Alergije su pretjeran odgovor imuniteta na supstance kojima smo okruženi, a koje organizam doživljava kao prijetnju po zdravlje. Najčešći uzroci alergija su polen biljaka, hrana, životinjska dlaka, prašina i grinje, a oko 20 posto svjetske populacije pati od nekog oblika alergije.
Slab organizam
Nekada ih je veoma teško prepoznati. Navikli smo pratiti simptome kao što su suzne oči, šmrcanje, problemi sa sinusima, osipi na koži, astma i polenska groznica, ali one su podmukle i češće nego što mislimo.
Mogu se javljati kao artritis, upala žučnog mjehura, glavobolja, Crohnova bolest, depresija, psihotično ponašanje te poprimaju više od stotinu drugih tegoba za koje bi se teško moglo pomisliti da je riječ o alergijama. Alergije nisu uzrok svih bolesti, ali mogu učestvovati u gotovo svakoj bolesti i imati važnu ulogu u njenom razvoju.
Tokom mjeseci i godina alergija može itekako oslabjeti naš organizam i stvoriti osnov za razvoj neke druge, opasne bolesti.
Obično se ne smatraju opasnima za život, iako su svi čuli za anafilaksiju, jaku reakciju koja ima brz smrtni ishod. Od anafilaksije se umire do dva sata nakon kontakta s alergenom, bez obzira na to radi li se o ubodu pčele, pojedenom kikirikiju ili penicilinskoj injekciji.
Alergije se ne pojavljuju samo u djetinjstvu, danas ih sve više ljudi dobiva tek u srednjoj životnoj dobi. Jedna od teza naučnika je da na češću pojavu alergija utječu presterilni životni uvjeti, izloženost raznim hemikalijama i premalo boravka u prirodi.
Sunčani dani
Definitivna potvrda dobiva se alergološkim testiranjem kože, a najbolji savjet je izbjegavanje alergena.
Kod najvećeg broja ljudi javlja se alergija na polen. Koncentracija polena u zraku najveća je rano ujutro, a alergijski simptomi su jači tokom sunčanih i vjetrovitih dana. Slabiji su kada ima kiše i vlage jer kiša ispere alergene iz zraka. Da biste ublažili neugodne simptome alergije, ne izlazite iz kuće za vrijeme visoke koncentracije polena u zraku.
Reakcija na životinjsku dlaku
Svi mislimo da alergiju može izazvati i životinjska dlaka, najčešće pseća i mačja, ali stvarni okidač alergije je zapravo životinjska perut kao i izlučevine (slina), te perje i izmet. Ako je jeko u porodici alergičan, nemojte niti pokušavati držati kućnog ljubimca, jer se alergija neće smanjiti s vremenom.
Ljudi koji imaju ljubimce trebali bi u domu imati što manje tepiha, jer se tamo alergeni najčešće zadržavaju.
Mlijeko, jaja...
Mlijeko, školjke, jaja i orašasti plodovi su među najčešćim namirnicama koje uzrokuju alergije. Alergijske reakcije obično se javljaju u roku od nekoliko minuta od jela. Simptomi su probleme s disanjem, osip, povraćanje, proljev i oticanje oko usta, kao i osip i svrbež. Zato izbjegavajte sve namirnice na koje ste alergični.
Ubod insekta
Ljudi koji su alergični na ubode mogu imati ozbiljne pa čak i po život opasne reakcije. Simptomi uključuju veliko oteknuće i crvenilo od uboda ili ugriza koji može trajati sedam dana i duže, mučninu, umor, povišenu temperaturu. Rijetko ubodi insekata mogu uzrokovati teške reakcije, a simptomi su teško disanje, otok na vratu i licu, svrbež, pad krvnog pritiska, ubrzan puls. Tada biste strebali dobiti injekciju epinefrina.
Liječenje
Tokom sezona alergija uzimajte vitamin C, kalcij i cink. Kalcij ublažava alergijske reakcije regulirajući propusnost krvnih sudova. Vitamin C snižava nivo histamina, a cink jača imunitet. Pomoći će i prirodni sastojci poput bijelog i crvenog luka, paradajza, probiotika te ribe i orašasti plodovi. Za ublažavanje astme preporučuje se ulje crnog kima.
