NOVI MEDIJI

Ako nastavimo sve više gledati u telefone i kompjutere, ne piše nam se dobro

Mi ga svjesno ne primjećujemo, ali mrežnjača oka ga registrira i šalje isprekidane nadražaje do kore velikog mozga

Blic.rs

17.10.2018

Saznajni procesi su relativno nezavisni od toga čitamo li tekst sa papira ili sa tableta, ali prema riječima njemačkog neurologa Volfa Singera (Wolf), novi mediji ipak utiču na nas, pogotovo kada je riječ o dužini pažnje.

On tvrdi da nam elektronski mediji često diktiraju koje informacije treba da obradimo, pogotovo kada su sadržaji tako koncipirani da se ono što gledamo neprekidno pokreće pred našim očima.

- To je potpuno neprirodno. Obično sam ja taj koji bira šta će i u kom ritmu nešto gledati ili čitati. Novi mediji, međutim, žele da privuku, pa zato ugrađuju pokret, U video-sekvencama ima mnogo kratkih rezova. Dokazano je da to smanjuje dužinu pažnje - kaže Singer, ukazujući na to da ljudi koji su navikli na takav način primanja informacija, imaju ozbiljne probleme da pročitaju do kraja rečenicu jednog Tomasa Mana (Thomas Mann).

- Oni su izgubljeni kada treba da čekaju rješenje, koje se nalazi negdje na kraju dugačke rečenice - kaže on.

Digitalni mediji, prije svega, eksperimentiraju s mehanizmima neophodnim za skretanje pažnje na određenu stvar, objašnjava neurolog, ukazujući na značajne razlike u procesu učenja, zavisno od toga da li koristimo digitalni ili štampani materijal.

- Danas više ne primjećujemo treperenje svjetlosti na ekranu zato što je frekvencija obrade podataka veoma visoka. Mi ga svjesno ne primjećujemo, ali mrežnjača oka ga registrira i šalje isprekidane nadražaje do kore velikog mozga - kaže neurolog.

Taj neprimjetan nadražaj treperenja i te kako može da utiče na neuronalne procese, kaže ovaj stručnjak.

Da li slaba koncentracija i površno posmatranje tekstova na digitalnim medijima može da spriječi trajno pamćenje sadržaja?

Novi mediji omogućavaju da primimo mnoštvo dodatnih informacija, kojima je naš mozak samo pasivno zaokupljen, što može biti od koristi, ali može i da nas dekoncentrira.

- Djeci čitanje naprosto brzo dosadi ako se ništa ne događaja. S odraslima je drugačije: sve što se u tekstu ne dešava, sami moramo da nadomjestimo. Upravo u tome i jeste ljepota čitanja: imate slobodu da na svoj način primite ono što vam je dato u simboličnom obliku, da smjestite to bogatstvo u vlastitu riznicu iskustava i svet fantazije. To je nešto što treba njegovati, u najboljem slučaju tokom cijelog života, jer je to, na kraju krajeva, osnova kreativnosti - kaže Singer.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.