Tumor jajnika, globalno gledano, nije toliko čest. Prema nekim procjenama, u toku života jedna od 78 žena oboli od ove vrste raka, dok je, na primjer, kod raka dojke taj odnos jedna na svakih osam žena. Mada je u odnosu na druge tumore rjeđi, rak jajnika je među najsmrtonosnijim.  

Na svjetskom nivou, rak ovarija je peti po redu uzrok smrti kod žena i bilježi najveću stopu smrtnosti od svih ginekoloških karcinoma.

 Zašto je toliko smrtonosan?

Rak jajnika se obično otkriva u već poodmakloj fazi. Problem je u tome što žene ne osjete simptome karcinoma jajnika sve do vremena kada je bolest već uznapredovala – a što se kasnije otkrije, teže ga je liječiti.

Ako i kada žena osjeti simptome, oni su obično blagi – nadimanje, oticanje stomaka, učestalo mokrenje. Veoma lako se pogrešno pripišu povećanju težine, post menstrualnom sindromu (PMS), stresu, bolovima u stomaku, infekciji urinarnog trakta ili sindromu iritabilnog kolona (nervoznim crijevima).

Zato se obično, kada se otkrije, tumor već proširio van karlice kod skoro dvije trećine pacijentica.

Još uvijek se tačno ne zna šta uzrokuje rak jajnika, te je zato veoma važno znati koji su to najčešći faktori rizika za njegov nastanak. Žene bi, ako se bilo koji od faktora odnosi na njih, trebale bilo kakve promjene – bez obzira na to koliko su suptilne, prijaviti liječniku opće prakse ili ginekologu.

1. Nasljedna mutacija gena

Ima nekoliko mutacija gena koje se mogu naslijediti od roditelja a koje povećavaju rizik od raka jajnika. To su BRCA1, BRCA2 i Linčov sindrom. Otprilike jedan posto žena od cjelokupnog stanovništva dobit će rak jajnika tokom života.

Nasuprot tome, žene sa BRCA1 mutacijom imaju 44 posto šanse da od njega obole, dok su šanse onih sa BRCA2 mutacijom 17 posto, a žena sa Linčovim sindromom šest do osam posto.

Ove mutacije povećavaju rizik da osoba dobije i druge tipove raka. Na primer, BRCA1 se dovodi u vezu i sa tumorom dojke, BRCA2 je povezan sa melanomom (rakom kože), kao i sa rakom dojke, pankreasa i prostate. Linčov sindrom se također dovodi u vezu sa rakom debelog crijeva i endometrija.

Ako bilo koji od ovih kancera postoji u historiji porodičnih bolesti – posebno ako je najbliži rod bolovao od njih (dakle, roditelj, brat ili sestra ili dijete), i/ili ako je tumor pronađen u ranom životnom dobu, smatra se da bi bilo poželjno uraditi genetičko testiranje.

Postoje razlozi i “za” i “protiv” genetičkog testiranja, ali jedna od glavnih prednosti jeste što osoba može saznati da li posjeduje mutaciju gena što posebno mlađim odraslim osobama pruža mogućnost poduzimanja mjera za smanjenje rizika od razvijanja tumora u budućnosti.

2. Rak jajnika u prodici

Čak i ako osoba nema naslijeđenu mutaciju gena, ako ima dvije ili više bliske rođake koje imaju ili su imale rak jajnika, smatra se da je onda veći rizik da će i ona oboljeti.

 3. Starenje

Starost je jedan od najčešćih faktora rizika za mnoge vrste karcinoma. Polovina svih karcinoma jajnika dijagnosticira se kod žena starosne dobi od 63 i više godina.

Ukratko, što duže živimo, naše ćelije se više dijele i veće su šanse da će stvoriti “grešku” ili mutaciju gena. Pritom, one se mogu akumulirati postepeno. Dok smo mlađi, postoji malo veća vjerovatnoća da će naše tijelo popraviti te greške ili mutacije i prevazići ih.

 4. Prekomjerna tjelesna težina

Objašnjenje ovog faktora rizika se svodi na hormone. Masno tkivo proizvodi estrogen. Znamo da prekomjerna proizvodnja estrogena dovodi u opasnost žene, naročito starije žene nakon doba menopauze, od dobivanja raka jajnika ili raka materice.

Pored toga, masno tkivo proizvodi neke molekule koji destruktivno djeluju na DNK. Ti molekuli se nazivaju oksidacioni agensi.

Ovo je jedan od faktora rizika na koji možemo utjecati jer je, naravno, moguće održavati zdravu tjelesnu težinu tako što ćemo se zdravo hraniti i redovno vježbati.

5. Hormonska supstitucijska terapija – estrogenska terapija

Hormonska supstitucijska terapija podrazumijeva davanje hormona kao zamjenu za ženske hormone koji se prestaju lučiti nakon menopauze.

Korištenje ove vrste terapije nakon menopauze povezano je sa povećanim rizikom od raka jajnika. Američko udruženje za borbu protiv raka smatra da je rizik najveći kod onih žena koje uzimaju estrogen (bez progesterona) najmanje pet ili deset godina.

 6. Prekomjerna ovulacija

Što žena ima više ovulacija, veći je rizik da će dobiti rak jajnika. Tokom ovulacije dolazi do pucanja folikula u jajniku i oslobađanja ćelije. Nakon pucanja, dolazi do ponovnog “zarastanja”.

Taj proces liječenja zahtijeva od ćelije da se dijeli i regenerira. A što se više ćelije jajnika dijele, to je veća vjerovatnoća da će organizam doživjeti mutacije gena koje bi se mogle vremenom akumulirati i prouzrokovati rak jajnika.

Trudnoća, dojenje i uzimanje oralnih sredstava za kontrolu rađanja – sve to dovodi do sprečavanja ovulacije, što omogućava jajnicima svojevrsni odmor.

S druge strane, neplodnost, odluka žene da ne rađa, pojava prve menstruacije u veoma ranom životnom dobu ili kasni ulazak u menopauzu – sve to znači da je žena imala više ovulacija.

7. Endometrioza

Postoji mali procent povećanja rizika od raka jajnika ukoliko žena ima endometriozu, stanje u kojem endometrij (unutrašnje tkivo materice) raste izvan materice umjesto da je oblaže, što često dovodi do bolnih menstrualnih ciklusa.