Kiselost organizma je naziv za različita stanja u kojima je poremećen odnos kiselina i baza u organizmu, pa je pH vrijednost krvi i mokraće pomjerena ka kiseloj reakciji, odnosno, pH < 7,35.  

Suprotno stanje kiselosti organizma je baznost organizma, kada su pH vrijednosti krvi i mokraće >7,45.

Kiselost organizma je pogodna za razvijanje mnogih bolesti, pa je u zdravoj i uravnoteženoj ishrani bitno zadržati neutralnu reakciju organizma. Ovo se postiže pravim odabirom namirnica, jer kiselina neutralizira bazu i obrnuto.

Kad je riječ o kiselosti pojedinih namirnica treba naglasiti da se one razlikuju prema proizvodima koji nastaju poslije njihove razgradnje i apsorpcije, tj. prema uticaju na pH vrijednost krvi i mokraće.

To što je neka namirnica kiselog okusa ne znači da doprinosi kiselosti organizma - često je upravo suprotno. Na primjer, limun je vrlo kiseo, ali njegovom razgradnjom u probavi stvara se bazno stanje.

Kako to slatkiši zakiseljuju organizam

S druge strane, slatkiši i meso, koji nisu kiselog ukusa, doprinose acidozi jer se njihovom razgradnjom u krv otpuštaju sastojci ili materije koje zakiseljuju organizam.

Kada smo zdravi, lako možemo uspostaviti narušenu ravnotežu koja nastaje nepravilnim izborom namirnica. Postoje, naime, tri vrste namirnica:

1. Alkalizirajuće namirnice koje uglavnom sadrže katione i povećavaju alkalnu (baznu) rezervu u krvi,

2. Acidirajuće namirnice koje uglavnom sadrže anione i povećavaju kiselu reakciju te dovode do smanjenja alkalne rezerve,

3. Neutralne namirnice, koje sadrže i katione i anione i koje ne dovode do kisele niti bazne reakcije. Malo je namirnica koje su neutralne.(Ion je atom ili molekula. Negativno naelektrisani ion naziva se anion, a pozitivno naelektrisani ion naziva se kation).

Neutralne namirnice mogu se prebrojati na prste: bundeva / dinja, margarin, hladno cijeđena ulja, voćni sirupi, sjeme susama i vitaminski čajevi.

Interesantno je i važno znati da termičkom obradom alkalizirajuće (bazne) namirnice, recimo voće i povrće, postaju acidirajuće ako se prekuhavaju i preprže na ulju.

Prema znanstvenih istraživanjima, stalno unošenje većih količina acidirajućih namirnica opterećuje organizam i može biti uzrok nastajanja poremećaja i pojave bolesti.

Zato svi nutricionisti preporučuju da većina (80 procenata) namirnica treba biti alkalizirajuća, a samo 20 procenata acidirajuća.

Zašto je bitno doručkovati

Na jedan sat prije doručka povećava se nivo bikarbonata u krvi zbog pada iona hlora pa reakcija, naročito mokraće, postaje bazna. Ovo je još izrazitije kod osoba koje imaju hronično baznu reakciju organizma: vegana, vegetarijanaca i laktovegetarijanaca.

Tokom doručka, čim hrana uđe u sistem za varenje, bikarbonati i ioni hlora se normaliziraju i mokraća ponovo biva normalno kisela. To je razlog što svi stručnjaci insistiraju na obaveznom doručku.

Ako je uobičajena prehrana bogata namirnicama koje imaju kiselo djelovanje na organizam, treba pokušati malo i prehranu pomaknuti ka drugim namirnicama, onim koje imaju bazno djelovanje.

Da bi organizam mogao dobro obavljati sve tjelesne funkcije, pH-vrijednost tjelesnih tečnosti mora biti blago bazna. Ako pH-vrijednost krvi iznosi oko 7,3 , riječ je o zdravoj osobi, a ako te vrijednosti padnu ispod 7,0 , nastaje kiselo stanje organizma.

 Šta sve utječe na pH vrijednost organizma

Na pH vrijednost utiče ne samo hrana, nego i razni procesi koji se odvijaju u organizmu - probava, disanje, izlučivanje tjelesnih tečnosti i drugi metabolički procesi.

Na primjer, tokom probavljanja hrane želudac luči hloridnu kiselinu, a gušterača - bazne bikarbonate. Ako dođe do poremećaja tih probavnih sokova, narušava se pH ravnoteža u organizmu što može rezultirati acidozom - kiselim stanjem, ili alkalozom - baznim stanjem organizma, koje je puno rjeđe.

Kiselost organizma vodi do pada imuniteta, upalnih stanja i brojnih oboljenja. Može uzrokovati gojaznost i dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hronični umor, osteoporozu, artritis, tegobe s mokraćnom bešikom i bubrezima.

Kiselosti organizma doprinose i pušenje te uzimanje farmaceutskih lijekova, vještačkih zaslađivača i konzervansa.

Kod kiselog stanja organizam iz kostiju i vitalnih organa uzima važne minerale poput kalcija, kalija i magnezija, kako bi neutralizirao i izbacio kiselinu. A, to opasno ugrožava cjelokupno zdravlje.

Simptomi "kiselog" organizma

Povećanu kiselost organizma primijet ćete po promjenama na usnama i u usnoj duplji. Simptomi su ispucali uglovi usana, kiselost pljuvačke, čirevi, učestale upale grla, osjetljivost zuba na toplo i hladno.

Promjene su vidljive i svana - suha i beživotna kosa, tanki i lomljivi nokti, iritacije na koži. Među čestim simptomima su razne iritacije oka, upala očnih kapaka, konjunktivitis.

Na probavnim organima kiselost se može manifestirati kao čir, gastritis, nadutost, povećana želudačna kiselina. Mentalne i emocionalne promjene uključuju gubitak interesa i motivacije, nervozu, tjeskobu, preosjetljivost na zvukove, depresiju.

Znakovi koji ukazuju na kiselost organizma:

- umor i nizak nivo energije,

- oslabljen imunitet,

- osjetljivi desni i zubi,

- kratak dah i kašalj,

- išijas i ukočen vrat,

- glavobolja i pospanost,

- povraćanje, mučnina, proljev,

- upale mokraćne bešike i bubrega,

- bolni mišići i zglobovi,

- lupanje srca,

- ubrzano starenje,

- gojaznost i dijabetes,

- nakupljanje mliječne kiseline u mišićima,

- alergije i akne,

- rast gljivica u organizmu (poput Kandide).

Ako ste se prepoznali u ovim simptomima, vjerovatno je vaš organizam kiseo. Ali, kako biste bili sigurni u to, možete uraditi analizu pH-vrijednosti krvi i urina.

 Kako vratiti organizam u balans?

Za optimalno zdravlje na jelovniku bi se trebalo naći 70-80 posto alkalnih namirnica, a svega 20-30 posto kiselih.

Evo što treba učiniti kako bi se smanjili kiselost organizma:

1. Pijte najmanje 2 litre vode dnevno.

2. Pijte sokove od svježeg voća i povrća, konzumirajte biljne čajeve i zeleni čaj.

3. Konzumirajte bademovo ili kokosovo mlijeko.

4. Umjereno vježbajte jer to doprinosi baznosti organizma.

5. Smanjite unos mliječnih proizvoda, žitarica i prerađene hrane.

6. Jedite više alkalnih namirnica poput avokada, brokolija, kelja, celera, krastavca, špinata, limuna, zrelih banana, badema, lubenica i što više salate.