POVRĆE

Zelena salata – izvor vitamina A i K

Ona je nadalje izvor hranjivih tvari koji pomažu u održavanju zdravlja mišića, tkiva i koštanog sistema

Salata sadrži razne karotenoide. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

28.5.2019

Pravo porijeklo današnje uzgajane zelene salate nije poznato. Pretpostavlja se da potječe od divlje, samonikle bodljikave salate čija je pradomovina Sibir. To je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice glavočika. 

Pripada skupni lisnatog i zeljastog povrća i usjev je kratke vegetacije od 50 do 120 dana. Uzgaja se prvenstveno zbog listova koji se upotrebljavaju u prehrani.

Raste na bogatim, humusnim vlažnim tlima. Ako raste na suhom, rano proizvodi sjeme i nije prikladna za jelo.

Postoje rane i kasne sorte te na stotine kultivara salate odabranih prema obliku i boji listova, vremenu rasta i roku trajanja. Neke od kultivara zelene salate su: radič, endivija, hrastov list, matovilac, putarica, kristalka itd.

Zelena salata (lat. Lactuca sativa) je neizostavan prilog našim obrocima, a danas je dostupna cijele godine. Ona je odličan izvor antioksidansa među kojima se ističe vitamin A.

 Ljekovito djelovanje

Dakle: blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem; sprečava nakupljanje holesterola i stvaranje ugrušaka; zaštiti srca doprinose i vlakna koja vežu soli i uklanjaju ih iz tijela.

Konzumiranjem salate osiguravaju se hranjive tvari koje pomažu sprijećiti nakupljanja homocisteina i djeluju na smanjenje visokog krvnog pritiska. Već spomenuta vlakna vrlo su dobra za zdravlje probavnog sistema. Konzumiranjem namirnica koja su izvor vlakana može se smanjiti rizik od pojave dijabetesa.

Salata ima malo vitamina C, ali znanstvena ispitivanja su pokazala da i male količine štite organizam od štetnog djelovanja toksina i oksidativnog djelovanja.

Salata sadrži razne karotenoide, a najpoznatiji je svakako beta-karoten. Konzumiranjem hrane bogate beta-karotenom osiguravamo organizmu zaštitu kože i sluznice, potičemo rad imunološkog sistema i smanjuju se upalna stanja. Također je utvrđeno da se smanjuje rizik od pojave određenih tipova raka.

Salata je nadalje izvor hranjivih tvari koje pomažu u održavanju zdravlja mišića, tkiva i koštanog sistema. Lutein+zeaksantin iz salate su nužni za dobro stanje organa vida.

Zelena salata je energetski siromašna namirnica s visokim udjelom vode zato je odlična za sve koji žele održavati zdravu tjelesnu težinu.

 Važno je zapamtiti

1. Vanjski, tamniji listovi salate nutritivno su bogatiji od svjetlijih koji se nalaze u jezgri glavice.

2. Nutritivno bolja opcija su endivija, radič ili rimska salata dok je na primjer kristal salata, vrlo popularna zbog svog ugodnog okusa, nešto siromašnijeg nutritivnog sastava, osobito minerala i fitokemikalija.

3. Također treba znati da se stajanjem nutritivni sastojci gube, pa ju treba nakon nabavke što prije pripremiti i konzumirati.

4. Većina nas voli začiniti salatu, ali treba biti oprezan. Preporučuje se što manje soli, a od ulja odabrati zdravije opcije kao što je maslinovo ili bučino ulje.

Kupovanje i čuvanje

Najbolja salata je ona svježa iz vašega vrta. Sljedeća po redu je salata koju možete kupiti od proizvođača na njihovim imanjima i gdje vam mogu odgovoriti,  da li je i kakvim pesticidima tretirana prilikom uzgoja odnosno da li je organski proizvedena.

Salatu kupujte samo svježu s čvrstim, hrskavim i neoštećenim listovima, a nikada uvenulih listova s pjegama od sušenja ili truljenja. Listovi salate mogu biti zeleni, crvenkastih obruba, žuti, ovisno o vrsti salate.

Upute za pripremu

1. Prije pripreme salatu očistite tako da svaki pojedini list otrgnete od središnje stabljike, pregledate da nema insekata i mogućih nametnika.

2. Nemojte namočiti neoprane listove salate u vodi jer će izgubiti vrijedne vitamine koji su topivi u vodi. Listove perite u posudi s hladnom vodom, koju promijenite nekoliko puta, a potom listove operite pod tekućom hladnom vodom.

3. Salatu posušite i prekrivenu u frižideru držite jedan sat prije pripreme ili je pripremite odmah.

4. Za pripremu je salatu potrebno još izrezati ili hrskavu izlomiti prstima bez nožića.

5. Zelena salata se može pripremiti na puno načina ovisno o ukusu.

Vitamini, minerali i...

- Energetska vrijednost 100 g svježe zelene salate iznosi 17 kcal/72 kJ. Od toga sadrži 1,2 posto bjelančevina, 3,3 posto ugljikohidrata i 0,3 posto masti.

- Od minerala salata sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i mangan.

- Od vitamina salata sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, folnu kiselinu, vitamin A i vitamin K.

- Osim toga salata u 100 g sadrži 2,1 g vlakana, a od fitokemikalija sadrži 5 mg beta-karotena i 2,3 mg luteina+zeaksantina.

 Malo histrije

- Najraniji prikaz salate je rezbarija u hramu u Karnaku.

- U drevnom Egiptu pripisivali su joj afrodizijačka svojstva.

- Grčki liječnik Hipokrat (460. – 377. godine pr. n. e.) preporučivao je zelenu salatu kao lijek.

- Stari Perzijanci znali su da salata utječe na dobar san, a to je, na samom sebi, potvrdio i rimski liječnik Galen.

- Vjeruje se da je nakon putovanja Kristofora Kolumba prenesena u Novi svijet.


Vezane vijesti
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.