Ptoza (spuštenost) gornjeg očnog kapka može biti posljedica urođenog stanja ili stečena tokom života. Može biti jednostrana ili obostrana, u drugom slučaju je obično asimetrična. Po stepenu spuštenosti gornjeg kapka, problem može biti kozmetski i/ili funkcionalan, kada ptoza utječe na vid. 

Starenje tkiva

Urođena ptoza je najčešće posljedica nedovoljno razvijenog mišića podizača gornjeg kapka. Ukoliko gornji kapak prekriva dio zjenice ili zjenicu u cjelini, potrebna je rana korekcija da bi se spriječila slabovidost na istostranom oku. U tom slučaju operacija se radi već s godinu starosti djeteta.

Ukoliko je stepen ptoze manji, s operacijom se može sačekati do predškolskog uzrasta, a radi prevencije problema sa socijalizacijom djeteta u školi.

Najčešći uzrok stečene ptoze je slabljenje pripoja mišića podizača (aponeuroze), pri čemu je snaga mišića očuvana. Slabost nastaje usljed procesa starenja tkiva kapka (involucija), a kod mladih ljudi najčešći uzrok je nošenje kontaktnih sočiva. Aponeuroza može oslabiti i usljed povrede kapka, bolesti ili operacije oka.

Rjeđi uzroci stečenih ptoza su neurološki problemi kao što je paraliza nerva koji je zadužen za motoriku (pokretanje) gornjeg kapka i mišića pokretača oka, usljed bolesti ili povrede, kao i određene nervno-mišićne bolesti tipa mijastenije gravis. Posebnu grupu čine takozvane mišićne distrofije koje dovode do propadanja i slabosti, kako mišića podizača gornjeg kapka, tako i mišića koji su zaduženi za treptanje i zatvaranje očiju.

Tehnika operacije zavisi prije svega od snage mišića podizača. Najprostije rečeno, kod očuvane snage dovoljno je vratiti pripoj mišića na svoje anatomsko mjesto, dok je kod oslabljene snage potrebno skratiti mišić podizač ili kapak „povezati“ s obrvom/čelom, radi upotrebe čeonog (frontalnog) mišića kao pomoćnog podizača kapka.

Veza kapka i čela može biti ostvarena upotrebom sintetičkog materijala (npr. silikonska vrpca) ili pomoću vlastitog vezivnog tkiva (fascija lata s butine).

 Bez reza

U novije vrijeme sve je više u upotrebi tehnika kojom se jedan dio čeonog mišića vezuje za kapak. Također, treba napomenuti da se većina stečenih ptoza aponeurotskog tipa može obaviti bez reza na koži, što u značajnoj mjeri smanjuje invazivnost procedure i ubrzava oporavak. Vrsta anestezije prvenstveno zavisi od uzrasta pacijenta.

Prvi zahvat odlučujući

Operativni zahvat je minuciozan i veoma zahtjevan. Radi se pod uvećanjem lupa ili mikroskopa. Prvi operativni zahvat je obično odlučujući za funkciju kapka, ali i najlakše ga je napraviti jer nema ožiljnog tkiva. Ponovna operacija je značajno teža, a i sam rezultat je neizvjesniji. Stoga, odabir hirurga za operativni zahvat jedan je od najvažnijih koraka u liječenju.

Opća anestezija se koristi kod djece, dok je kod adolescenata i odraslih moguća operacija u lokalnoj anesteziji. Oporavak je prilično brz, do dvije sedmice.