Vrtoglavica nas upozorava da nešto nije uredu s osjećajem ravnoteže u našem tijelu. Nestabilni smo i imamo poteškoća s kretanjem u prostoru. Od vrtoglavice možemo patiti u svakoj životnoj dobi, uključujući i djetinjstvo.
Vrtoglavica može biti simptom nekih ozbiljnijih poremećaja u organizmu. Može pratiti variranje krvnog pritiska, odstupanja vrijednosti šećera u krvi od normale, anemiju, boravak u prostoriji sa manjkom kisika, ali može i da se javi kao posljedica pušenja.
Osnova vrtoglavice može biti skrivena u perifernim ili centralnim organima koji su u tijelu zaduženi za održavanje ravnoteže. Periferni su vezani za poremećaj vestibularnog sistema, najčešće unutrašnjeg uha i veza između uha i mozga (ušnog slušnog živca i živca za ravnotežu). Centralni uzroci su vezani za oštećenja struktura mozga i moždanog stabla.
Šta sve izaziva vrtoglavicu
Postoji veliki broj bolesti koje mogu narušiti jedan i drugi dio sistema: razni upalni ili vaskularni procesi koji zahvataju uho i mozak, hronične bolesti (ateroskleroza) i mnoge druge.
Vrtoglavicu mogu inicirati anatomske ili degenerativne promjene kičmenog stuba koje utječu na cirkulaciju koja ishranjuje i uho i strukture moždanog stabla gdje je smješten sistem koji kontrolira ravnotežu.
I neke specifične bolesti vezane za uho, kao što je Menijerov sindrom, koji se karakterizira određenim nakupljanjem tečnosti u unutrašnjim strukturama uha, remete ravnotežu i izazivaju napade vrtoglavice.
Također i neke se neurološke bolesti mogu, između ostalog, manifestirati vrtoglavicom - migrena, multipla skleroza, ali i razne vaskularne bolesti mozga, na primjer, moždani udar.
Vrtoglavica se može javiti i u dječijem uzrastu, a mogu je izazvati razne upale uha ili slušnog živca. Ipak, znatno češće se sreće u populaciji odraslih zbog nekih vaskularnih problema, spondiloze vratnih pršljenova, oštećenja uha.
Svaka vrtoglavica je simptom, nezgodan i neprijatan, koji ponekad zahtijeva i liječenje. Preporuka je da se pacijenti prvo jave izabranom liječniku opšte prakse koji će izmjeriti pritisak, zatražiti biohemijske analize krvi, utvrditi da nije riječ o nekoj alergiji, poremećaju regulacije šećera, i slično.
Ako se to isključi, onda bi trebalo raditi ispitivanja kod neurologa ili ORL, gdje će se uz dodatne preglede i snimanja problem ispitivati dalje.
Kako spriječiti i liječiti simptome tog čestog poremećaja?
Treba izbjegavati sve položaje koji mogu izazvati pojačanje vrtoglavice, kao i određene aktivnosti i situacije koje joj mogu ići u prilog. Evo nekoliko primjera:
* Izbjegavajte brze promjene položaja tijela: posebno kada ustajete iz kreveta, dakle prelazite iz vodoravnog u okomiti položaj, te kada se okrećete. Dobra je navika ustati iz kreveta polako i sjediti barem 30 sekundi prije nego što se potpuno uspravite.
* Smanjite stres i tjeskobu jer oni mogu osjetno pojačati napad vrtoglavice.
* Odlazite li na plivanje na bazen ili u more, koristite čepiće za uši. Isto tako bitno je izbjegavati situacije kada se naglo mijenja pritisak u ušima. Ako je moguće, što rjeđe putujte avionom.
* Izbjegavajte mjesta na kojima se stvara velika buka, a ako to nije moguće, preporučuje se koristiti zaštitne slušalice.
* Ne gurajte ništa u uši, pa niti štapiće s pamučnim vrhom za čišćenje. Ako osjećate svrbež ili vam se nakupilo masnoće u ušima, bolje je potražiti pomoć liječnika, koji će ukloniti problem.
* Neke aktivnosti kao gledanje televizije i dugotrajni rad na kompjutoru mogu još intenzivirati akutni napad vrtoglavice kod osoba koje su joj sklone.
* Umjereno koristite so i šećer: visoka razina soli i šećera u krvi pridonosi povećanom zadržavanju tekućine u organizmu, što sa sobom nosi razlike u tlaku tekućina u unutarnjem uhu, a to opet pridonosi pojavi vrtoglavice.
* Preporučljivo je što rjeđe posezati za cigaretama, alkoholom i kafom.
