Prejedanje predstavlja nekontrolirano uzimanje velikih količina hrane u kratkom periodu, kada se često javlja osjećaj gubitka kontrole nad samim sobom i grižnje savjesti. Većina nas barem nekoliko puta u životu prepustila se prejedanju. Ali, pitanje je kada povremeno prejedanje pređe svaku granicu.
Odložite pribor
Ako su prejedanje, a potom i osjećaja krivnje sve češći, ako stalno razmišljate o „lošoj“ i „dobroj“ hrani, vrijeme je da pokušate pronaći rješenje za taj problem i da jedete samo onoliko koliko je organizmu potrebno.
Veza između mozga i želuca - Da bi mozak dobio signal da je želudac pun, treba proći 20 minuta od početka obroka. Ovo je jedan od najčešćih razloga zašto jedemo i nakon što smo siti i tako gomilamo kilograme. Zato, usporite dok jedete pa ćete unositi i manje hrane u organizam.
Odložite pribor - Između svakog zalogaja odložite viljušku i kašiku na sto, a to će vam pomoći da usporite žvakanje zalogaja i proces jela. Dok žvačemo zalogaj, obično priborom za jelo već pripremamo novi. Zbog toga žvačemo i jedemo brže nego što je potrebno.
Prepolovite obroke - Mogućnost da se prejedete smanjite tako što ćete porciju prepoloviti. Ako ni nakon polovine obroka niste siti, onda uzmite još.
Loši obroci
Uživajte svim čulima - Brz život sprečava nas da se prisjetimo kako jedemo svim čulima, a ne samo ustima. Nutricionisti smatraju da je nedostatak koncentracije jedan od glavnih razloga zašto jedemo loše ili osrednje obroke te preporučuju pauzu od barem tri do pet sekundi prije nego što počnete jesti.
Tokom jela koncentrirajte se na okus, miris, zvuk i teksturu žvakanja. Uživanje u hrani prirodno će vas usporiti u jelu.
Doručak i večera
Večera bi trebala biti najlakši obrok u toku dana i trebate jesti najmanje dva-tri sata prije spavanja, kako bi organizam imao vremena da svari hranu. Ukoliko se želja za hranom uvijek pojavljuje u kasnim večernjim satima, pokušajte utvrditi zbog čega je tako.
Ako ste gladni kasno uvečer, preispitajte da li jedete dovoljno tokom dana. Na svakih tri do pet sati jedite, ili uzmete neku zdravu užinu. Dan biste trebali početi obrokom koji je bogat vlaknima, proteinima i kalorijama, a izbjegavanje doručka jedna je od najčešćih grešaka koja dovodi do toga da nas glad „stigne“ tokom večeri.
Ugasite TV i računar
Ljudi jedu u prosjeku 14 posto više hrane ako u isto vrijeme gledaju u TV ili računar, pokazala su istraživanja. Zato u vrijeme obroka isključite sve uređaje i posvetite se jelu.
Čaša vode prije obroka
Ljudi često zamijenjuju žeđ za glad. Da ne biste često posezali za nepotrebnom hranom testirajte se. Pola sata prije planiranog obroka popijte čašu vode pa sačekajte da vidite hoćete li biti gladni nakon 30 minuta.
Manja pakovanja
Još nekoliko savjeta kako da spriječite prejedanje: nemojte jesti hranu direktno iz pakovanja, već stavite malo u posudu, a ostatak ostavite na stranu. Kupujte mala pakovanja čokolada, za serviranje hrane koristite manje zdjele.
Uz to, redovno jedite obroke, žvačite polako, razgovarajte tokom obroka, jedite u pravilnim razmacima, i to će spriječiti prejedanje.
