Debljina žena u postmenopauzi donedavno nije ni razmatrana kao faktor rizika za lomove kostiju, a uobičajeno mišljenje da „debljina štiti od preloma" doprinijelo je tome da najčešće debele žene i nemaju terapiju zaštite od fraktura.
Rezultati najnovijih istraživanja, međutim, ukazuju na to da debljina u postmenopauzi jeste faktor rizika za frakture kao i da je u ovoj životnoj dobi jedna od četiri žene sa kliničkom frakturom debela.
S obzirom na to da se u klimakteriju i menopauzi žene obično ugoje, o povezanosti gojaznosti i osteoporotičnih fraktura danas se sve više govori i piše.
I mršave, i debele
Zna se da je manja tjelesna težina, to jest indeks tjelesne mase (BMI) manji ili jednak 18 i po kilogram po metru kvadratnom jeste dokazani, veliki faktor rizika za osteoporotične frakture, ali je, s druge strane, na primjer, netačno uvriježeno mišljenje da visoke žene starije od 50 godina gojaznost štiti od preloma kuka.
Uz prekomjerne kilograme, važni faktori rizika u mehanizmu osteoporotičnih fraktura žena u postmenopauzi su i povećan rizik od pada, smanjena fizička aktivnost i slabije opšte zdravlje.
Pošto osteoporozu karakterizira poremećena čvrstina kostiju, jasno je i zašto kod oboljelih raste predispozicija za frakture. Od ove metaboličke bolesti u svijetu boluje oko 200 miliona žena, uglavnom onih u postmenopauzi i iz godine u godinu njihov broj se povećava s obzirom na to da je stanovništvo sve starije.
Smatra se da će se 2050. godine učestalost osteoporoze u odnosu na 2000. godinu udvostručiti, a broj preloma povećati tri do četiri puta.
Rezultati brojnih međunarodnih istraživanja o povezanosti gojaznosti i osteoporotičnih preloma pokazuju da su kod gojaznih žena učestalost padova i fraktura skočnog zgloba i natkoljenice mnogo češći, a prelom ručnog zgloba mnogo rjeđi, dok žene čiji je BMI 34 kg/m2 imaju 14 puta veći rizik od frakture od onih čiji je BMI 26 kg/m2. Ove žene, također, imaju 60 odsto veći rizik preloma nadlaktice i lakta.
Rezultati različitih istraživanja ove problematike ponekad djeluju kontradiktorno pa najčešće potiču od nesporne činjenice da indeks tjelesne mase značajno utiče na koštanu mineralnu gustinu svih kostiju.
Da bi se povezanost gojaznosti i osteoporotičnih preloma razjasnila, neophodno je razmotriti i ukupnu tjelesnau težinu, strukturu tijela, mišićnu masu i geometriju kosti.
Bitan je i raspored masnoća
Posebno značajan je i raspored nagomilanih masnoća s obzirom na to da je dokazano da potkožno masno tkivo praktično štiti kosti dok ono nagomilano oko unutrašnjih organa, to jest visceralno, ima negativan efekat na kost.
U želji da u postmenopauzi smršaju i izbjegnu sve posljedice debljine pa i one od osteoporotičnih preloma, žene bi trebale biti vrlo oprezne.
Neophodno je da znaju da promjena mase, strukture i oblika tijela biomehaničkim procesima u organizmu uzrokuje i promjenu mase, oblika i strukture kosti. U tom slučaju, zapravo se mijenja neuromuskularni sastav koji utiče na čvrstoću kostiju i rizik od pada.
Sam mehanizam gubitka tjelesne težine značajno utječe na fiziologiju kostiju. Dokazano je, također, da smanjenu koštanu mineralnu gustinu imaju žene koje su kilograme izgubile restriktivnim dijetama, dok pacijentkinje koje su smršale pojačanim vježbanjem bez smanjenja kalorija u ishrani nemaju promjene koštanomineralne gustoće.
