Optički sklop oba oka treba omogućiti paralelnim svjetlosnim zrakama koje dolaze iz beskonačnosti da se sijeku na mrežnic, u makuli. Makula je tačka najjasnijeg vida i odgovorna je za jasan i oštar vid.  

Dva su faktora koji djeluju zajednički: moć prelamanja optičkog sistema i dužina oka. Po definiciji, refraktivna greška je nesrazmjer između dužine oka i njegove moći prelamanja bez učešća akomodacije.

Refraktivne greške nisu rijetke u dječijoj dobi pa zato roditelji trebaju znati što više o samoj građi očiju, njihovom funkcioniranju i liječenju eventualnih grešaka.

Dalekovidnost i kratkovidnost

Oko je složen i jak sabirni optički sistem. Svjetlosni zraci se prelamaju prilikom prolaska kroz providna tkiva oka. To su rožnica, komorna tekućina, leća i staklasto tijelo. Sva navedena tkiva i očni organi su potpuno prozirni i ne sprečavaju prolazak svjetlosti do centra najjasnijeg vida, makule.

Prelamanje svjetlosnih zraka ovisi od zakrivljenosti i indeksa prelamanja providnih medija oka. Prelomna moć optičkog sistema predstavlja obrnutu vrijednost žižine daljine u metrima i izražava se dioptrijama.

Najveće prelamanje se dešava na vanjskoj površini rožnice radi njene zakrivljenosti i velike razlike u indeksu prelamanja između vazduha i rožnice. Prelomna snaga rožnice iznosi +43 dioptrije.

Ne smije se zaboraviti prelomna snaga suznog filma koji kvasi prednju površinu rožnice. Slijedeća refraktivna površina je leća unutar oka, čija je lomna snaga od 17 dioptrija. Ukupna prelomna snaga oka je + 60 dioptrija.

Prosječna dužina zdravog oka odrasle osobe je oko 24 mm. Kad su moć prelamanja i dužina oka usklađene tako da se paralelni zraci sijeku tačno u makuli i omogućavaju stvaranje jasne slike lika koji se posmatra bez učešća akomodacije, postoji normalna refrakcija oka koju zovemo emetropija.

Ukoliko se radi o nesrazmjeru dužine i snage optičkog aparata slika se siječe ispred ili iza makule ili tačke najjasnijeg vida i govorimo o refrakcionoj anomaliji dalekovidnosti ( hipermetropija) i kratkovidnosti ( miopija). 

Refraktivne anomaloji moguće je danas korigirati na tri načina: naočalama, kontaktnim lećama i hirurški (laserom).

 Šta treba znati o naočalama

Određivanje naočala se vrši radi korekcije slabijeg vida i razrookosti kod djece. Mogu se ordinirati i naočale za zaštitu od svjetlosti kao i od mehaničkih povreda.

Izrada naočala i kontaktnih leća je dio optičke industrije. Stakla u naočalama mogu biti od kristalnog stakla ili plastičnog materijala. Razlika je u težini tako da je plastika puno lakša, ali se lako grebe i u većini slučajeva je i deblja.

Staklo je teže, ali tanje i može se razbiti i povrijediti oko i lice djeteta koje je palo. Zato se uvijek savjetuje plastika kao dobar izbor materijala za dijete.

Naočale trebaju čvrsto ali ugodno da stoje i prijanjaju uz glavu djeteta, da ne spadaju prilikom saginjanja glave, da su dobro centrirane u odnosu na zjenicu i da prekrivaju očnu jabučicu.

Kod djece je veoma bitno nošenje adekvatne korekcije jer se nošenjem „pogrešne" dioptrije na slabovidnom oku zaustavlja razvoj vida, čak može doći i do pogoršanja.

Dječije naočale određuje i propisuje isključivo ljekar oftalmolog. Pregled se sastoji iz određivanja vidne oštrije i korekcije na daljinu i na blizinu na usku i cikloplegičnu, široku zjenicu. Cilj je odrediti dioptriju na naočalama koja je „puna" i koja djetetu omogućava potpuni razvoj vidne oštrine te razvoj stereovida.

Zatvaranjem boljeg oka liječi se slabovidnost. Trajanje zatvaranja oka u satima ili danima se strogo kontroliše. Upravo je zato pristup liječenja slabovidnom djetetu ili djetetu koje ima refraktivnu anomaliju potpuno individualiziran i dosta različit od djeteta do djeteta.

Uzrast djeteta kao i kvalitet naturalnog vida i vida sa pomagalom je odlučujući u odluci koliko sati dnevno ili dana treba zatvoriti bolje oko da bi se omogućio napredak slabijeg.  

Kada se savjetuju kontaktne leće 

Kontaktna leća poboljšava nepravilnost površine rožnice i omogućava korekciju refraktivne anomalije posebno astigmatizma. Savjetuje se kod problema sa nošenjem naočala, kod refraktivne anomalije samo na jednom oku, kod naglog rasta kratkovidnosti te stanja nakon operacije mrene kod djece.

Dobre strane kontaktnih leža su: Vidno polje nije suženo, nema magljenja naočala, isti je kvalitet optičke korekcije bez obzira na pravac pogleda. Ali, s druge strane veća je mogućnost povreda te infekcije oka.

Upravo zato oftalmolog detaljno informira roditelje o vrsti kontaktne leće, dužini nošenja pa se zajednički donose odluku o tome kada početi sa terpijom kontaktnim lećama, ko će voditi računa o stavljanju i higijeni nošenja svih vrsta sočiva.

 Refraktivna hirurgija

Lasersko skidanje dioptrije kod djece je više iznimka nego pravilo. Stav je da oko treba da dovrši rast i razvoj u punom smislu riječi. Dakle ne savjetuje se „skidanje dioptrije" prije navršenih 18. godina. Od tada se stanje refrakcije smatra stabilnim i može se planirati neka od laserskih procedura.

Postoje slučajevi gdje se naočale ili kontaktne leće ne mogu nositi bilo radi nesaradnje djeteta, ostalih bolesti koje onemogućavaju stavljanje ili nošenje naočala ili leća ili velike razlike između dva oka. Tada je laserska procedura poželjna i nekada nije jedina i konačna jer je nemoguće godinama unaprijed predvidjeti razvoj i rast samog oka.