Gotovo sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike. Rijetki se osjećaju dobro za vrijeme izrazito visokih ili izrazito niskih temperatura ili kod naglih promjena pritiska zraka. Ljudski organizam kao dio prirode, ali i njen produkt, prati vanjske utjecaje i adekvatno reagira, što se manifestira pojavom različitih tegoba.

Vremenske oscilacije

- Kod mladih i zdravih ljudi ove tegobe su blage i skoro neprimjetne, dok kod starijih i hroničnih bolesnika mogu biti toliko izražene da zahtijevaju poseban tretman, a u nekim slučajevima i hospitalizaciju – rekao je dr. Ahmed Hujdurović, spec. interne medicine, subspecijalista kardiolog u „Plavoj poliklinici“ u Tuzli.

Tegobe se ne javljaju uvijek u isto vrijeme kad i vremenske oscilacije, često se javljaju neposredno prije ili poslije vremenskih promjena. Istraživanja pokazuju da je sve više osoba osjetljivo na vremenske prilike, odnosno onih koji osjećaju neugode zbog promjene vremena.

Na njih utječu meteorološki faktori, a to su temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, oblačno vrijeme te efekt jonizacije. Ta „bolest vremena“ nazvana je meteoropatija, a to je grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških faktora.

- Osobe podložne meteoropatiji su meteoropate. Oni su natprosječno skloni promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe promjene vremena, a tegobe se smanjuju ili nestaju prestankom tih okolnosti. Najčešći simptomi su razdražljivost, malodušnost, napetost, glavobolja, nesanica, općenita slabost, potištenost ili bolovi – kazao je dr. Hujdurović.

Meteoropatske reakcije, dodaje, nisu rezervirane samo za bolesne ljude već se javljaju i kod potpuno zdravih osoba. Statistički, meteoropate su najčešće žene srednjih godina, hronični bolesnici, starije osobe. Osim na zdravlje, vremenske prilike utječu i na raspoloženje, ponašanje i opće tjelesno stanje organizma svakog čovjeka.

- Meteoropatske tegobe najizraženije su kod naglih promjena temperature, naglih promjena atmosferskog pritiska ili naglog porasta vlage u zraku. Dodatni faktori su povećana koncentracija polena u zraku i pojava vjetrova. Obično jedan do dva dana prije promjene vremena kod osjetljivih osoba javljaju se te tegobe – istakao je dr. Hujdurović.

Savremeni život

Neke osobe osjetljive na promjene vremena mogu se osjećati umornije, ali ipak teže zaspe i slabije spavaju. Druge postaju tjeskobne i napete kad se vjetar pojača ili im opada raspoloženje kad je oblačno i kišovito. Trećima se pojačavaju bolovi u kritičnim dijelovima tijela, posebno zglobovima ili ih pogađaju napadi migrene, astme ili alergije.

- Na vremenske prilike pojačano su osjetljivi i ljudi koji pate od osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, žučnih i bubrežnih kamenaca te oni kojima je amputiran ud. Jedno od objašnjenja kojim se tumači veća učestalost meteoropatije u današnje vrijeme je savremeni način života kojim se sve više udaljavamo od prirode. Previše vremena provodimo u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, a pri tom sve manje vremena provodimo na otvorenom, čime se smanjuje naša sposobnost nošenja s vremenskim promjenama i atmosferskim prilikama - kazao je dr. Hujdurović.

Dobar preduvjet za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine čiste i zdrave vode, po mogućnosti obogaćene kisikom i dovoljna količina sna.

Pratiti biometeorološku prognozu

Osobe koje su meteoropati ili boluju od hroničnih bolesti trebale bi redovno pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s uputama. Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju, potrebno je konsultirati ljekara.

Ublažavanje negativnih posljedica

Za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno je što više boraviti u prirodi, vani na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike. Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno. S lijekovima ne treba pretjerivati i ukoliko zdravstveno stanje dozvoljava, bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput čaja od kamilice, metvice ili matičnjaka.