Sjećate li se kako ste bili mršavi kad vam je doručak bila šnita kruha premazana kajmakom ili mašću pa posuta crvenom paprikom, a večera dva jaja na oko? No, već godinama slušamo preporuke kako treba smanjiti masti u ishrani: nikako kajmak, maslac i mast još manje... 

Meso? Samo krtina, svaku kožica i trag masnoće prije pripreme valja skinuti sa šnicle ili kožicu sa bataka. Mlijeko samo obrano, jogurt sa minimalnim procentom masnoće, pavlaka također.

Dobre kalorije, loše kalorije

Bitna je količina, a ne vrsta masti, kažu danas i ljekari i nutricionisti. Sve vrste masnoća imaju svoje mjesto u ishrani, ali svaka u različitim količinama i nikako onako kako smo to nekada ranije imali običaj koristiti.

Danas zasićene životinjske masti imaju svoje dozvoljeno, pa čak i preporučljivo mjesto u ishrani. Kao što trebamo koristiti i suncokretovo ili maslinovo ulje, obavezno bar u salati, treba na jelovnik uvrstiti i životinjske masti.

Griješe i osobe koje su se potpuno preorijentirale na maslinovo ulje, ne mareći za količinu koju koriste, a zaboravljajući pritom i da je maslinovo ulje vrlo kalorično.

Prošlo je 11 godina od kada je medicinsku ali i opću javnost uzdrmao autor knjige „Dobre kalorije, loše kalorije”, Gari Tobs svojim tvrdnjama da masnoće ipak nisu glavni krivac za višak kilograma i za veliki broj oboljelih od srca širom svijeta.

Veću krivicu za današnju epidemiju gojaznosti snose brza hrana i neredovna ishrana, nedovoljno kretanje, sjedeći stil života, hronični stres, zagađeni zrak...

Tobs je tvrdio da je običan mit, predrasuda, da su masti krive za debljinu koja je zavladala svijetom i mnogima skratila život. Mnogi nisu dozvolili da se dogma o masnoćama kao glavnom krivcu sruši, ali bilo je ljudi koji su zamislili nad onim što je pričao i pisao Tobs.

Onda su se njegovi dokazi poklopili najprije sa tvrdnjom da su tradicionalne dijete „mršave”, ispošćene, da ne postižu cilj. Druga potvrda njegovih stavova je činjenica da u svijetu ne hara neka nova epidemija srčanih bolesti, već se životni vijek produžio zbog boljeg životnog standarda i dometa savremene medicine pa ljudi žive duže i, naravno, onda posjećuju više liječnika koji im dijagnosticiraju bolesti srca.

 Šteta od agresivnih reklama

Debljina nije, tvrdi danas većina stručnjaka, rezultat unosa masne hrane, nego viška kalorija bilo kog porijekla, prije svega šećera, makar to bilo i od 10 kilograma lubenice.

Ozbiljni eksperti svjesni su da problem ne rješava smanjenje masti u ishrani, nego promjena stila života. Postignut je konsenzus o tome koliko su šećeri krivci za gojaznost, ali razni prehrambeni lobiji i agresivne reklame čine svoje.

U ishrani, kada je riječ o takozvanim vidljivim mastima, u posljednjih 10 godina se mnogo toga izmijenilo. Deceniju unazad glavne liječničke preporuke bile su usmjerene na korišćenje biljnih ulja – suncokretovog, sojinog i sličnih...

Govorilo se da je to zdravo u velikim količinama, ali su sve brojnija istraživanja pokazala da su ova ulja doprinosila stvaranju slobodnih radikala i drugih elemenata koji podstiču nastanak ateroskleroze.

Utvrđeno je da su biljne masti, veoma mnogo korištene u vrijeme posta, ili razni biljni kačkavalji koji sadrže stvrdnute biljne masti, imali negativno djelovanje.

 Bitne su količine, a ne vrste masti

Najvažnije je ne „gomilati“ masti. Nijednu mast ne treba potpuno izbaciti iz ishrane, ali mora se svaka masnoća koristiti u malim količinama. 

Mast je bolja od putera, margarina, čak i od kajmaka... Uvijek je tako bilo, ali su ljekari digli prašinu zato što su se na našim prostorima koristile velike količine svih masti i to je stvaralo sve veći problem gojaznosti.

Ne zaboravimo da pored ovih vidljivih postoje i one takozvane nevidljive masti – u siru, mlijeku, mesu... Sve se računa i slaže u salo oko struka. Zato, ponavljamo, bitna je količina, a ne vrste masti koje ćemo imati u svojoj ishrani.

 Mjesečno za četvoročlanu porodicu – samo litar i po ulja

Konkretne količine masti koje ne mogu naškoditi ni zdravlju srca niti dovesti do gojaznosti jesu dnevno jedna supena kašika po ukućanu ili 1,5 litra ulja za čitav mjesec u četvoročlanoj porodici.

Dalje, sve što se maže na hljeb, treba nanositi u što tanjem sloju. Sve vrste mesa u rerni spremaju se bez traga ulja, samo sa malo vode i peku se u vlastitoj masti – savetuju nutricionisti.