Patlidžan se uzgaja u Kini i Indiji od 5. stoljeća. Kasnije se proširio na Daleki Istok, a u Europi se pojavio tokom 13. i 14. stoljeća, najprije u Španiji gdje su ga, kao i na sjever Afrike, donijeli arapski trgovci. U 15. se stoljeću pojavljuje u Italiji, a u 16. stoljeću na Balkanu.

Uspijeva u toplim i vlažnim predjelima. U početku je biljka patlidžana davala svijetle, neugledne plodove veličine jaja. Kasnije su uzgojem dobiveni patlidžani različite veličine, oblika (okrugli, duguljasti) i boje. Ima obli i prilično veliki plod. Zagasitoplava do ljubičasta boja debele kože njegova je najuočljivija karakteristika.

Patlidžan je izdašno povrće, pikantnog okusa. Cijenjene, sjajne i ljubičaste plodove patlidžana, jedinstvenog i ugodnog gorkog okusa i spužvaste teksture, najbolje je konzumirati od augusta do oktobra.

Hranjiva vrijednost

Sirovi patlidžan na 100 g ima 24 kcal energije, a sadrži jedba oko jedan posto proteina, još manje masti, i 5,7 procenata ugljikohidrata te 3,4 posto dijetetskih vlakana, 92,4 vode, dok kuhani plod patlidžana ima 35 kcal energije, a sadrži 0,83 posto proteina, 0,23 procenta masti, 8,73 posto ugljikohidrata i 2,5 postotaka dijetetskih vlakana.

Nije bogat vitaminima i mineralima, ali je zato bogat celulozom te potiče rad probavnih organa. Također sadrži znatnu količinu pektina koji snižava nivo holesterola.

Zdrav je za srce jer osigurava znatnu količinu kalija, što pomaže normalizaciji krvnog pritiska, a sadrži vrlo malo masnoća i kalorija. Ujedno sadrži vrstu fitokemikalije zvanu saponin, koja posjeduje antialergijska, antioksidativna, antikancerogena i protuupalna svojstva.

Korist za zdravlje

Patlidžani su neobično povrće koje pruža niz jedinstvenih zdravstvenih prednosti. Mogu pomoći u prevenciji osteoporoze, ublažiti simptome anemije, poboljšati kognitivne funkcije i zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Patlidžani štite zdravlje probavnog sistema, potiču mršavljenje, pomažu boljoj kontroli dijabetesa, reguliraju nivo stresa i mogu smanjiti rizik od nastanka raka.

Izvrsna ljekovita svojstva patlidžana dolaze upravo iz njegove nutritivne vrijednosti. U sastavu patlidžana pronalazimo vitamin C, K, B6, tiamin, niacin, magnezij, fosfor, bakar, dijetalna vlakna, folnu kiselinu, kalij i mangan. Patlidžani sadrže jako malo zasićenih masnih kiselina.

 Za probavni sistem

Patlidžani su, baš kao i druge vrste povrća, odličan izvor dijetalnih vlakana. Dijetalna vlakna su ključna za dobar i uravnotežen rad probavnog sistema, prevenciju bolesti i poremećaja probave.

Vlakna će potaknuti oslobađanje želučanih sokova koji olakšavaju apsorpciju hranjivih tvari i razgradnju namirnica. Vlakna su povezana i sa smanjenim rizikom od nastanka srčanih bolesti jer smanjuju nivo lošeg holesterola.

Za mršavljenje

S obzirom na to da patlidžani gotovo uopće ne sadrže masti i holesterol, odličan su izbor za osobe koje žele smršaviti. Vlakna potiču stvaranje osjećaja sitosti i reguliraju oslobađanje hormona koji povećavaju apetit.

Regulacija apetita je jedan od najvažnijih koraka u procesu mršavljenja.

