Histamin se najčešće spominje u slučajevima akutnih alergijskih reakcija u ljudi. Naime, u alergičnih osoba kontaktom alergena (bilo da je riječ o hrani, lijekovima, peludi i sl.) i specifičnog protutijela u organizmu dolazi do reakcija koje rezultiraju oslobađanjem spojeva među kojima se ističe histamin. 

Oslobađanje histamina ima za posljedicu niz karakterističnih simptoma od probavnih tegoba (nadutost, proljev, grčevi) do reakcija na koži (urtikarija) i dišnim organima (hunjavica, poteškoće disanja).

U teškim slučajevima može doći do anafilaksije, ozbiljne alergijske reakcije koja se manifestira teškim disanjem, oticanjem jezika i ždrijela, naglim padom pritiska i gubitkom svijesti i koja zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Nedostatak enzima

No, histamin se ne oslobađa samo tokom alergijske reakcije. Razna hrana i napici prirodno sadrže određene količine histamina ili on može nastati tokom njihove razgradnje.

Kod nekih ljudi unos histamina putem hrane i pića uzrokuje niz simptoma sličnih alergijskoj reakciji, no u takvom slučaju je riječ o intoleranciji na histamin. Od intolerancije na histamin pate osobe koje zbog manjka specifičnog enzima nisu u mogućnosti preraditi histamin.

Intolerancija na histamin se liječi izbjegavanjem hrane i pića koja ga sadrži (tablica), a u akutnim slučajevima se mogu uzeti i antihistaminici koji smanjuju njegovo djelovanje.

Sličan mehanizam prepoznajemo i kod intolerancije na glukozu, koja može prethoditi dijabetesu, ali se tu zapravo radi o niskom pragu podnošljivosti na unos šećera, koji je također izražen samo u pojedinaca, a očituje se u porastu vrijednosti šećera u krvi nakon uzimanja slatke hrane, što se spontano smiri.

Simptomi su vrlo akutni

Kod osoba koje spadaju u skupinu s nižim pragom tolerancije, oko pola sata nakon konzumiranja određene hrane ili pića najčešće se javlja difuzno crvenilo kože uz jak svrbež (rjeđe su tipične urtike), glavobolja, mučnina, povraćanje, proljev, katkad i otežano disanje zbog laganog spazma bronha koji se može pojaviti, ali ne s edemima kao kod pravih alergijskih reakcija.

Promjene se obično spontano povuku tokom najviše 24 sata. Katkad se zbog akutnog početka s crvenilom i svrbežom pomisli na anafilaksiju, međutim, nema znakova ugrožavanja vitalnih funkcija u smislu promjene krvnog pritiska, gubitka svijesti, izraženoga gušenja, edema i sl.

Bolesnik obično zna što je prethodno pojeo, pa ga je dovoljno upozoriti da ne uzima hranu koja sadrži histamin (navedena u nastavku) i dati mu antihistaminik u tabletama, koji će u ovom slučaju pomoći bržoj razgradnji histamina jer nije riječ o alergijskoj reakciji i nije potrebno vezanje za histaminske receptore te njihovo blokiranje.

Šta treba znati o histaminu

Histamin nastaje kao razgradni produkt bjelančevina (meso, mliječni proizvodi, jaja), pa se u njima može nalaziti u većim količinama koje prelaze prag tolerancije.

* Hrana zbog duljeg stajanja ili eventualnog početka kvarenja sadrži povećane količine histamina.

* Jela koja se često podgrijavaju ili dulje čuvaju, pa čak i u frižideru, automatski sadrže velike količine histamina - zato je preporučljivo uvijek jesti svježe pripremljenu hranu!

* Histamin se ne razara kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrovalnoj pećnici (što je danas vrlo popularan način pripreme hrane).

* Uzimanje alkohola u kombinaciji s hranom koja sadrži histamin pojačava njegovo djelovanje, pa je i reakcija jača (npr. crveno vino i sir).

 Kad alergija nije alergija

Stručnjaci vjeruju da se iza velikog broja "alergija" koje su se u životu pojavile samo jednom do dva puta i bile opisane kao akutna alergijska reakcija koja se za jedan dan povukla, zapravo krije proces intolerancije na histamin. To potvrđuju i negativni alergološki testovi u takvih bolesnika.

Uzimanjem iscrpne anamneze, praćenjem razvoja simptoma i davanjem samo antihistaminika, uz gore navedena upozorenja bolesniku moguće je izbjeći u ovom slučaju bespotrebno davanje kortikosteroida ili druge diferentne terapije. Bitno je praćenje razvoja simptomatologije, uz jasno upoznavanje bolesnika s pojmom intolerancije.

 Hrana koja sadrži histamin

Osoba koja je intolerantna na histamin sljedeće namirnice smije konzumirati samo u malim količinama:

* Alkoholna pića: crveno vino, bijelo vino, šampanjac, pivo;

* Sirevi: tvrdi sirevi, sirevi s plijesnima, sirevi za mazanje;

* Riba: tunjevina, sardine, srdele, skuše, haringe; osobito su opasni dimljeni ili konzervirani proizvodi, ali svježu ribu ne treba izbjegavati;

* Salame: parizer, šunkerica, jeger, pršut, sušeno meso, trajne salame (zimska i sl.);

* Povrće: kiseli kupus, špinat, pasta i kečap od paradajza, gljive, ukiseljeno povrće.

 Šta se smije jesti

* Dnevno jedan do dva slabo masna mliječna produkta (jogurt, svježi sir, mlijeko);

* Salata i svježe povrće u neograničenim količinama;

* Dnevno nekoliko puta svježe voće;

* Dnevno najmanje tri puta hranu koja sadrži žitarice (kruh, pahuljice, tjestenina, krompir, riža);

* Jednom sedmično svježu ribu te lagano i kuhano meso (piletina, teletina, kuhana šunka u malim količinama);

* Popiti dvije litre nekalorične tekućine na dan (voda, mineralna voda, razrijeđeni sokovi).

Iz prehrane isključiti

* Svu hranu koja prirodno sadrži velike količine histamina;

* Fermentiranu hranu;

* Umjetna bojila za hranu, osobito tartrazin;

* Benzoate uključujući i prehrambene izvore benzoata, benzojeve kiseline i natrij benzoata.

 Malo historije

Kako bi se moglo ispitivati njegovo djelovanje, histamin je sintetiziran i laboratorijski još 1907. godine, a dobio je ime po grčkoj riječi "histos" što znači tkivo.

Dajući ga intravenozno životinjama, Henry Dale dokazao je njegov jak učinak na spazam bronha i nastanak vazodilatacije (širenja krvnih žila). Odgovoran je i za nastanak urtika na koži zbog izlaska tekućine i ćelijskih elemenata u potkožje, što izaziva edem, crvenilo i svrbež.