Ako nepravilno sjedite kraće vrijeme ništa se posebno neće dogoditi, no ako tako sjedite duže vrijeme bez kretanja sa vrlo ograničenim, istovjetnim pokretima po nekoliko sati svakako mogu nastati brojne smetnje počevši od bolova u vratnoj i slabinskoj kičmi, u ramenima, kukovima, rukama pa i nogama. Takvi poremećaji izrazito remete kvalitetu života uz dugotrajnu bol i smanjenu pokretljivost.  

Zbog sve većeg broja zanimanja u kojima se ljudi služe kompjuterima, oštećenja koja pri tome nastaju rastući su problem razvijenog svijeta. Prema novijim istraživanjima u SAD-u pojava oštećenja nastalih različitim ponavljanim pokretima povećana je za 1 000 posto u periodu od 1990. do 2010. godine.

 Bol u leđima

Procjenjuje se da godišnje oko 25 procenata populacije u svijetu oboli od neke od bolesti koštano-zglobnog sistema. A udio oštećenja pri radu s kompjuterom u odnosu na ostale bolesti povezane sa profesijom premašio je 50 procenata.

Velik broj zemalja pojedine sindrome prenaprezanja, osobito na rukama svrstava u profesionalne bolesti. Najčešća bolest na lokomotornom sistemu povezana sa radnim mjestom i sjedenjem je sindrom bolnih leđa, a slijedi sindrom bolnog vrata. Upravo je sindrom bolnih leđa čest kod službenika i činovnika.

Bol je posljedica pritiska gornjeg dijela tijela na leđni (torakalni pa lumbo-sakralni) dio kičme u sjedećem položaju. Posljedica je statičkog opterećenja vrata, leđa, nadlaktica i ramena.

Već i dugotrajni nepravilni sjedeći položaj uzrokuje veliko opterećenje leđnih mišića i intervertebralnih diskova. Zbog dodatnog opterećenja mekih tkiva (mišića, tetiva i sveza), rad u sjedećem položaju, osim onog u neutralnom, pojačava bol u leđima.

Intenzitet bolova ovisi o duljini statičkog i dinamičkog opterećenja. To je vrlo čest sindrom u radnika koji rade sjedeći cijelo radno vrijeme u prisilnom položaju tijela.

Posljedica po zdravlje zbog dugotrajnog nepovoljnog položaja tijela i ponavljanja istovjetnih pokreta ne primjećuje se odmah. Tijelo se nastoji prilagoditi. Određene mišićne i vezivne strukture istežu se ili skrate, a stalna opterećenja polako troše mogućnosti prilagođavanja.

 Znakovi preopterećenosti

Zato se nakon duljeg rada javljaju prvi znaci preopterećenosti (umor i bol) koji prate specifična oštećenja pojedinih dijelova tijela, ovisno o vrsti rada, radnoj okolini i ljudskim predispozicijama.

Posljedice preopterećenosti su, osim umora i bolova još i pritisak na živce, upale tetiva i druge promjene u mekim tkivima koja sudjeluju u radu ili pridržavaju tijelo u položaju potrebnom za rad.

Tetive u podlakticama i šakama koje pokreću prste fine su i nježnije od onih u većim mišićima pa su sklone oštećenju kod tipkanja i korištenja miša, pogotovo u lošem položaju.

Kod osoba koje rade na kompjuteru te se promjene javljaju u rukama, šakama (sindrom karpalnog tunela), laktovima ('teniski lakat', lakatni sindrom), ramenima, vratu (fibromialgija), leđima (cervikalni, lumbosakralni sindrom).

Znakovi su bol, utrnutost, 'mravinjanje', trnci, žarenje, bockanje i drugi neugodni osjeti, kao i gubitak osjeta ili snage, znakovi upale (crvenilo, otok), ukočenost, gubitak koordinacije, umor, nastanak bolnih tačaka ili otvrdnuća u mišićima, poremećaji spavanja, depresija.

