Danas na selfije gledamo kao na neku novu pojavu - izraz "selfi" je ušao u Oksford rječnik 2013. i ubrzo postao riječ godine- dana su oni stari koliko i fotografija. Prvi selfi je 1839. godine napravio Amerikanac Robert Kornelijus (Cornelius). 

Sigmund Frojd (Sigmund Freud) je tvorac psihoanalize, a popularizirao je i različite koncepte kao što su ego, podsvijest i odlazak na terapiju. Jedna od tih ideja je pretjerana ljubav prema sebi, poznatija kao narcizam.

U grčkoj mitologiji, mladić po imenu Narcis je jednom hodao pored rijeke i htio se napiti vode. Vidio je svoj odraz u vodi i proveo toliko vremena diveći se vlastitoj ljepoti da je izgubio predstavu o tome šta se dešava oko njega. Na kraju se udavio u pokušaju zagrli svoj odraz.

Samoljublje – urođeno ili psihološki poremećaj

Frojd kaže da je samoljublje prirodno. Međutim, ono se može pretvoriti u psihološki poremećaj kada neko voli sebe do te mjere da isključuje sve ostale.

I to je ono što zovemo narcizam.

Psiholozi su razvili test za mjerenje osobina ličnosti kao što je narcizam, navodi BBC.

Ovo su neki rezultati:

- Narcisi su obično aktivniji na društvenim mrežama.

- Kačenje selfija povezuje se sa pretjeranim samoljubljem.

- Žene su obično manje sklone narcizmu od muškaraca, iako kače više selfija.

S druge strane, američka psihologinja Džin Tvenge pokazala je da je narcizam u sve većem porastu: u proteklih nekoliko decenija dostigao je istu stopu kao i gojaznost.

Većina Frojdovih ideja nastala je iz njegovih svakodnevnih opažanja, a količina informacija kojoj danas imamo pristup bila bi veoma zanimljiva nekome poput njega.

Selfiji bi bili zanimljivi Frojdu

Frojd bi sigurno volio analizirati fenomen selfija. Primijetio bi da ljudi kače selfije ne zato što su zaljubljeni u sebe, već zato što žele da svi ostali budu zaljubljeni u njih, tvrdi BBC.

Ne zaboravimo da je Frojd započeo svoja istraživanja krajem 19. stoljeća, u doba daleko veće seksualne represije. Žene i muškarci su se držali odvojeno i učeni su da se stide zbog izražavanja svoje seksualnosti ili,oš gore, zbog uživanja u njoj.

Mnoge Frojdove pacijentkinje iz bečkog visokog društva patile su od "histerične paralize", odnosno, bez ikakvog fizičkog uzroka bile su nesposobne hodati.

Frojd je smatrao da je razlog zbog kojeg ove žene nisu hodale bio način traženja pažnje.

Ako nam je pažnja drugih ljudi toliko potrebna, zar nije bolje podijeliti nekoliko bezazlenih selfija? Možda jeste, ali to ne znači da ne postoji nešto nezdravo u ovoj opsesiji, ne samo za one koji slikaju selfije, već i u odnosu na to kako selfiji utiču na druge.

 SeLfiji nas čine neurotičnim

Selfiji pokazuju ljude koji žive najbolje živote i pažljivo se biraju i sređuju.

Okruženi smo slikama ljudi sa savršenim životima i tijelima. Novije studije su pokazale da se zbog njih osjećamo sve zavidnije, izoliranije, nesigurnije i neadekvatnije.

Frojdovim riječima, tuđi selfiji nas čine neurotičnim. Frojd je rekao: "Cilj psihoanalize je zamijeniti neurotičnu patnju normalnom ljudskom nesrećom."

Sljedeći put kada poželite slikati selfi, sjetite se Narcisa i umjesto selfija usmjerite se na prijatelje. Možda nećete dobiti onoliko lajkova koliko biste željeli, ali ćete dobiti Frojdovo odobravanje i to bi vam trebalo biti dovoljno.

I na kraju, ali ne manje važno - mnogi ljudi vole selfije, ali to zadovoljstvo može se obiti o glavu ako vam padne na pamet poziranje na ivici stijene ili dok u rukama držite napunjenu pušku.

Istraživanje objavljeno u Žurnalu porodične medicine i osnovne zaštite (Journal of Family Medicine and Primary Care) utvrdilo je da je od oktobra 2011. do novembra 2017. godine 259 osoba širom svijeta umrlo dok je slikalo selfi.

 Prijedlog: Zone bez selfija

Istraživači Američke nacionalne medicinske biblioteke preporučuju da se na mjestima koja mogu biti opasna po život uvedu „zone bez selfija". U takva mjesta spadaju planinski vrhovi, visoke zgrade i jezera, jer je na takvim lokacijama zbog selfija stradalo najviše ljudi.

Kao najčešći uzrok smrti navode se utapanje, saobraćajne nesreće i pad sa visine. Česti uzroci smrti tokom pravljena selfija su i udar strujom, požar, vatreno oružje i napad životinje.

Inače, smrti od selfija najčešće su u Indiji, Rusiji, SAD i Pakistanu, a u 72 posto slučaja riječ je o muškarcima.