 Prevencija raka

Patlidžani su odličan izvor antioksidanata koji štite tijelo od niza različitih bolesti i poremećaja. Sadrže vitamin C, koji jača imunološki sistem i potiče oslobađanje bijelih krvnih stanica.

Odličan su izvor mangana, prirodnog antioksidanta i esencijalnog minerala. Slobodni radikali su spojevi koji napadaju zdrave tjelesne stanice i povećavaju rizik od nastanka kancerogenih stanica, a antioksidanti su ti koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala.

 Zdravlje koštanog sistema

Patlidžani su jako dobar izvor željeza i kalcija, minerala koji su ključni za održavanje zdravlja kostiju. Ujedno sadrže i kalij koji je ključan za adekvatnu apsorpciju kalcija.

Istraživanja su pokazala da patlidžani mogu ublažiti simptome osteoporoze, ojačati kosti i povećati gustoću koštanog tkiva.

Anemija

Manjak željeza može biti opasan za zdravlje cjelokupnog organizma i uzrokovati anemiju. Najčešći simptomi anemije su glavobolje, migrene, hronični umor, osjećaj slabosti, depresija i slabljenje kognitivnih funkcija.

Patlidžani su odličan izvor željeza i bakra, minerala ključnih za prevenciju anemije.

Kognitivne funkcije

Patlidžani su odličan izvor fitonutrijenata koji poboljšavaju kognitivne funkcije i mentalno zdravlje. Ne štite tijelo samo od slobodnih radikala, već i potiču oslobađanje toksina.

Redovitom konzumacijom patlidžana ćete potaknuti dotok krvi i hranjivih tvari u mozak i potaknuti komunikaciju između neurotransmitera.

Zdravlje kardiovaskularnog sistema

Patlidžani će regulirati nivo holesterola. Istovremeno će povećavati nivo dobrog (HDL) holesterola i smanjiti nivo lošeg (LDL) holesterola.

Što je nivo HDL holesterola veći, niži je rizik od nastanka niza bolesti kardiovaskularnog sistema. Smanjenjem nivoa LDL holesterola smanjujese rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Dijabetes

Zbog visokog udjela vlakana i niskog udjela ugljikohidrata, patlidžani su odlični za regulaciju nivoa šećera u krvi i inzulina. Ako je nivo inzulina stabilan, prestat će nagle promjene nivoa šećera u krvi.

Mjere opreza

Ako ste skloni alergijama na hranu, svakako se posavjetujte s liječnikom ako planirate povećati unos patlidžana. Što se tiče same pripreme patlidžana, veliki broj ljudi u tome griješi i patlidžane prži. Prženjem patlidžana nećete samo smanjiti udio nutritivnih spojeva, već će patlidžani upiti i veliku količinu masti.

Zvijezda arapske kuhinje

U arapskoj kuhinji češće se kao predjela koriste namazi i dipovi. Poznati bliskoistočni baba ganoush priprema se od pečenih patlidžana, bijeloga luka, limunova soka i tahini umaka, koji se poslužuje kao dip uz svježe narezano povrće, pogaču ili lepinju.

Marokanska kuhinja priprema patlidžane kao pire, u kombinaciji s usitnjenim bijelim lukom, mljevenim biberom i paprikom, a poslužuje ih se uz pogače s kimom.

 Na mediteranski način

Pečeni patlidžani s bijelim lukom, maslinovim uljem, limunovim sokom i nasjeckanim peršinom čine namaz na mediteranski način. Patlidžani vole slojevitost u jelima pa ih Talijani i Grci slažu u tepsijama i peku u pećnicama u čuvena jela poput patlidžana alla parmigiana i musake.

Pečene ploške patlidžana se slažu s umakom od paradajza, svježe nasjeckanim bosiljkom, na ploške narezanom mozzarellom i naribanim parmezanom. Kod musake se redovi pečenih ploški patlidžana izmjenjuju s pirjanom mljevenom janjetinom i obilno zalijevaju bešamel umakom.