Kako bi se doskočilo problemu, ali i prevenirao daljnji progres bolnih stanja i oštećenja potrebne su neke prilagodbe na radnom mjestu. Uvođenje malih pauzi za provođenje vježbi istezanja svakih pet do 15 minuta (dovoljno je izdvojiti samo 30-ak sekundi) i svakih pola sata nešto dužu pauzu (do 1,5 minuta).

S obzirom na to da vrijeme dok se radi na računalu doslovce proleti, ne bi bilo loše postaviti alarm na mobitelu ili na rub ekrana zalijepiti poruku koja će vas podsjetiti na aktivnost.

Prilagodbe na radnom mjestu

Vrlo je važan i izbor opreme na kojoj radite. Sto, stolica i ostala pomagala mogu puno pomoći u rasterećenju mišićno-zglobno-koštanog sistema.

Sjedenje predstavlja statički napor za mišiće. Opasno je za kičmu, posebno za krsta, budući da se ni u jednom položaju ne može izdržati duže vrijeme, a da se ne jave problemi. Zbog toga se preporučuje stalno mijenjanje položaja. Posebno korisno može biti sjediti na velikoj lopti punjenoj zrakom umjesto na stolici.

U tu svrhu moguće je koristiti zračne diskove koji se stave na stolicu. Na lopti stalno održavamo ravnotežu i tako neprimjetno koristimo mišiće pa opterećenje postaje dinamičko.

Kako za loptu tako je i za stolicu važno da se može prilagoditi visina. Preporučljivo je da su stopala oslonjena na pod cijelom svojom dužinom, da je ugao u koljenim zglobovima između 90° i 120°, te da je pregib koljena 2 - 4 cm udaljen od ruba stolice.

Dobro je da se na stolici može rotirati oko osi da se ne iskrivljuju leđa kod gledanja sa strane i da ona bude presvučena prirodnim materijalima koji dišu, a prednja strana sjedišta zaobljena i bez čvrstog ruba.

Poželjno je i da se naslon stolice može malo naginjati unatrag. Laktovi moraju biti savinuti pod uglom od 90° do 100° i što bliže uz tijelo dok ramena moraju biti opuštena. Preporučljivo je podlaktice držati paralelno s podom ili pak šake malo niže od laktova.

Ako su laktovi ili podlaktice na stolu dobro je postaviti oslonac za zapešće kako bi se spriječilo pritiskanje mekanih dijelova u zapešću. Gornji rub ekrana treba biti u nivou očiju kako bi se spriječilo grbljenje ili savijanje vrata.

Ukoliko još nemate stolicu i pomagala koja bi vam olakšala očuvanje vašeg pravilnog držanja prilikom dugih sati provedenih na poslu, svakako razmislite o nabavci. Investicija će se isplatiti tako što će vam tijelo biti zahvalno.

 Koga najčešće boli vrat

Najveći broj preciznih poslova izvođenih rukama (daktilografa, poslovi koji zahtijevaju korištenje kompjutera, stomatolozi, profesionalni vozači, krojačice...), uzrok su statičkog opterećenja vrata i pojave bolova.

Rezultati istraživanja potvrđuju da prosječni daktilograf tokom jednog sata učini više od 600 istovjetnih pokreta vratom, što je uzrok pojave boli. I rad s kompjuterima zahtijeva dugotrajno sjedenje, gledanje u ekran i monitore, pisanje preko tastature, držanje miša, što također izaziva bol.

 Testirajte se

Kako sada sjedite, dok čitate ovaj članak? Promotrite položaj svoje kičme, glave, nogu, ruku. Jeste li:

1. a) u ravnom, neutralnom položaju; b) ili ste se opustili i "utonuli" u stolicu; c) ili ste se naslonili na sto?

2. Kakva je stolica na kojoj sjedite - a) može se prilagođavati po visini, b) ne može se prilagođavati po visini?

3. Koji dio podlaktice vam dodiruje sto dok držite miš u ruci - a) cijela podlaktica, b) samo dlan i mali dio podlaktice?

4. Jesu li vam noge a) prekrštene, b) pod pravim uglom u kukovima i koljenima?

Ispravni su samo odgovori pod a).