U današnjem svijetu najveći utjecaj na povećanje smrtnosti imaju takozvani toplotni valovi, odnosno produženi periodi povišene temperature. Ljeta su sve toplija, vrućine teško padaju skoro svima, a naročito osobama s bolestima srca.
Pad pritiska
Ljudski organizam građen je tako da optimalno funkcionira u vrlo uskom rasponu temperature tijela. Regulacija temperature uključuje brojne mehanizme grijanja i hlađenja koji služe kao „klima“, odnosno održavaju tjelesnu temperaturu konstantnom, neovisno o vanjskoj temperaturi. Dva najvažnija mehanizma su znojenje i pojačan protok krvi kroz kožu.
- Pojačani protok postiže se širenjem krvnih sudova kože, kako bi povećana količina zagrijane krvi iz unutrašnjosti tijela došla u kontakt s hladnijim zrakom i isijavala toplotu. Protok kroz kožu može se povećati i 40 puta u odnosu na normalan protok, ali širenje krvnih sudova dovodi i do pada krvnog pritiska.
Da bi očuvale normalne vrijednosti pritiska, srce mora raditi brže i pojačanom snagom, tako da pri pregrijavanju tijela srce radi daleko više nego što je normalno. Količina krvi koju ispumpava u minuti povećava se s normalnih pet do šest na čak 13 litara – pojašnjava dr. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog iz „Kardiocentra“ u Sarajevu.
Kod osoba sa zdravim srcem i krvnim sudovima ovaj mehanizam može održavati tjelesnu temperaturu, ali problemi postaju izraženi kod osoba s oboljenjima kardiovaskularnog sistema.
Kod toplotnog vala upravo takva kombinacija faktora - visoka temperatura koja traje dugo - dovodi do kraha termoregulacije, naročito kod starijih i bolesnih osoba. Zato ne čudi podatak da je oko 80 posto smrtnih slučajeva tokom toplotnog vala uzrokovano dijelom ili u potpunosti problemima vezanim uz srce i krvne sudove.
- Na utjecaj toplote, u prvom redu, osjetljivi su ljudi s oslabljenom snagom srca, poput osoba s hroničnim srčanim popuštanjem ili oštećenim srčanim mišićem nakon infarkta miokarda. Oslabljeno srce ne može ispumpavati povećanu količinu krvi kroz kožu, a to je, kako smo već pojasnili, glavni način hlađenja tijela. Osobe s bolestima krvnih sudova, naročito dijabetičari i oni s povišenim masnoćama, imaju otežano širenje krvnih sudova kože. Dijabetičari i osobe koje su preboljele moždani udar imaju oslabljen centar za reguliranje tjelesne temperature, smješten u hipotalamusu, što dovodi do neadekvatnog odgovora na povišenu temperaturu tijela – navodi dr. Delić.