcije i frekvenciju obroka, koja zbog različitih životnih stilova i potreba namjerno nije strogo definirana.
- Baza piramide se odnosi na preporučeni dnevni unos tekućine, a to je minimalno 8 čaša vode dnevno.
- Na drugom nivou piramide su žitarice i proizvodi od punog zrna žitarica – tamni kruh i integralna tjestenina te integralna riža i soja.
- Sljedeći nivo piramide odnosi se na što veći unos sezonskog voća i povrća.
- Unos bjelančevina putem plave i bijele ribe osobito srdela i inćuna, zatim meso peradi (bez kožice) i kunića, čini četvrti nivo piramide za starije osobe.
Gerontološki nutricionisti preporučuju unos bezmasnih mliječnih proizvoda, koji su također u četvrtom nivou.
- Unos šećera se nalazi na uskom vrhu piramide, što znači da njegov unos treba što je više moguće ograničiti.
Važna je i pravilna priprema hrane
Prilikom pripremanja jela naročitu pažnju treba posvetiti tome da se sačuvaju posebno vrijedni dijelovi, npr. vitamini. U starosti je poželjno jesti hranu koja je što kraće kuhana, u pravilu pripremana lešo, a ne pržena i pohana, te nikako pripremana sa zaprškom.
Svakodnevno treba pripremati svježu hranu, ne koristiti onu koja je duže stajala kao ni onu koju treba podgrijavati. Poželjno je jesti što više sirovog povrća i voća, kuhati ih u malo vode i što kraće, te upotrijebiti i tu vodu za pripremu supe ili kompota.
Osobito treba izbjegavati ponovnu upotrebu već korištenog ulja. Supe i variva su preporučljiva hrana za starije, koje ne treba dosoljavati i začinjavati, jer je većina povrća prirodno slana.
Kefir obavezno!
Proklijale klice žitarica, te kefir, acidofil i bioaktiv su osobito korisna hrana za starije.
Idealno je svaki zalogaj prožvakati 30 do 40 puta.
Starije osobe koje ne mogu dobro žvakati hranu moraju tu hranu usitniti, učiniti je kašastom. Važno je također održavati trajnu higijenu zubi i zubala.
Dodatni savjeti i preporuke
- Posvetite pažnju izgledu hrane i serviranju (cvijeće, svijeće…);
- Jedite polagano u miru uz dobro žvakanje i koncentraciju na uživanje u obroku (uživajte u okusima i mirisima hrane );
- Sa stola se dignite prije osjećaja sitosti (pojedite 80 posto obroka koji bi vas inače u potpunosti zasitio);
-Znojenjem se gubi so - oprez kod nadoknade soli-(hipertenzija, bubrežni bolesnici, drugi lijekovi);
- Dodatni oprez potreban je ljeti jer je zbog vrućine ubrzan proces kvarenja hrane, što uz smanjen osjet mirisa i okusa te oslabljen vid kod starije osobe povećava mogućnost trovanja hranom.
