Nervni slom je zapravo dugotrajna stresna situacija iz koje se ne možemo samo tako maknuti pa postajemo privremeno nesposobni za funkcioniranje. Uglavnom se javlja nakon dugotrajnih stresnih situacija u kojima nemamo kontrolu.

Živčani slom nije medicinski pojam i ne smatra se duševnom bolesti, već se taj izraz koristi u narodu. To što nije klinički ne znači da se ne radi o ozbiljnom problemu jer ponekad može biti nemoguće izdržati dan ako do njega dođe.

 Znakovi dolaze polako

Mnogi ljudi su pod stresom, doživljavaju simptome anksioznosti i depresije, ali rijetki rade nešto u vezi s tim. Stres utječe na svaki dio našeg organizma, uključujući i obrambeni sistem.

To znači da osoba koja je pod dugotrajnim stresom automatski ima veće šanse da se razboli i sporije i teže oporavlja od nekih slabijih bolesti. Također će biti više podložna dobivanju parazita ili gljivica, a posebno alergija.

Osim toga osoba koja je pod stresom i osjeća simptome anksioznosti imat će poteškoće sa kvalitetomg sna, a to uvelike utječe na kvalitet cjelokupnog života.

Iako se uglavnom lako prepoznaju, ovo su najčešći simptomi i znakovi nervnog sloma.

1. Dugotrajne glavobolje i osjećaj napetosti

Kada smo pod stresom to se može osjetiti na fizičkom i psihičkom nivou. Mogu boljeti mišići, kosti, može čovjek biti ukočen ali i češće su glavobolje. Mišići vrata postaju posebno napeti pa zbog toga nije čudno što se osjećaju bol u glavi ili napetost u predjelu vrata i glave.

Dugotrajne glavobolje su razlog za posjetu liječniku, nikako ih nemojte ignorirati.

 2. Nepravilan rad srca i otežano disanje

Otežano disanje i brzo kucanje srca jedni su od prvih simptoma koji se pojavljuju u stresnim situacijama. Ako doživljavate ove simptome kada posrijedi nije stresna situacija, moguće je da ste došli do praga nervnog sloma.

Uz to je moguća i pojava nekontroliranog znojenja i bola u prsnom košu. Svi ovi simptomi slični su onima koji se pojavljuju prilikom paničnog napadaja. Ako se ovakvo nešto događa više od jednom sedmičnoo, posjetite liječnika.

3. Problemi sa probavom

Neuobičajene boli u abdomenu ili bilo kojem drugom dijelu trbuha mogu ukazivati na to da vas muči stres. Bolovi u trbuhu su jako čest simptom anksioznosti, tjeskobe i stresa.

Mnoge bolesti crijeva i želuca za uzrok imaju stres, pa tako i sindrom iritabilnog crijeva. Glavni simptomi su zatvor, proljev, povećanje boli i nadutost. Oslabljen apetit, neobjašnjivi bolovi u želucu ili problem sa ritmom pražnjenja mogu biti znak nervnog sloma.

 4. Depresija i neobično maštanje

Osjećaj kao da ne pripadate svom gradu, porodici ili društvu zapravo je jako čest kod ljudi koji pate od stresa. Depresija i teške misli mogu se pojaviti nakon dugotrajnog stresa koji se ne liječi.

Možete dobiti osjećaj kao da nemate nikakvu kontrolu nad svojim životom pa počinjete biti indeferentni prema nekim veselim životnim situacijama. Depresija uzrokuje i mnoge druge simptome kao što su poremećaji spavanja, problemi s apetitom, gubitak težine, neobjašnjivi bolovi u tijelu.

Uz to se često može javiti maštanje o tome da pobjegnete negdje daleko, gdje vaše brige ne postoje. Maštanje o bijegu i odlasku dio je obrambenog mehanizma protiv stresa.

Ukoliko je jedino odlazak ono što vidite kao rješenje svojih problema, pokušajte razgovarati s nekim. Nije uvijek sve samo crno ili bijelo.

 5. Teško donosite odluke i ne možete se ni na šta odlučiti

Jedan od najranijih znakova stresa može biti teško odlučivanje u vezi sa banalnim i jednostavnim stvari kao što je odabir toga što ćete jesti. Ovo lako daje do znanja da nešto nije u redu s vašim mentalnim zdravljem.

U pozadina je zapravo strah od toga da biste mogli donijeti lošu odluku koja će imati teške posljedice s kojima se nećete moći nositi. Ujedno to objašnjava kako niste sigurni što želite u svom životu, čak i kada se radi o najmanjim sitnicama. Sumnja u sebe i svoje sposobnosti jedan je od prvih znakova mentalnog sloma.

