U Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, više nema pošteđenih kada je riječ o srčanim oboljenjima. Stres, kriza i nezdrav način života, koji je sve izraženiji i među mladima, doveli su do toga da su čak i djeca postali „kandidati“ za srčanu slabost i infarkt.  

Bolesti srca kod djece mnogo su češće nego što se misli, a njihovo kliničko ispoljavanje često je, naizgled, prikriveno te zavisi od uzrasta djeteta te vrste srčane bolesti.

Mjerenje pritiska

Svakih 60 minuta jedna osoba u BiH umre od bolesti srca, a većinu među njima čine oni u najproduktivnijim godinama života - od 25. do 64. godine. Na meti infarkta sve je više i veoma mladih osoba, koje, usljed nezdravog načina života, hronično pate od hipertenzije - visokog pritiska.

- Kada kažemo da je neko obolio od srca, rijetko se pomisli da to mogu biti djeca. Ali, to je zabluda. Bolesti srca kod djece postoje i ne radi se samo o djeci s urođenim srčanim manama, već i oboljenjima kao posljedici infekcija, upale srčanog mišića i upale srčane kese. Faktori rizika koji veoma rano mogu ugroziti zdravlje su nepravilna ishrana, gojaznost, početak pušenja u adolescenciji i povećan arterijski pritisak. Oni mogu dovesti do zadebljanja srčanog mišića i promjena na njemu. Već od druge godine djeci treba mjeriti arterijski pritisak – upozorava dr. sci. med. Abel Baltić, specijalista interne medicine.

Simptomi srčane mane koji se pojavljuju kod djece uglavnom uključuju: nedostatak zraka, cijanozu (plavkasta boja kože), vrtoglavicu ili nesvjesticu, šumove na srcu, slabiji razvoj ekstremiteta ili mišića, smanjen rast, učestale respiratorne infekcije te oticanje tkiva ili organa. Međutim, glavni znak koji je prisutan kod većine ljudi je bol u sredini grudnog koša koja može sijevati u vrat, čeljust i ruke.

- Većina srčanih mana posljedica je genetskih promjena. Rizik od razvoja srčane mane raste ako jedan ili oba roditelja imaju neku srčanu manu ili probleme s radom srca. Međutim, srčane mane mogu se javiti i kao posljedica rubeole, reumatske groznice, određenih lijekova, alkohola, bolesti majke itd. – kaže dr. Baltić.

Bolesti srca u djetinjstvu i mladosti zahtijevaju ozbiljan pristup roditelja, stalan ljekarski nadzor i pridržavanje uputa ljekara. Za liječenje je potrebna dobra saradnja roditelja i ljekara, ali je ključna uloga na roditeljima i njihovoj podršci djeci.

Postoje sistematski i preventivni pregledi za djecu koja se bave sportom, ali i za onu koja nisu sportski aktivna. Glavna uloga u preventivi je dijagnoza pedijatra, koji prepoznaje ima li šumova ili nema i upućuje na kardiologa koji će dalje pristupiti pravilnom liječenju kako bi se izbjeglo ono najgore.

EKG i rentgen

Dr. Baltić navodi da se osoba koja je doživjela srčani udar ne smije ostavljati sama, ne smije joj se dopustiti da poriče svoje simptome i odluči ne nazvati Hitnu pomoć, čekati da simptomi prođu sami od sebe. Takvoj osobi ne smije se davati bilo kakav lijek osim onog propisanog za njeno zdravstveno stanje.

- Osnovni korak prve pomoći kod srčanog udara je da uzmete „aspirin“ (100 mg ili 300 mg) i potom pričekate dolazak Hitne pomoći, a oni će po dolasku započeti liječenje. Nakon toga prepustite sve u ruke ljekara i bolnice. U bolnici će raditi testove kako bi vidjeli je li bol u prsima uzrokovan srčanim udarom ili je u pitanju neki drugi razlog. Testovi mogu uključivati elektrokardiogram (EKG), rentgen i krvne pretrage – pojašnjava dr. Baltić.

Olako shvatanje bolesti srca kod djece može imati fatalne posljedice, zbog toga je zlatni standard svaku sumnju na bolest srca temeljito ispitati, redovno kontrolirati, a ako je potrebno, medikamentozno ili hirurški liječiti. Nasreću, danas je većina bolesti srca kod djece potpuno izlječiva, ako se otkrije na vrijeme.

Odumiranje ćelija 

Infarkt miokarda, odnosno srčani udar, je odumiranje ćelija srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne sudove koji hrane srčani mišić. Drugim riječima, pojašnjava dr. Baltić, infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je klinički sindrom uzrokovan suženjem ili začepljenjem koronarnih krvnih sudova koje snabdijevaju srčani mišić krvi, što dovodi do neravnoteže između snabdijevanja i potrebe srčanog mišića za krvi.

Dolazi postepeno, bez upozorenja

Do infarkta najčešće dolazi postepeno. Međutim, on može nastupiti i bez prethodnog upozorenja. Bolovi se najčešće razlikuju po stepenu jačine. Može se javiti samo osjećaj stezanja u prsima, ali mogu nastupiti i jaki, nesnosni bolovi. Oni mogu biti trajni, ali mogu trajati i svega nekoliko minuta.

- Uobičajeni simptomi i znaci srčanog udara uključuju: pritisak, stezanje i bol u prsima ili rukama koja se može proširiti na vrat, čeljust i leđa, zatim osjećaj punoće, mučnina, probavne smetnje, žgaravica ili bolovi u trbuhu, kratkoća daha, znojenje ili hladan znoj, osjećaj tjeskobe, umor ili poteškoće sa spavanjem i vrtoglavica – naglašava dr. Baltić.