Oko 33.000 Evropljana godišnje umire zbog infekcije superbakterijom, pokazalo je najnovije istraživanje Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), što je uporedivo s posljedicama smrtnih ishoda od gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno.
Mehanizmi razvoja
Otkriće antibiotika bilo je prekretnica u ljudskoj historiji jer su njihovom upotrebom spašeni mnogi ljudski životi. Nažalost, danas, kako kaže specijalista infektolog u Kantonalnoj bolnici Zenica, prim. dr. Nerma Mušić imamo pojavu rezistentnih, odnosno otpornih bakterija na skoro svaki postojeći antibiotik, što je sigurno jedan od vodećih problema medicine 21. stoljeća.
- Nepotrebno i neodgovarajuće uzimanje antibiotika potiče razvoj bakterija otpornih na antibiotike, a posljedica je to da je bolesti koje one izazivaju mnogo teže izliječiti. Neke bakterije su urođeno otporne na antibiotike, a neke otpornost razvijaju tokom svog života. Mehanizmi razvoja otpornosti bakterija na antibiotike su različiti, a glavni razlog razvoja otpornosti je pretjerana, nepravilna i neracionalna upotreba antibiotika - pojašnjava dr. Mušić.
Posebno su, navodi ona, značajne infekcije bakterijama otpornim na antibiotike kod pacijenata u bolnicama. Njih zovu bolničkim infekcijama. Rizik od obolijevanja od bolničkih infekcija postoji za sve bolesnike u bolnicama, a najveći rizik za razvoj ovih infekcija je kod bolesnika na intenzivnim njegama, kod operiranih pacijenta, onih na odjelima za hemodijalizu, na odjelima za novorođenčad i malu djecu, na onkologiji i tamo gdje se liječe bolesnici s oslabljenim imunitetom.
Riječ je, dakle, o bolesnicima koji se zbog težine osnovne bolesti najčešće moraju liječiti antibioticima, a koji su izloženi nastanku infekcije bakterijama otpornim na antibiotike zbog dužeg boravka u bolnici, zbog provođenja raznih dijagnostičkih i terapijskih procedura. Infekcija bakterijama otpornim na antibiotike kod ovih bolesnika izaziva teške bolesti koje je još teže liječiti i nerijetko imaju smrtni ishod.
- Infekcije bakterijama otpornim na antibiotike javljaju se i kod ljudi izvan bolnice. Antibiotici su lijekovi koji, kad se daju pojedincu, imaju djelovanje na cijelu zajednicu, jer svoje bakterije stalno izmjenjujemo s drugim ljudima. Važno je znati da sve infekcije nisu izazvane bakterijama, tako se ni sve bolesti ne liječe antibiotikom. Osim toga, i kada se opravdano uzimaju, važno je da se uzimaju pravilno, u adekvatnoj dozi i dovoljno dugo. Svako nepravilno uzimanje antibiotika i kada je to neophodno doprinosi razvoju otpornosti bakterija i može ostaviti posljedice na zdravlje. Odgovornim uzimanjem antibiotika, dakle, čuvamo i tuđe zdravlje - kaže dr. Mušić.
Različite mjere