 6. Izbjegavanje društva i izlazaka

Ukoliko ste primijetili da često izbjegavate izlaske ili druženja s ljudima koji su vam dragi, moguće je da se u pozadini krije neki veći problem. To ne mora značiti da ne volite ljude oko sebe, već da smatrate kako ne možete podnijeti ispitivanja, napore i čak uobičajene razgovore.

Logično je da, kada se ne osjećate dobro, imate potrebu izbjegavati ljude, ali upravo vam je druženje u takvim trenucima potrebno. Trebate razgovarati s nekim, pokušavati izbjeći usamljenost i reći nekome svoje probleme.

Ako niste voljni razgovarati o svojim problemima, kada čujete tuđe, možda ćete uvidjeti kako vaši ni nisu tako strašni.

7. Pretjerano konzumiranje alkohola ili droge

Sabotiranje samih sebe jedan je od znakova živčanog sloma. Iako znate da nedovoljno spavanja, natrpavanje obavezama ili konzumiranje alkohola nije dobro za vas, ipak to činite. Smatrate kako zaslužujete da se opustite i radite ono što vi volite, a to je zapravo tihi poziv upomoć.

Namjerno nanošenje štete samom sebi govori kako zapravo želite da neko primijeti kako vam nije dobro i da se nešto čudno događa s vama. Sjednite i razmislite kako bi otkrili u čemu zapravo leži problem.

 8. Nagomilavanje obaveza

Kod osoba koje pate od depresije ili neke razine tjeskobe mogu se dogoditi dvije krajnosti – potpuno zatvaranje u sebe i izbjegavanje obaveza ili preuzimanje svih obaveza na sebe.

Nagomilavanje obaveza vam možda odaje dojam kao da ste korisni, da ispunjavate svoju ulogu i da ste dobro. To zapravo govori kako se ne želite pozabaviti pravim problemima koje doživljavate, a sve vaše obaveze samo su bijeg od stvarnosti.

Nemojte to sebi dopuštati jer time samo još više gomilate stres koji ionako osjećate. Nagomilavanjem obaveza samo potičete svoj organizam da dođe do živčanog sloma.

 Sve se može riješiti razgovorom i opuštanjem

Premda se često čini kako su problemi koje imate iznimno veliki, ne mora uvijek biti tako. Prije svega bi bilo potrebno otkriti koje sve probleme imate i šta vas zapravo muči.

Nakon toga razgovarajte s nekim o tome. To može biti neka osoba koja vam je bliska, ali i stručna osoba koja će vam zaista pomoći riješiti sve što vas muči. Bitno je imati pozitivan stav i vjerovati da ste sposobni riješiti svaki problem ako ga prihvatite dovoljno čvrsto.

Kada potražiti doktora

Ako se obrati pažnja na simptome, nervni slom se može spriječiti ili znatno ublažiti. Veoma je važno na vrijeme uočiti simptome koji dovode do potpunog sloma, pa je prvi korak u sprečavanju neželjenih posljedica posjeta liječniku.

On može ponuditi više načina liječenja, a jedan od najčešćih su antidepresivi koji ublažavaju simptome anksioznosti, depresije ili nesanice. Osim toga, koriste se i psihoterapija i savjetovanje, a kad je reč o alternativnim metodama, obično se ponudi relaksacija preko fizičkih vježbi ili terapije u vidu joge ili refleksologije.

10 simptoma nervnog sloma

Postoji više simptoma koji ukazuju na mogućnost da neka osoba doživi nervni slom, a psiholozi izdvajaju deset najčešćih simptoma koji mogu poslužiti kao prilično pouzdan putokaz da li nekoj osobi prijeti nervni slom:

1. Ugrožena osoba osjeća hroničan umor i slabost.

2. Molbe bližnjih ili kolega izazivaju kod njega pakost i ljutnju.

3. Osoba na ivici nervnog sloma sklona je samokritici – krivi sebe za to što se miri sa situacijom.

4. Pretjerano je razdražljiva.

5. Vjeruje da je okružena neprijateljima i da se nema gdje sakriti.

6. Riječi i postupci koji ranije nisu izazivali nikakve emocije, sada bolno pogađaju.

7. Nervni slom često nagovještavaju jake glavobolje i loše varenje.

8. Pred nervnim slomom osoba često pati od nesanice i depresije.

9. Osjećaj bespomoćnosti, karakterističan za osobu pred nervnim slomom, obično je praćen pretjeranom podozrivošću, a ponekad i manijom gonjenja.

10. Zbog problema sa varenjem, osoba ponekad gubi na težini.